TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.9.2019.
Bh.dizajnerica Ljiljana Majkić postala je prepoznatljiva po kreacijama koje su rezultat igre s različitim formama te eksperimentiranja s materijalima. Njeni komadi su na granici avangardne i nosive umjetnosti, a svaka nova kolekcija donosi novu zabavnu igru s krojevima.
Nedavno je Ljiljana predstavila svoju zimsku liniju naziva 'Architouch' što nam je bio povod da u razgovoru s Ljiljanom saznamo baš sve detalje o njoj.
Što je bila nit vodilja za izradu ove kolekcije? Od kojih materijala je izrađena?
Kao i obično kod stvaranja nove kolekcije, cilj mi je stvoriti nešto avangardno, unikatno i inovativno, naprosto drugačije. Uradila sam par radova za prethodne izložbe, koji su bili upravo ta nit vodilja u ovoj kolekciji. Pošto volim da učestvujem na izložbama, svaki od tih radova je osnova neke buduće kolekcije. Samo je bitan moment kad krenem da eksperimentišem i razrađujem tu ideju, pretvaram je u kolekciju. Ovaj put su to bili radovi 'Alea iakta est', 'Dragon on the street' i 'I heard it through the grapevine'. Oni nose u sebi tu arhitekturalnost kojom sam željela predstaviti cijelu kolekciju, pa je zbog tog i dobila naziv 'Architouch'. Izrađena je od raznolikih, ali jako ugodnih materijala. Naravno, mnogo vremena ode na sam izbor materijala, jer od njih zavisi šta mogu postići u izradi 3D modela. Proces odabira materijala mi je jedan od najvažnijih momenata u procesu kreiranja.
Arhitektura igra važnu ulogu u vašem dizajnu. Kako se rodila vaša ljubav prema 3D oblikovanju?
Arhitektura, kao i skulptura su mi jako inspirativne. Ljudsko tijelo je volumen, pa odatle i potreba za stvaranjem 3D modela u modi. Da bih postigla to što želim konstrukcija je neizbježna. Kao i u arhitekturi i u skulpturi. Posao modelara, stvaranje novog kroja, sama ta konstrukcija mi je jako privlačna. Najinteresantniji i najkreativniji dio mog posla. Ja sam dizajner, koji ne zna i ne želi pokušati izvaditi kroj iz Burde. :) Konstruktivni koncept mojih kolekcija se inače odlikuje jasnim geometrijskim linijama. Ovaj put sam ih uplela u 3D oblike kojim sam naglasila arhitektonske vrijednosti modela.
Koliko vam je vremena potrebno za izradu jedne vaše kreacije?
To ne mogu nikada odrediti, naprosto razlikuju se same po sebi, pa i po vremenu izrade. Ponekad volim komplikovane, a ponekad jednostavne konstrukcije, pa od tog sve zavisi.
A što ćemo pronaći u vašem ormaru?
Najviše rolni materijala i knjiga o modi :) Za sve ostalo ima sve manje mjesta. Ali i jako puno radova koje čuvam za svoju retrospektivnu izložbu. Ona bi trebala da se održi uskoro u Collegium artisticumu, pod istim nazivom 'Architouch' kao što je ova kolekcija za jesen/zimu 2019./20. Moji omiljeni odjevni predmeti su haljine, kape i kaputi, tako da ih je najviše.
Koliko se vodite trendovima u dizajnu? Što vas potiče na stalno eksprimentiranje? Gdje i kako najviše učite o dizajnu?
Pratim sve što se dešava u svijetu mode, ali volim stvarati bezvremenske modele. Ne inspiriše me trend sam po sebi. Uvijek sam voljela izgledati drugačije, a ne kao svi ostali. Tako i u svom radu, želim da se razlikuje od drugih. To me upravo potiče na stalno eksperimentisanje i stvaranje nečeg novog. Želja za inovativnošću. Internet nam je približio svijet i dao mogućnost ostvarenja svih saznanja. Puno naučite i od prijatelja koji se dizajneri, umjetnici. Gledaš, slušaš i učiš, ali nikada ne smiješ kopirati. Onda si nigdje i ništa. Naravno, knjige o modi imaju posebno mjesto i njih ne posuđujem.
Kolekciju ste predstavili i u sklopu izložbe u galeriji ULUPUBIH. Gdje sada možemo pogledati/naručiti vaše komade?
Galerija ULUPUBIH je pokrenula projekat Umjetnost u izlogu u kom umjetnici dobiju po deset dana za svoju izložbu, ali su i prisutni tokom iste u galeriji. Ja sam predstavila dio svoje nastupajuće kolekcije, ali i tada aktuelnu kolekciju. Izlagala sam u vrijeme SFF-a i jako sam zadovoljna tim predstavljanjem, kao i cijelim konceptom projekta. Moje radove upravo možete naći u Galeriji ULUPUBIH u Sarajevu, ulici Koševo 7, ali od nedavno i u Bazerdžanu, Veliki ćurčiluk 12. Saradnja sa Bazerdžanom me posebno raduje, jer su djevojke koje ga vode jako profesionalne, prije svega i srdačne. Upravo se spremam za izradu male linije posebno za njih. Poigrat ću se s omiljenim spojem tradicionalnog i savremenog.
Uz to, pripremam veliku samostalnu, retrospektivnu izložbu, koja je i dobila naziv po ovoj kolekciji, Architouch. Izložba će biti realizovana u 2020. godini u Collegium artisticumu, o čemu ću vas još obavještavati.
U nastavku donosimo kompletnu kampanju za kolekciju nastalu ispred objektiva Vanje Lisac. Frizuru modela Marije Šušković potpisuje Ensar Dervišbegović, makeup Maja Talović, a kompletna priča obogaćena je i Werkstatt studio nakitom te Evica Milovanov Penezić rukavicama.
***
Fotografija: Vanja Lisac
Make up: Maja Talović
Frizura: Ensar Dervišbegović
Model: Marija Šuković
Nakit: Werkstatt studio
Rukavice: Evica Milovanov Penezić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
