TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 6.4.2026.
U najnovijim kolekcijama kuće Chanel pažnja se vrlo jasno usmjerava na jedan detalj koji na prvi pogled djeluje gotovo neprimjetno: oblik vrha cipele.
Ipak, upravo tu dolazi do pomaka koji redefiniše cjelokupnu siluetu i način na koji čitamo klasične modele.
Vrh, koji je godinama bio blago zaobljen i mekan, sada dobija izduženiju i ravniju liniju. Ta promjena uvodi preciznost i osjećaj kontrole u dizajn, čineći da cipela djeluje stabilnije, svježije, modernije i vizuelno oštrije. Pod kreativnim vodstvom Matthieu Blazy , ova dizajnerska novina suptilno balansira između naslijeđa kuće i neočekivanih, savremenih proporcija.
U pitanju je suptilna korekcija proporcija, ali sa vrlo jasnim efektom: poznati modeli izgledaju drugačije, iako na prvi pogled ostaju isti.
Posebno je važno to što se ovaj novi oblik provlači kroz cijelu kolekciju. Slingback modeli, klasične salonke, baletanke i Mary Jane cipele dijele istu logiku vrha, čime se uspostavlja kontinuitet i jasno definisan estetski pravac. Zanimljivo je kako Chanel ne gradi priču oko jednog it komada, već kroz detalj koji povezuje sve varijacije.
Cap-toe, jedan od najprepoznatljivijih kodova kuće, dodatno naglašava ovu promjenu. Kontrastni vrh sada djeluje više grafički, s jasnijom linijom razdvajanja i većim fokusom na prednji dio cipele. U pojedinim modelima prisutna je i igra materijala koja stvara dojam “uronjenog” vrha, dodatno ističući novu siluetu.
Nakon dominacije ekstremno zaobljenih ili izrazito špicastih modela, interes se pomjera prema uravnoteženim, geometrijski definisanim oblicima. Chanel taj prijelaz artikuliše kroz vrh cipele, koji postaje centralna tačka dizajna.
Promjena je mala u formi, ali velika u efektu. Chanel je kroz jedan detalj ponudio novi način razmišljanja o klasičnim cipelama.
Priznajemo, ovaj oblik već sada djeluje kao referenca za ono što dolazi.
Naslovna fotografija: @tata_boutique
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Modna industrija već mjesecima vrti ista pitanja o umjetnoj inteligenciji: ko je koristi, kome uzima posao i gdje u svemu tome ostaje autorstvo. H&M je na London Fashion Weeku odlučio preskočiti još jednu raspravu i pokazati kako to izgleda u praksi.
Za show nazvan H&M&YOU&I švedski brend udružio se s Nickom Knightom i njegovim SHOWstudio timom. Knight je već više od dvije decenije među ljudima koji modu guraju prema novim formatima, od fashion filma i livestreama do 3D tehnologije, stoga nije iznenađenje što je H&M upravo njemu povjerio osmišljavanje svog susreta s umjetnom inteligencijom.
Rezultat je bio show negdje između klasične revije, performansa i digitalne instalacije, u kojem ono što se dešavalo iza modela nije ostalo tek scenografija.
Cijeli koncept krenuo je od klasične modne produkcije. Nick Knight fotografirao je Alex Consani i Archieja Renauxa, dok je ilustrator Cliff Warner paralelno radio crteže s modelima u studiju. Taj materijal je zatim prošao kroz AI obradu i pretvoren u vizuale koji su se tokom revije mijenjali u realnom vremenu, prateći pokrete modela i publike.
Foto: @showstudio
U jednom dijelu showa modeli su hodali kroz mrak, uz kratke bljeskove bliceva koje su sami nosili. Njihove figure su se zatim pojavljivale na velikim ekranima, izmijenjene, razvučene i pretvorene u digitalne slike koje su nastavile reagovati na ono što se dešavalo u prostoru.
Poenta nije bila da AI napravi reviju umjesto ljudi. Fotografija, ilustracija, modeli i produkcija ostali su osnova, dok je tehnologija došla kao dodatni sloj. Knight je pritom otkrio da je na projektu radio čak i veći tim nego inače, što dosta dobro ruši ideju o AI-ju kao prečici do manje produkcije.
Na pisti dugoj 40 metara smjenjivali su se moda, ples, muzika i slika, a reviju je otvorila brazilska balerina Ingrid Silva. Među modelima su bile i Paloma Elsesser, Kristen i Lily McMenamy, Karen Elson, Lila Moss i Scarlett White.
Iza svih ekrana u fokusu ženskog dijela showa bila je H&M Studio kolekcija, a nju bi bilo šteta svesti na pozadinu za tehnološki eksperiment.
Krojenje je bilo oštro i samouvjereno, s naglašenim ramenima, dužim kaputima i odijelima koja imaju dovoljno strukture da ne traže dodatno objašnjenje. Nasuprot njima dolaze čipka, saten, korzetirani detalji i slip haljine koje cijeloj kolekciji daju mekšu, večernju stranu. Pojavljuju se i transparentni paneli, visoki ovratnici te voluminozniji komadi koji dobro podnose Knightovu dramatičnu produkciju.
Foto: @hm
Među polazištima kolekcije bili su Palermo i chiaroscuro fotografije Ferdinanda Scianne. Palermo je ovdje više atmosfera nego referenca. Osjeti se u tamnijoj paleti, u sjaju satena, težini čipke i napetosti između strogog kroja i senzualnijih silueta. Upravo ti kontrasti daju kolekciji dovoljno karaktera da ne nestane iza Knightove grandiozne produkcije.
Najviše karaktera kolekcija dobija upravo u sudaru preciznog krojenja i mekših, senzualnijih materijala. U tim trenucima ekrani nakratko prestaju biti glavna tema.
Foto: @hm
Najzanimljiviji dio ovog showa možda uopće nije AI, nego način na koji je H&M tretirao samu reviju. Kolekcija, scenografija, fotografija i pokretna slika ovdje su osmišljeni kao jedan vizuelni sistem, bez jasne granice između onoga što se događa na pisti i slike koja će od tog trenutka ostati.
Tu se zapravo vidi veći pomak u fashion industriji. Revija više nije samo mjesto na kojem kolekcija prvi put izlazi pred publiku, nego trenutak u kojem se gradi njen najvažniji vizuelni kod. U sezoni prepunoj showova, odjeća više ne konkurira samo odjeći. Potreban je kadar koji će je izdvojiti, preživjeti feed i u nekoliko sekundi objasniti zašto baš toj kolekciji treba posvetiti pažnju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @hm
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
