Na adresi Veliki ćurčiluk 12, krije se dućan primamljivog imena, s još slađim izlogom koji jednostavno poziva da zavirite unutra i otkrijete što se krije iza romantičnih vrata ovog prostora.

Nakon par koraka, jasno je da je baš svaki detalj prostora pomno osmišljen kako biste u potpunosti doživjeli ljepotu radova brojnih bh.kreativaca, ali i kako biste se tu osjećali kao doma.

Osnivačica Bazerdžan dućana, Zana Karkin, je prilikom uređivanja prostora surađivala sa Sova arhitektura, a on iz sezone u sezonu dobiva svježi izgled. Ovdje ćete naći unikatne poklone, komade koje ćete nositi sezonama, ali i nasmijanu ekipu koja će odgovoriti na sve vaše nedoumice. Shodno posljednjem mini preuređenju prostora, odlučili smo zamoliti Zanu da nam pojasni kako je započela njena priča i što danas Bazerdžan čini posebnim mjestom za shopping.

***

Koliko je trebalo hrabrosti da započneš priču kao što je Bazerdžan? Što ti je bila inspiracija, ali i nit vodilja za pokretanje concept store dućana ovog tipa?

Upustiti se u realizaciju ovakve ideje jeste bilo riskantno. Ni jedna osoba oko mene nije mogla zamisliti šta ja to želim i kakav je to koncept. Ljudi često imaju negativnu percepciju svega i bilo je nezamislivo da ovakva ideja može uspjeti u BiH. Ipak, bila sam odlučna probati, jer napokon sam sebi priznala ko sam te rekla sebi da je OK jer želim šta želim. Željela sam imati svoj kutak, koji je uređen tako da mene inspiriše, gdje se osjećam dobrodošlo i zaštićeno. Željela sam da budem okružena ljepotom, da radim sa sretnim ljudima i da doprinosim razvoju ljudi te ekonomije BiH.

Nisam mogla znati šta će se desiti, ali nisam željela ni da se zamaram time. Rekla sam si da će biti šta bude, a ja ću do tada da kreiram ono o čemu sanjam.

Zašto baš naziv Bazerdžan? Tko danas čini vaš tim?

Ideju za naziv radnje nisam imala. Koncept sam smislila, ali ime još nisam našla. Radnja koju je gospođa prije mene imala u istom prostoru se zvala Bazerdžan. Meni se to ime sviđalo i kad smo radili preregistraciju, pitala sam gospođu da li joj odgovara da preuzmemo to ime, s čime se složila. Tako da bih rekla da je ime radnje odabralo nas. Bazerdžan znači trgovac na turskom jeziku i riječ je koja je između ostalog poznata ljudima zbog sevdalinki.

Emina Sarvan, Vildana Brkić, Ina Čano i Zana Karkin
Foto: Edvin Kalić

Moj tim je jedan od najljepših aspekata Bazerdžana. Cijenim različitost i jedinstvenost svake osobe, volim da svako ima svoj stil koji reflektuje osobu. Takve saradnike sam željela imati, karakterne osobe, koje imaju viziju sebe i onoga što žele biti. U timu su Vildana Brkić, Ina Čano, Emina Sarvan i odnedavno moja sestra Azra Karkin. Sve naše različitosti nas ujedinjuju i omogućavaju da stvaramo jedinstven Bazerdžan. Kontinuirano radimo na jačanju jedni drugih, identificiramo u kojem segmentu svaka ima talenta i usmjeravamo se ka tome. Vildana je nevjerovatno kreativna pri stvaranju i realizaciji novih koncepata; Inin vizuelni identitet i prefinjenost percepcije uveliko doprinose našem vizuelnom identitetu; Emina koordinira komunikacijom sa saradnicima (umjetnicima, zanatlijama) i osigurava da je ponuda proizvoda uvijek na nivou; Azra nas odnedavno uči šta znači profesionalizam, borbenost i postizanje cilja i vodi Bazerdžan ka daljem razvoju.

Tu je i moja mama Dika Karkin (koja je imala nešto slobodnog vremena s obzirom da je u penziji) koja osigurava da posao funkcioniše besprijekorno. Mi često letimo, ali ona nas vraća u okvire realnosti.

