TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 10.8.2023.
Piletina recepti su jedan od najvećih prijatelja svih užurbanih dana kad želimo pripremiti nešto kod kuće, ali nemamo puno vremena ili nismo stigli otići u kupovinu.
Ova namirnica je savršen odabir radi svoje raznovrsnosti, ali i činjenice da se piletina recepti za ručak mogu pripremiti u rerni, na štednjaku ili na roštilju. Savršeno ide uz svo povrće, salate, a i njoke, tjestenine i riža su joj savršeni dodaci.
Upravo zato ne iznenađuje što je piletina zvijezda svih naših jela danas. Ovog tjedna odlučili smo sastaviti 5 sjajnih i jednostavnih recepata za dvoje. Sjajno je to što ćete ih moći ponijeti i na posao, kao i pretvoriti ove recepte u obiteljski ručak, samo povećajte sastojke. I da, bon appetit!
PONEDJELJAK – piletina sa gljivama
Sastojci:
Priprema:
Meso izrezati na tanje filete ili na komadiće, začiniti sa soli, paprom i mješavinom talijanskih začina. Staviti ulje u tavu, zagrijati tavu i dodati začinjenu piletinu. Pržiti dok ne poprimi lagano zlatno smeđu nijansu i izvaditi meso sa strane.
U istoj tavi zajedno sa sokovima piletine popržiti gljive nasjeckane na tanke kriške (ako koristite one u konzervi, gljive će već biti nasjeckane). Nekoliko puta na laganijoj vatri promiješati gljive i zatim dodati sol i peršin dok tekućina u potpunosti ne ispari. Zatim dodati prstohvat soli i peršina te nasjeckani luk. Popržiti dok se luk u potpunosti ne karamelizira, zatim dodati malo bijelog vina i miješati povremeno.
Nakon što vino ispari, dodati piletinu i na srednjoj vatri sve lagano miješati i povezati. Zatim dodati vrhnje za kuhanje. Pržiti kratko vrijeme sve zajedno da umak dobije gustoću i sve zajedno začiniti sa još malo soli, papra i peršina po potrebi.
Ovaj umak možete kombinirati uz tjesteninu, njoke ili rižu.

UTORAK – Tortilje sa piletinom
Sastojci:
Priprema:
Piletinu izrežite na trakice, začinite po želji i ispržite do zlatno smeđe boje u zagrijanoj tavi. Dok se piletina prži, tortilje zagrijte u pećnici par minuta.
U zdjeli pomiješajte narezanu zelenu salatu, rajčice i krastavac te ih začinite sa soli, paprom i maslinovim uljem. Pomiješajte piletinu sa salatom. Na toplu tortilju namažite krem sir i ispunite ju po sredini kombinacijom salate i piletine, a tortilju zatim čvrsto smotajte u burrito oblik i prepolovite.

SRIJEDA – Piletina sa povrćem i rižom
Sastojci:
Priprema:
Rižu potopite kratko u vodi, zatim ju isperite i kuhajte. Omjer riže i vode treba biti 1:2, ako koristite 250 g riže, kuhajte ju u 500 ml vode.
Dok se riža kuha na laganoj vatri, pored narežite piletinu na komadiće, začinite ju sa soli i biberom, a zatim ju dodajte u soja sos i sezam sjemenke. Tako začinjenu piletinu ispržite u zagrijanoj tavi.
Dok se prži piletina i kuha riža, pripremite i lonac vruće vode za brokulu i kuhajte brokulu. Kad se piletina isprži, servirajte ju sa strane. Isto učinite sa rižom i brokulom.
Ukoliko želite, uz ovo jelo možete pripremiti i pomfrit. Dok se ostale stvari krčkaju na štednjaku, u rerni ispecite blago zasoljene krompiriće.

ČETVRTAK – Pasta sa piletinom u bijelom umaku
Sastojci:
Priprema:
Pripremite proključalu vodu i kuhajte tjesteninu za dvije osobe po uputstvu s vrećice. Za to vrijeme narežite piletinu na komadiće, začinite i ispržite na zagrijanoj tavi.
Kad piletina bude gotova, izvadite ju iz tave i u istoj tavi popržite jedan sitno nasjeckani luk. Po potrebi dodajte malo bijelog vina kako bi se luk karamelizirao. Vratite piletinu u tavu, dodajte krem sir i začinite sa peršinom, soli i biberom. Smanjite vatru i skuhanu tjesteninu dodajte polagano u umak koji krčka.

PETAK – Cezar salata
Sastojci:
Priprema:
Nasjeckati dvije šnite kruha na kockice, politi sa malo maslinovog ulja, ravnomjerno raspodijeliti na limu za pečenje i peći na 250 stupnjeva 15-20 minuta dok ne dobiju zlatnu boju.
Za to vrijeme piletinu narezati na trakice, začiniti i ispržiti na zagrijanoj tavi dok ne poprimi zlatno smeđu boju.
U zdjeli nasjeckati zelenu salatu i rajčice na manje komade. Sve začiniti sa maslinovim uljem, solju i paprom. Isprženu piletinu pomiješati sa salatom, sve posuti kockicama kruha i nasjeckanim orašastim plodovima.

***
Foto: Pexels, Unsplash
TEKST: Bonjour.ba
Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?
Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.
Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.
Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.

Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.
Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.
Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.
„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.
Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.

To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:
„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“
Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.
U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:
„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“
Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.

Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.
Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.
Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.

Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.
Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.
Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!