U vremenu kada je informacija dostupna na dlanu ruke i kada informacije prosječna osoba ne traži u knjigama, nije ni čudo da se sve više knjižnica zatvara, a djela se iz knjiga sele na naše pametne uređaje. Međutim, ono što tableti, računala i pametni telefoni nikada neće imati: miris knjige, okretanje papirne stranice, obilježavanje stranica „ušima“, nikada neće moći ni zamijeniti knjigu.

Nisam od onih što kupuju knjige „na metar“ kako bi uljepšali životni prostor, ali nekada zaista nemam granice u kupovini knjiga i to će tako uvijek biti. Upravo zbog ljubavi prema knjigama nastojim obilaziti knjižnice gdje god odem. To je moje malo zadovoljstvo, premda mnogima možda čudno.

Ali ti kojima zvuči čudno nikada neće razumjeti veličanstveni osjećaj koji se rađa dok hodate okruženi najdivnijim djelima ljubavi, mržnje, filozofije, povijesti... Osjećaj strahopoštovanja prema svim onima koji su ikada svoje misli pretočili perom na papir. Osjećaj divljenja prema svim onim bezvremenskim likovima koji ljube, iščekuju, žude, pate, zaključuju, otkrivaju i još svašta nešto. Osjećaj malenkosti pred divovima. Osjećaj ispunjenja.

Tako je Trinity College Library u Dublinu bila knjižnica u kojoj sam bila najtiša u životu, a svi oni koji me poznaju znaju koliko je to meni teško. U tišini sa svojim uvijek nesređenim mislima okružena predivnim skladom. To je ono što bih ja na instagramu stavila pod hashtag bookporn. U knjižnici u Amsterdamu oduševila me je arhitektura, organizacija, posjećenost i pogled na grad koji je prekrasan. O londonskoj knjižnici da ne pričam. Međutim, danas sam sretna što dio godine provodim u gradu u kojem je najveća javna knjižnica u Europi – Birminghamu. Najsretnija sam zato što skoro svakoga dana prođem pored nje pa joj se iznova divim, što me oduševljava iz dana u dan i što mogu provesti vrijeme ovdje dok istražujem i radim.

Knjižnica u Birminghamu građena je četiri godine, a u rujnu 2013. svečano ju je otvorila Malala Yousafzai, pakistanska aktivistica i zagovornica obrazovanja koja je preživjela napad talibana prije svoje punoljetnosti, a koja sada živi i školuje se u ovom gradu. Ovom prilikom je kazala: „Ne zaboravimo kako jedna knjiga, jedna olovka i jedan učitelj mogu promijeniti svijet.“ Zaista, ponekada zaboravljamo da se život sastoji od učenja mnogo više nego od stalnog predavanja.

Nizozemska arhitektica Francine Houben imala je zahtjevnu zadaću projektiranja zgrade koja će postati simbolom grada. Kazala je kako nije željela napraviti još jednu „zgradu od cigle“, već je stvorila zdanje ispunjeno svjetlošću, fizičkom i intelektualnom. Dok sjedite u udobnim foteljama uz staklene portale koji nadgledaju središte grada, milovani nekada škrtim britanskim suncem upijate svaku pročitanu riječ gubeći se u likovima, zapletima i raspletima djela koje ova knjižnica posjeduje.
Futuristički izgled upotpunjen je fasadom sačinjenom od metalnih krugova isprepletenih skoro čitavom površinom zgrade. Arhitektica je kazala kako upravo ti krugovi mogu biti simbolika kanala u gradu, tradicije pravljenja nakita, krugovi znanja ili što god ljudi odluče, ostavila je slobodu svakom posjetiocu da stvori svoju priču i simboliku.

Za toplijih mjeseci imate priliku čitati knjige i u jednom od vrtova knjižnice koji se nalaze na trećem i sedmom katu zgrade. U njima su zasađene začinske biljke, ukrasni grmovi i cvijeće ali i stabla voća. Ona na trećem, u hladnijim mjesecima daje malo mirniji doživljaj dok za onu na sedmom morate biti spremni na vjetar, jaki vjetar. Ali kako se vrijeme mijenja iz zimskog prema ljetnom, vrtovi su pravi mali raj u središtu višemilijunskog grada i pružaju oazu mira za um i dušu. Zgrada je građena tako da je njena održivost apsolutno ekološki prihvatljiva. Naime, za grijanje se koriste toplinske pumpe koje crpe toplu vodu iz zemlje, a već spomenuti vrtovi smanjuju CO2 otisak, te je prema BREEAM (jedan od vodećih svjetskih metoda kojim se procjenjuje utjecaj građevina na okoliš) standardu zgrada dobila izvrsnu ocjenu.