Čime ste se vodili pri uređenju dućana? Surađivali ste i s bh.arhitekticom na cijelom projektu…

Osnovna vodilja je bila spoj tradicionalnog i modernog, maksimalno iskorištavanje prostora (tako da u manjem prostoru imamo radnju, kancelariju, kuhinju i ormare za skladištenje robe) uz mogućnost da stalno mijenjamo izložbenu postavku proizvoda.

Zadovoljstvo je bilo sarađivati sa Sova Arhitektura, jer Maja uspijeva na neočekivan način kroz uređenje prostora odgovoriti na sve naše potrebe. Posjetiteljima je najinteresantnija naša viseća kancelarija – naime, po ormarima koji služe za odlaganje robe, penjemo se i na vrhu sjednemo za naš radni stol gdje se možemo donekle izdvojiti i obavljati dio posla na računaru.  

A koje brendove možemo pronaći u vašoj ponudi? Kako uopće započinje vaša suradnja s domaćim brendovima?

Sarađujemo sa mnogim bh. kreativcima i zanatlijama. Najčešće ih mi nađemo ili nam se jave kroz našu online aplikaciju za uspostavljanje saradnje s Bazerdžanom.

Sa nekima sarađujemo od početka i to su sad već dobro stasali brendovi. U te ubrajamo Werkstatt, Waga Wood, Bogda rukotvorine, Kohel, Molimao, Plusminus.

Neki od novih kreativaca sa kojima sarađujemo su Marko Feher, Ljiljana Majkić i Tekne nakit. Najnovije proizvode koje smo uvrstili u ponudu su Baltazar District dizajnera Timura Stroil, ilustracije Dalile Manso i TEKI handmade prirodno bojeni proizvodi Cat Norman Tahirović. Mnoge kreativce nisam spomenula jer je lista duga, ali mi našu ponudu kontinuirano mijenjamo, da bi bilo zanimljivo i nama i mušterijama. :) 

Saradnja počinje kada shvatimo da kreativac ima priču koju želimo da i drugi čuju. Sa nekima osmišljamo proizvode, drugima sugerišemo određene promjene na proizvodima, ali sa svima radimo na promociji i dizanju svijesti o proizvodima koje izrađuju lokalni kreativci. 

Imate i Bazerdžan Wear liniju. Što nju karakterizira i što ćemo naći u njenoj jesenskoj kolekciji?

Bazerdžan Wear je proizašao iz naše potrebe za odjećom koju nismo mogli drugdje naći, ali i iz potrebe da sami kreiramo odjeću koja nam se sviđa. Pristup našeg tima je netipičan i nismo na sebe stavili pritisak izrade kolekcija, već radimo onako kako nas vodi inspiracija. Kao i do sada, za jesen/zimu 2019/20 radimo na liniji odjeće koja je nosiva u različitim prilikama. Najbitnija nam je udobnost i nosivost te svakako kreacija koja mora biti drugačija od već viđenog. Također radimo i na liniji vunenih nosivih proizvoda sa timom Bogda rukotvorine. 

Dosta ulažete u vizualni identitet brenda. Koliko vremena posvećujete komunikaciji na društvenim mrežama i vašim autorskim fotografijama?

Dosta vremena posvećujemo izradi materijala koje koristimo u svrhu promocije proizvoda, našeg rada i promocije ljudi s kojima radimo. Tu su fotografije, tekstovi na socijalnim mrežama i na blogu, storiji na Instagramu, sve različiti mediji koji zahtijevaju drugačiji pristup i ekspertizu. Cijeli tim učestvuje u različitim segmentima ovog procesa.

Imate i jako lijep oslikan izlog, ali i outdoor kutak. Tko potpisuje njegov dizajn?

Vildana Brkić. :) Svakih nekoliko sedmica se dogovorimo koji novi citat domaćeg pisca ćemo ispisati na staklu prozora i potom ga Vildana upotpuni sa oslikavanjem nove ilustracije. Ljudi često zastaju te čitaju šta smo to novo napisali.

Vildana je također oslikala našu klupu i stolice. Naš izlog je postao posebno mjesto za fotografisanje turista i građana BiH.

A kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Bazerdžan nije moj jedini projekat, imam nekoliko različitih inicijativa na kojima radim. Kada dan posvetim Bazerdžanu, većinom je unaprijed isplaniran, ali se nekada desi i da mi se dan otme kontroli :), i aktivnosti se nižu mimo plana. U Bazerdžanu obavljamo mnoštvo različitih aktivnosti, grupisaću ih u aktivnosti stvaralaštva, marketinga, vođenja radnje i tima te aktivnosti razvoja biznisa. Svaki radni dan je potpuno drugačiji. Često radim nešto novo, što do tada nisam radila.

