Hiperaktivna, ambiciozna i odgovorna, ovo su tri karakteristike koje najbolje opisuju dvadesetjednogodišnju bh.manekenku Hildu Halilović koja je u svojoj životopis već upisala angažman na londonskom tjednu mode, suradnje s magazinima Stylist i Spinning Shades, ali i brojna snimanja za kampanje domaćih dizajnera.  
S Hildom smo zbog toga željeli razgovarati o njenom modeling putu, saznati kako izgleda jedan njen radni dan, ali i koji je najizazovniji projekt na kojem je do sada radila. 

***

Na početku, otkrij nam na koje si modne angažmane (revije i snimanja) posebice ponosna?

Pored brojnih kampanja i revija koje sam radila, meni najdraža modna revija u kojoj sam imala priliku učestvovati je revija britanskog dizajnera Christophera Kanea te revija dizajnerice Alexe Chung, koja je i sama model, ali i pisac i fashion designer. Revija poznatog britanskog dizajnera Jaspera Conrana, koju sam na posljednjem London Fashion Weeku radila po drugi put, je također jedna od meni dražih, jer je uvijek zabavno i drugačije. Roksanda Ilinčić, srbijanska dizajnerica s adresom u Londonu mi je jedna od dražih dizajnerica na LFW i raditi njenu reviju je bila prava zabava, pista je bila prekrivena crvenim pijeskom, a lokacija magična. 

Editorijal objavljen u Stylist magazinu
Foto by Elsa Guillet 

Istaknula bih i reviju Belme Tvico u Sarajevu, koja je bila zaista na svjetskom nivou, a ja sam imala tu čast da je otvorim.

Prezentacija brenda adidas u Londonu je jedna od meni dražih koje sam radila.

Imala sam priliku fotkati s jednim od najboljih japanskih fotografa po imenu Yuji Watanabe u Parizu. Te fotke su objavljene u Volition  i Spinning Shades magazinima u Parizu. I na kraju, moj najdraži editorijal je snimanje za francuski magazin Stylist za koji sam ujedno bila i na naslovnoj strani. 

Editorijal objavljen u Stylist magazinu
Foto by Elsa Guillet 

Snimanje za magazin Stylist je bilo na planini u francuskom dijelu Švicarske i trajalo je dva dana. Tim je bio vrhunski i te fotke su mi jedne od dražih u mom booku. Snimanje jeste bilo intenzivno i imali smo zadatak da napravimo 15 fotki, tj. 15 stranica u magazinu za dva dana. Par njih je bilo na obali jezera Lausanne, a za sve ostale fotke, lokacije su bile fantastične. 
S obzirom na to da uživam u onome što radim, svi moji angažmani su mi izuzetno zabavni, ali ovo su neki koje bih posebno istaknula.

Krasila si kampanje domaćih i stranih brandova, ali i bila dio svjetskih tjedana mode. Kako je započela tvoja modeling karijera? Je li te modeling oduvijek privlačio?

Sve je počelo u Sarajevu kada sam upoznala Džejlu Glavović, čija je agencija Swan Model Management. Swan Model Management je ja bih rekla najbolja agencija u BiH i toplo je preporučujem. Swan je sister agency Relatum Models agencije u Hrvatskoj s kojom sam potpisala ugovor i moje angažmane i plasmane vodi moj agent Marko Lovrić. Kako sam više bila tomboy, a ne jedna od onih girly girls, nisam ni sanjala da ću se nekad baviti ovim poslom... Sve se desilo spontano. Dosta ljudi mi je govorilo da bih se mogla baviti modelingom zbog svoje građe i visine, pa sam odlučila probati. 

Kampanja za kolekciju 'Intuition' Milana Senića
Foto by Armin Čolo

Što ti je draže - studio ili modna pista? I zašto?

