TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 10.3.2026.
Bh. modni brend Stribor iz Vogošće predstavio je kolekciju u Parizu u okviru Paris Fashion Weeka i pokazao kako se tradicija, ručni rad i održivi procesi mogu pretvoriti u savremeni modni jezik.
Tokom Paris Fashion Weeka, jednog od najvažnijih trenutaka globalne modne industrije, bh. brend Stribor, predstavio je kolekciju u okviru programa Beyond Adaptation: The Shift to Circular Practices, koji je okupio dizajnere, organizacije i investitore zainteresovane za razvoj cirkularne mode.
Za Stribor je ovo bio važan međunarodni trenutak, ali i prilika da pokažu kako se savremeni dizajn može razvijati kroz lokalno naslijeđe, ručni rad i održive procese proizvodnje.
Inspiracija tradicijom kroz savremeni dizajn
Kolekcija koju je Stribor predstavio u Parizu inspirisana je elementima tradicionalne odjeće, reinterpretiranim kroz moderan modni pristup. Dizajnerski koncept istražuje odnos između kulturnog naslijeđa i savremene estetike, ali i načine na koje se tradicionalne tehnike mogu prenijeti u današnji kontekst.
U kolekciji su korišteni procesi poput ručnog bojenja materijala, ručne izrade te upcycling i recycling tekstila, čime se dodatno naglašava ideja održivosti. Ovakav pristup pokazuje kako moda može istovremeno čuvati identitet i odgovoriti na savremene izazove industrije.
Moda koja istražuje cirkularne modele proizvodnje
Predstavljanje kolekcije održano je u okviru međunarodnog događaja koji je dio programa NEB Fashion Adaptor, inicijative usmjerene na razvoj cirkularnih poslovnih modela u modnoj industriji.
Program okuplja nezavisne modne brendove iz različitih evropskih zemalja i pruža im podršku u istraživanju novih načina proizvodnje, korištenja materijala i distribucije mode.
Fokus je na transparentnijim lancima proizvodnje, novim materijalima i održivijim poslovnim praksama, temama koje postaju ključne za budućnost modne industrije.
Važan međunarodni trenutak za bh. modni dizajn
Učešće Stribora na događaju tokom Paris Fashion Weeka predstavlja važan korak za brend, ali i za vidljivost modne scene iz Bosne i Hercegovine.
Stribor je u prethodnim projektima bio uključen i u razvoj još jednog održivog bh. brenda Eterna što naglašava mogućnost stvaranja održive mode i unutar lokalne proizvodnje.
Predstavljanje u Parizu pokazuje da se i iz BiH mogu razvijati projekti koji učestvuju u međunarodnim razgovorima o budućnosti mode, cirkularnim praksama i odgovornoj proizvodnji.
TEKST: Emina Smaka
Ok, na prvu djeluju kao da je neko na pola posla u izradi cipele jednostavno rekao:,, Znaš šta, bit će ovo dovoljno!''.
A onda se sjetimo da se nalazimo na Cruise 2026/27 pisti kuće Chanel, pod vodstvom Matthieu Blazy, i da nedovoljno u modi često znači upravo suprotno.
Ove sandale, koje su u suštini svedene na petu i ornamentalni okvir oko stopala, otvaraju jedno staro pitanje: gdje završava funkcija, a gdje počinje ideja? Ako cipela više ne štiti stopalo, nego ga gotovo u potpunosti izlaže, da li je ona i dalje cipela ili performativni objekt koji nosimo?
Ovo, naravno, nije prvi put da moda koketira s idejom redukcije do apsurda. Još 1999. Jeremy Scott je kroz svoje rane kolekcije ponudio sličan moment ironije i pomjeranja granica, igrajući se s formom obuće kao vizuelnim znakom, a ne nužno funkcionalnim predmetom. Njegov pristup je bio otvoreno duhovit, gotovo karikaturalan, dok Chanel danas bira suzdržaniju, ali ništa manje provokativnu verziju istog pitanja.
S druge strane, nedavni spoj Maison Margiela i Christian Louboutin iz 2024. godine također je istraživao granice konstrukcije i percepcije obuće, gdje forma postaje fragmentirana, a cipela više nalikuje ideji nego predmetu. U tom kontekstu, Chanelove polu-cipele djeluju kao nastavak tog dijaloga, ali kroz prizmu luksuza koji nikada ne gubi svoju estetsku disciplinu.
Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste kontrast između historijskog konteksta i radikalnosti dizajna. Povratak u Biarritz, gdje je Gabrielle Chanel 1915. otvorila svoju kuću, priziva ideju oslobođenog tijela, jednostavnosti i funkcionalne elegancije, vrijednosti koje su tada redefinisale žensku modu. I sada, više od stoljeća kasnije, Chanel ponovo govori o slobodi... samo ovaj put kroz gotovo potpuno odbacivanje zaštite koju cipela pruža.
Teško je ne osjetiti blagi sarkazam u svemu ovome.
No, jasno je da se vrijednost komada ne mjeri isključivo njegovom funkcijom. Naprotiv, često se mjeri njegovom sposobnošću da izazove reakciju, bilo da je to divljenje, zbunjenost ili blagi otpor.
U tom smislu i ove Chanel sandale funkcionišu kao komentar o tijelu, o luksuzu, o granicama između potrebe i želje. Možda nisu stvorene da postanu svakodnevni izbor, ali jesu da pomaknu perspektivu i da nas podsjete da moda, u svom najuzbudljivijem obliku, nikada nije bila potpuno racionalna.
Naslovna fotografija: @sourcewhere
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