Knjižnica posjeduje više od milijun knjiga, kao i izuzetno važne jedinstvene arhive i fotografije, a kao šlag na tortu dolazi nevjerojatna memorijalna soba Williama Shakespearea na posljednjem, desetom, katu. Ovdje je sakupljena najveća zbirka djela engleskog pisca, a neka izdanja sežu do davne 1623. Knjižnica zajedno s memorijalnom sobom posjeduje čak 44 000 knjiga, časopisa i DVD-ova pod nazivom Kolekcija Williama Shakespearea.

Zgrada knjižnice je povezana s lokalnim kazalištem REP, a posjeduje i amfiteatar te dvoranu za seminare. Dok se knjižnice širom svijeta zatvaraju zbog nedostatka sredstava, uprava najveće europske odlučila je iskoristiti jedinstveni prostor te ga ponuditi i za organiziranje vjenčanja, a nedavno je i škola jezika premještena pod njezin krov. Tako da je sada istinski iskorištena u svrhu obrazovanja. Članstvo u knjižnici je besplatno za sve stanovnike Otoka i slobodno se mogu koristiti svim sadržajem. Knjižnica je jedna od najposjećenijih objekata Velike Britanije te je za kratko vrijeme postala simbol grada.

Činjenica da je sagrađena prema projektu arhitektice te ju je svečano otvorila djevojka koja je svojevrsni suvremeni simbol borbe za obrazovanje, knjižnica u Birminghamu za mene je podsjetnik na snagu koju žene posjeduju, a ponekada to zaboravljaju. U svijetu muškaraca i simbola njihove dominantnosti, stoji građevina koja se sastoji od djela briljantnih umova koju je stvorila žena i kojoj je blagoslov otvaranja dala žena. Talk about women power!   

Za MODAMO.info piše: Ksenija Ninić

Foto: Ksenija Ninić

Red Bull Cliff Diving Svjetska serija vraća se na Stari most, a za finalni dan organizovan je poseban voz iz Sarajeva. Donosimo sve detalje.

Mostar slavi deset godina cliff divinga, a finale dobiva poseban voz

Mostar od danas, 30. jula, ponovo postaje jedna od najupečatljivijih sportskih pozornica ljeta. Red Bull Cliff Diving Svjetska serija vraća se na Stari most, gdje će do 1. augusta obilježiti deset godina takmičenja na lokaciji koja je odavno prerasla status još jedne stanice u kalendaru.



 

Najbolji skakači i skakačice iz 13 zemalja stižu u trenutku kada sezona ulazi u odlučujuću polovinu, a borba za titule ostaje potpuno otvorena. Prva runda tradicionalno će biti izvedena direktno sa Starog mosta, dok će se ostatak takmičenja preseliti na posebno izgrađenu platformu iznad Neretve.

Od ulaska u kalendar 2015. godine, UNESCO-ov Stari most bio je pozornica prve pobjede Jonathana Paredesa u Svjetskoj seriji, ali i Popovicijevog gotovo nestvarnog nastupa s pet maksimalnih ocjena 10 u 2019. godini.



 

Stari most ponovo postaje centar sezone

Muška sezona zasad ne poznaje sigurnog favorita. Aidan Heslop, James Lichtenstein i Constantin Popovici podijelili su prve tri pobjede, dok Heslop nakon povratka od povrede vodi ukupni poredak iako nastupa s pozivnicom. 

Popovici u Mostar stiže nakon trijumfa u Kopenhagenu, s 11 pobjeda kojima dijeli drugo mjesto na vječnoj listi Svjetske serije.



 

U ženskoj konkurenciji Mostar je već godinama teren Rhiannan Iffland. Australka je na Starom mostu slavila rekordna četiri puta, jedina je skakačica s više od jedne pobjede na ovoj lokaciji, a sada nastavlja pohod prema desetoj uzastopnoj ukupnoj tituli. 

Ipak, konkurencija stiže s vlastitim velikim brojkama: Molly Carlson od 25. podijuma dijeli još samo jedan plasman među tri najbolje, dok bi Xantheia Pennisi novim podijumom u Mostaru stigla do desetog u karijeri.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: @redbullcontentpool.com

Pogledajte slične teme

Šta je sve Mostar vidio ovog vikenda? Od sevdaha do slobodnog pada.

Pročitaj više

David Coulthard se vraća u Sarajevo! Otkrijte kako je grad osvojio njegovo srce!

Pročitaj više

Frenkie i Helem Nejse pozivaju na Red Bull RapLike finale

Pročitaj više