TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 21.4.2022.
Radionice će voditi tri mastera i tri predavača, svjetski uspješni i priznati filmski autori i profesionalci, koji će tijekom šestodnevnog programa podijeliti svoja znanja i iskustva s budućim zvijezdama regionalne kinematografije.
U ovom trenutku, poznata su imena predavača ovogodišnjih radionica glume i režije, a riječ je o trima iznimnim profesionalcima, koji su svojim djelovanjem obilježili svjetsku kinematografiju, dok će imena mastera biti objavljena nešto kasnije.
Peter Spears, Oscarom je nagrađeni producent filma NOMADLAND (Zemlja nomada). Chloé Zhao osvojila je Oscara za režiju ovog filma, a Frances McDormand za najbolju glavnu glumicu. Osim ovih nagrada, film je osvojio i nagrade Zlatni globus, Zlatni lav u Veneciji, Critics Choice Award, BAFTA, PGA i Independent Spirit Award za najbolji film. Spears je producirao film Luce Guadagnina CALL ME BY YOUR NAME (Skrivena ljubav), temeljen na knjizi Andréa Acimana, za koji je također bio nominiran za Oscara 2017. godine. Nedavno je producirao film BONES AND ALL, za koji se ponovo udružio s redateljem Lucom Guadagninom i glumačkom zvijezdom Timothéejem Chalametom. Film će biti premijerno prikazan tijekom 2022. godine.
Juho Kuosmanen finski je filmski, kazališni i operni redatelj i pisac, čiji su kratki filmovi prikazani na mnogim festivalima uključujući Cannes, Locarno i Oberhausen. Njegov debitantski igrani film THE HAPPIEST DAY IN THE LIFE OF OLLI MӒKI premijerno je prikazan u Cannesu 2016. godine, gdje je dobio glavnu nagradu u selekciji Un Certain Regard. Njegov drugi dugometražni igrani film, COMPARTMENT NO. 6 također je premijerno prikazan u Cannesu, 2021. godine i to u glavnom natjecateljskom programu, a žiri mu je dodijelio Grand Prix, koji je podijelio s filmom A HERO redatelja Asghara Farhadija. Kuosmanen je suosnivač i umjetnički direktor filmskog festivala Kokkolan Kinojuhlat.
Brian Swardstrom jedan je od partnera u United Talent Agency, gdje zastupa glumce koji rade na filmu, televiziji i u kazalištu. Zastupa i mnoge dobitnike nagrada Oscar, Emmy i Tony, među kojima su četverostruka dobitnica Oscara Frances McDormand, Timothée Chalamet, Edward Norton, Michael Douglas, Tilda Swinton, Kevin Kline, Claire Foy, John Lithgow, Damian Lewis, Michael C. Hall, Léa Seydoux, Sally Field, Daisy Edgar-Jones i Cynthia Erivo. Više od 30 godina radi kao agent za talente.
U međunarodnom programu za filmske profesionalce u kategoriji „Režija“ sudjeluje šest vrlo uspješnih mladih redateljica i redatelja: Antoneta Alamat Kusijanović, Una Gunjak, Tamara Kotevska, Maja Miloš, Dušan Kasalica i Katarina Morano.
U međunarodnom programu masterclassa Ponta Lopud festivala za filmske profesionalce u kategoriji „Gluma“ sudjeluje devet iznimno talentiranih glumica i glumaca iz regije: Goran Bogdan, Judita Franković Brdar, Dado Ćosić, Anja Matković, Jovana Stojiljković, Pavle Čemerikić, Amila Terzimehić, Sara Klimoska i Timon Šturbej.
Goran Bogdan
Imena glavnih mastera i imena sudionica nove kategorije programa predviđene za snimateljice bit će objavljena tijekom 5.mjeseca
Na drugom Ponta Lopud festivalu, koji se održava od 22. do 27.6. 2022., sudionici i publika imat će priliku uživati u osam večernjih filmskih projekcija i sedam filmova na jedinstvenim lokacijama pod vedrim nebom, u izuzetnom ambijentu tvrđave Franjevačkog samostana, Lopud 1483 i plaže RMH Lafodia Sea Resorta.
Sve informacije o programu i popratnim sadržajima Ponta Lopud festivala dostupne su na službenoj mrežnoj stranici festivala te na društvenim mrežama Ponta Lopud festivala.
***
Naslovna fotografija: Edvin Kalić
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.
Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta.
Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 
Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom.
Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine.
Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.
Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva.
U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.
Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba
Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?
Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite.
Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora.
Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.
Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?
Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti.
Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.
Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?
Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje.
Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture.
To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''.
To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?
Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće.
Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti.
Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