Modna pista mi je oduvijek bila najdraža. Uživam radeći revije. Cijeli proces mi je zabavan, od ponekad haosa u backstageu, do line up- pred izlaz na pistu i taj mali adrenalin hit i uzbuđenje. Revije obično ne traju duže od 20 minuta. Naravno uvijek je call time 3-4 sata prije, radi šminke, frizure i generalne probe, a nekada i last minute fitinga. Ali u momentu kada revija počne i prvi model izađe na pistu, sve bude gotovo kroz nekih 20 minuta. 

Editorijal koji potpisuje fotografkinja Nađa Berberović
 

Koja ti je najdraža uspomena s tjedana mode? Vladaju li drugačija pravila u Milanu nego npr.u Londonu?

Najdraža uspomena u materijalnom smislu mi je definitivno torba Christopher Kane iz nove kolekcije, zvana Buckle Bag, roze boje koju sam dobila na poklon na kraju revije, kako ja, tako i svi modeli koji su nosili reviju. Generalno, najdraža uspomena su mi ljudi koje sam upoznala i iskustva koja sam stekla baveći se ovim poslom. 

Foto by Mitten Hoff

Pravila u fashion modelingu su uvijek ista. Posebice na fashion weeku, dizajnerima je potreban određeni look modela. Oni imaju svoju viziju looka modela koji će nositi njihove kreacije. Svaki fashion model je drugačiji i ima nešto svoje. Jedino što imamo zajedničko jesu mjere (bust, waist, hips).
 
Koje su prednosti, a koje mane tvog posla?

Kao prednosti mog posla navela bih putovanja, upoznavanje novih ljudi, stjecanje prijateljstava s modelima širom svijeta. Imam mnoštvo prijateljica iz svih dijelova svijeta i stalno komuniciramo. Nekada se desi da se opet sretnemo u nekom gradu u istoj agenciji i to mi je uvijek najdraže, onda se osjećam sigurno i znam da imam nekog svog koga znam i s kim ću se družiti u slobodno vrijeme. A mana ovog posla definitivno će biti nedostajanje porodice, propuštanje bitnih događaja u životima mojih bližnjih. 

Kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Svaki moj radni dan je drugačiji. Pošto modeling nije typical 9-5 job, svaki dan je različit. Nekada snimanje traje dva sata, nekada osam. 

Foto by Markus Lambert

Koliko te ovaj stil života promijenio?

Jeste me promijenio. Hranim se zdravo, treniram najmanje 4 puta sedmično. Radije pješačim ako sam u mogućnosti. Naučila sam mnogo kako o svom poslu, tako i o životu i timskom radu, toleranciji i prilagođavanju novim okolinama. Većinom putujem sama i sama se brinem o sebi, kako financijski tako i u svakom drugom pogledu. Mislim da kroz ovaj posao najbolje upoznaš sebe, šta voliš, šta ne voliš, koji tip ljudi ti odgovara za druženje, koji ne. Smatram da sam kroz sva ova iskustva sazrela i spremna sam suočiti se sa svime što život nosi. I još jedna jako bitna stvar, znati reći NE i biti svjestan sebe, svojih kvaliteta i vrijednosti!

U backstageu revija, ali i tijekom snimanja kampanja si vjerujemo isprobala razne komade odjeće. Što ćemo uvijek naći u tvom ormaru?

U mom ormaru se svašta može naći.. od najtamnijih do hippy style tonova. Ali mislim da imam najviše odjeće crne boje, jer mi je to potrebno za kastinge.  Obožavam vintage stil pa se tako i oblačim. Ali naravno, zavisi i od raspoloženja taj dan. 

Kako izgleda tvoja jutarnja, a kako večernja rutina?

Moja jutarnja, a i večernja rutina je jednostavna. Ujutro kada se probudim, nakon umivanja nanosim ružinu vodu na lice i moju najdražu kremu Weleda. Zatim zavisno od tog koje obaveze imam taj dan, obavezno prvo doručkujem, spremim se i idem. Ako sam slobodna, doručkujem i idem na trening. Večernja je jako slična. Navečer očistim lice… i nastojim otići u krevet ranije tako da imam 8 sati sna. 

Foto by Franjo Matković 

U tvojoj torbici uvijek ćemo pronaći… 

U mojoj torbici pored novčanika, ključeva i mobitela uvijek imam Mario Badescu lipbalm, kremu za ruke, maramice, žvakaće gume, slušalice, powerbank i nešto slatko. 

Najbolji poslovni savjet koji si dobila je... Uvijek biti profesionalan.

A što bi ti preporučila mladim djevojkama koje tek grade svoju modeling karijeru? 

Mladim djevojkama koje tek grade svoju karijeru bih preporučila da budu svoje.

***

Naslovna fotografija: Andreas Schreiner

Aida Bratović nas je povela iza vrata svog studija, otkrivajući proces stvaranja nezaboravnih prostora.

Smješten u samom srcu Londona, arhitektonski studio STUDIOAida, pod vodstvom renomirane bh. arhitektice i dizajnerice interijera Aide Bratović, odiše bezvremenskom elegancijom i promišljenim dizajnom koji vješto spaja arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.

S više od dvije decenije iskustva, Aida je izgradila reputaciju vizionarke koja briše granice između tradicionalnog i savremenog. Njeni projekti odražavaju duboko ukorijenjenu filozofiju da dobar dizajn mora trajati, prilagođavati se promjenama i nositi priču koja nadahnjuje.

Foto: Rachael Smith

Nismo mogli odoljeti, a ne porazgovarati s Aidom te vas u ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba vodi iza vrata svog studija, otkrivajući proces stvaranja nezaboravnih prostora. Od ranog djetinjstva u Sarajevu, gdje je razvila osjećaj za sklad i proporciju, do rada s klijentima u Londonu, Aida je pokazala kako kreativnost i tradicija zajedno oblikuju prostore koji govore priče.


Aida, dolazite iz Sarajeva gdje ste studirali na arhitektonskom fakultetu, danas živite i radite u Londonu. Kako je vaše obrazovanje u Sarajevu i Londonu oblikovalo vaš pristup arhitekturi? Koje su ključne razlike?

Ja sam u Londonu na Bartlett, UCL završila postdiplomski studij. Razlika u pristupu je dosta velika, ovdje se troši jako puno vremena na analize i koncept i tek se na kraju, eventualno, dođe do konkretnog arhitektonskog rješenja. Dok smo na našem fakultetu u jednoj godini projektovali od farme i škole do stadiona. Mislim da je moje obrazovanje u Sarajevu doprinijelo da budem arhitekta širokog spektra, koji pored projektovanja poznaje i statiku, mehaniku i urbanizam.

 

Kako su vaša lična historija i iskustva oblikovali dizajnerske elemente u vašem domu i radu vašeg Studija te na koji način odražavaju vaš profesionalni i kreativni identitet?

Burna historija na Balkanu je razlog što mi nemamo nešto što Englezi imaju, a to je generacijama nagomilani imetak, mi smo svakih 50 godina počinjali ispočetka. Moji roditelji su bili strastveni kolekcionari slika jugoslovenskih akademskih slikara, ali je nažalost većina te kolekcije ukradena za vrijeme rata, jer se naša kuća nalazila na prvoj ratnoj liniji. Moja majka je rizikovala život vraćajući se po noći u kuću da spašava slike, bakin porcelan i stolnjake što zvuči suludo, ali nisu to materijalne vrijednosti, to su sve dijelovi uspomena koje nas čine onim što jesmo.

Dokaz da smo postojali i da je postojao neko drag prije nas ko je sačuvao nešto lijepo za sljedeću generaciju. Kao što su ljudi rizikovali živote da posjete predstave i koncerte za vrijeme rata, jer ljepota i umjetnost je ono što nas nadahnjuje i čini život ljepšim da ne bude samo samo sušto preživljavanje. 

Ja sam donijela neke od tih spašenih predmeta u London i ja sam danas kolekcionar što se odražava u mom dizajnu koji je eklektičan, sastavljen od uspomena i dijelova života, bilo da su moje ili mojih klijenata. To je doprinijelo tome da je svaki moj projekt potpuno drugačiji. Ja sam u glavi arhitekta minimalist, a u srcu umjetnik maksimalist. Taj spoj proizvede neki stil sto se, izgleda, ljudima dopada jer ga razumiju i prepoznaju.

 

Foto: Rachael Smith

Svidjelo nam se kako ste na vašoj stranici istaknuli: ,,Pažljivo slušamo kako bismo osigurali da projekat istinski odražava vlasnike, bilo da su filmski stvaraoci, pisci ili pripadnici kraljevskih porodica. Posjetioci će ući i zaista osjetiti vašu ličnost u prostoru. Vaš dom biće jedinstveno vaš, a u tom duhu angažujemo vrhunske umjetnike i zanatlije kako bismo kreirali izuzetne komade za vaš enterijer.'' Na koji način pristupate procesu dizajna kako biste postigli taj visok nivo personalizacije? 

Što bolje poznajem klijenta to će krajnji rezultat biti bolji. Većina mojih klijenata na kraju postanu dobri prijatelji. Projektovanje, pogotovo privatnih kuća, je vrlo intiman proces. Uvijek se trudim da natjeram klijente da pokušaju nešto novo, da izađu iz uobičajenog i da ih natjeram na neke korake koje ne bi nikad uradili. Za dizajn je potrebno samopouzdanje, ljudi jednostavno nemaju hrabrosti da urade neke stvari pogotovo ako su nekonvencionalne, ali zato smo mi tu da predložimo, pomognemo, malo i nagovorimo.

 

Postoji li klasičan dizajnerski princip kojeg se uvijek držite, bez obzira na trenutne trendove?

Da, moja apsolutna ideja vodilja u svakom projektu je da pokušam da postignem da ljudi kad vide nešto što sam ja projektovala, za pet, deset ili dvadeset godina, ne kažu kako nije dobro prošlo test vremena. Ja pokušavam da pravim kuće, enterijere koji će biti, nadam se, bezvremeni, na koje će se moći nadograđivati bez da se ruši i sve počinje ispočetka jer je postalo staromodno i prevaziđeno. Kad pogledamo sad neke uspješne kuće od prije 50 ili 100 godina u koje se može useliti sa minimalnom intervencijom, to je najveća vrijednost dobrog dizajna.

 

Vaš Studio je poznat po inovativnim i nekonvencionalnim rješenjima. Možete li podijeliti primjer gdje ste svjesno pomjerili granice tradicionalnog dizajna?

Mi pravimo smjele kombinacije starog i novog. Bilo to u arhitekturi gdje radimo na dosta zgrada u Engleskoj koje su pod zaštitom kao spomenici kulture, do enterijera gdje miješamo namještaj iz različitih vremenskih razdoblja. Svako može kupiti dobar komad namještaja, potreban je talenat i znanje da se to sve spoji u neku harmoniju, da propjeva.

Mi radimo za ljude koji nemaju limitiran budžet, ali uvijek pokušavamo da zadržimo dozu normalnosti u dizajnu. Kombiniramo antikvitete sa nekim skupljim komadima rađenim po narudžbi. Iskoristimo postojeći komad koji je klijentu naročito drag ili sliku mladog umjetnika stavljamo pored originalnog skupocjenog starog majstora pa se nekad ne zna šta je stvarno skupo, a šta je nađeno na buvljaku. Paralela u modi bi bila kada se kombinira Zara i Chanel i bakin džemper, a sve zajedno na kraju izgleda dobro. 

 

Foto: Rachael Smith

Rad s klijentima može biti izazovan. Kako im pomažete da budu hrabriji i sigurniji u svoje dizajnerske odluke?

Mi se trudimo da dobro upoznamo klijenta. Ja provodim dosta vremena s njima tokom dizajna i tokom realizacije. Većina naših klijenata nam se vraća ponovo s novim projektima. Kada nam klijenti vjeruju mnogo ih je lakše ubijediti na smjelije korake.

Kako osiguravate da vaš Studio ostane prepoznatljiv, ali i svjež u eri brzih promjena u arhitekturi i dizajnu?

Postoji problem prezasićenja internetom, Pinterest, Instagram, blogovi nas stalno bombarduju nečim novim, ljepšim, boljim. Što je teško i za klijente, taman odluče nešto i sutradan vide nešto novo pa bi sad htjeli to. Naravno da dizajner mora biti u toku, pogotovo s tehnološkim dostignućima, ali se mora tražiti inspiracija u trajnim vrijednostima u kulturi, životu i historiji. Ako nam se svidjela neka super kuća u Kaliforniji, nećemo takvu istu praviti u Sarajevu.

 

Foto: Rachael Smith

Postoji li neki projekat iz snova koji još uvijek čekate da realizujete?

Ja sam projektovala par privatnih galerija, ali javna umjetnička galerija je definitivno nešto što sanjam da dobijem priliku da radim. 

 

Da li je u planu i neki projekat u BiH?

Da budem iskrena, ja godinama izbjegavam da radim u BiH. Kada dođem u Sarajevo želim da provedem vrijeme s prijateljima i familijom, ne želim da radim. Mada, trenutno ima par ponuda koje su izazovne pa nikada se ne zna. Ali u regionu radimo dosta, trenutno imamo projekte u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

 

Foto: StudioAida

Koje trendove u arhitekturi i dizajnu trenutno pratite, a koji vas možda ne privlače?

Zaista ne podnosim trend koji mi ovdje zovemo beige on beige look koji je potpuno uništio individualnost, sve je savršeno čisto, blistavo i u nijansama bež. Svaki interijer izgleda isto bilo da je u Londonu, Meksiku ili u Singapuru.

 

Šta za vas znači 'ljepota' u dizajnu prostora?  

Proporcija, sklad i harmonija s malom dozom humora, da ne bude sve preozbiljno i presavršeno. Teško je opisati tačno koja je to formula, ali kad uđete u prostor i osjećate se dobro i izmami vam osmijeh, ljepota je po mom mišljenu postignuta.

Foto: StudioAida

Kako gledate na rastući trend održivog dizajna u arhitekturi?  

Napokon smo shvatili da je planeta Zemlja potrošna roba i da je ne možemo iskorištavati do uništenja. Sve se više radi sa održivim materijalima, reciklira se, ne baca se. Trend kada se u renoviranju kuće bacalo sve i sve se ponovo radilo se sada ne gleda sa odobravanjem.

 

Šta je, prema vašem mišljenju, ključ dugoročne relevantnosti jednog arhitektonskog studija?

Treba slušati želje klijenata i biti kompetentan, nije dovoljan dobar dizajn ako izvedba nije kako treba. Ne pratiti slijepo trendove, nego biti autentičan, ne raditi iste stvari svaki put. Pogotovo treba nastojati stalno biti u toku s vremenom posjećujući izložbe, koncerte i biti u konstantnom dijalogu sa studentima i sa starijim kolegama. I naravno učiti na svojim i tuđim greškama.

 

Foto: StudioAida  

 

Nakon ovog inspirativnog razgovora s Aidom Bratović, vjerujemo da ćete se odvažiti, izaći iz vlastite zone komfora i unijeti smjele, eklektične detalje u svoj interijer. Možda će vas upravo njeni savjeti potaknuti na hrabrije korake, bilo da već stvarate ili tek započinjete vlastiti projekat. Svojim jedinstvenim pristupom, Aida nas podsjeća da su interijeri priče ispletene od uspomena, umjetnosti i individualnosti.

*** 
Naslovna fotografija: StudioAida