Volim da sam u kontaktu sa kreativcima i volim da se sastanem sa njima s vremena na vrijeme. Nekad (mimo redovnih posjeta tima) odem do majstora Ibre koji izrađuje BazerdzanWear torbe, odem do naše krojačice te do ekipe Bogda u Visokom. Volim čuti šta misle i koliko su zadovoljni saradnjom sa nama. Kada se vratim sa tog «putovanja», svratim do Bazerdžana da podijelim sa svima šta smo sve dogovarali. U Bazerdžanu najprije razmijenimo dnevnu dozu zagrljaja. Potom obavimo kratke konsultacije.

Naš tim je konstantno u kontaktu putem Interneta. Koristimo alat naziva «Asana» za praćenje obaveza svih članova tima, tako da uvijek znamo šta su čije obaveze i kako njihova realizacija napreduje. Svakodnevno pratim naš projekat na Asani, ali uradim i kratku analizu našeg prisustva na socijalnim mrežama. Sa timom podijelim zapažanja. Popodne često imam još koji sastanak sa ljudima koje nisam prije upoznala. Svaki dan nastojim izdvojiti vremena za samo-refleksiju i osmišljanje narednih koraka. Najdraži su mi momenti kada imam nove ideje. Zanimljiv je i proces razmišljanja kako realizovati te ideje. 

Najdraži artikl iz Bazerdžana dosada?

Evo moja tri najdraža artikla koji mi trenutno na um padaju:

1. Šubara iz kolekcije 2018./19. koju su izradili Bogda rukotvorine za Bazerdžan. Totalno je osvježenje i kapa drugačija od onoga što bi očekivali. Volim je nositi jer se volim istaći noseći neobičan proizvod.

Foto: Vedad Krkbešević

2. Tradicionalni ćilim Arife Šabanović iz Srebrenice izrađen koristeći moderne jarke boje. Arifa je jako nadarena i svaki njen ćilim predstavlja umjetničko djelo. Volim njen izbor boja i kombinacija – svaka se ureže u pamćenje!

Foto: Ajla Salkić

3. Ilustracije stećaka Enisa Čišića. Jako sam sretna što je baš on radio ilustracije za knjigu Stećak Gorčina Dizdar (Izdavačke kuće Vrijeme). Mislim da su fenomenalne i da bi svaki ponosni bh. građanin trebao imati takvo remek djelo u svojoj kolekciji. Limitirana serija ilustracija sa potpisom se može naći i kupiti kod nas.  

Foto: Bazerdžan

Gdje vidiš Bazerdžan 2021. godine?

Ne volim pričati o budućnosti. Kažu da treba imati velike snove, a moj san je bio da imam malu radnju na Baščaršiji sa velikim uticajem na društvo. Radujem se daljem radu i napretku te mislim da ću prepustiti inspiraciji momenta da me vodi. 

Šta ostaje važno kada profesionalna priznanja i rezultati prestanu biti jedino mjerilo uspjeha? Povodom osvajanja Rising Star nagrade, koju dodjeljuje Woman.Comm Club, s Nadinom Muminović razgovarale smo o karijeri u dm-u, društvenoj odgovornosti i lekcijama koje su oblikovale njen odnos prema uspjehu.

Nadina Muminović osvojila je Rising Star priznanje. Razgovarale smo o uspjehu iza nagrade. 

Nadina Muminović, voditeljica PR i CSR tima u kompaniji dm, ovogodišnja je dobitnica priznanja Rising Star na dodjeli nagrada Woman.Comm of the Year 2026. Riječ je o priznanju koje ističe novu generaciju profesionalaca u komunikacijskoj industriji, a Nadini je pripalo nakon gotovo deset godina rada u kompaniji dm.

Nagrade su dodijeljene 14. oktobra u sarajevskoj Vijećnici, gdje su predstavljene žene čiji rad doprinosi razvoju komunikacijske industrije u Bosni i Hercegovini i regiji. 



 

No, kako deset godina profesionalnog razvoja izgleda iz perspektive osobe koja je upravo dobila takvo priznanje? Šta ostaje važno kada prođu čestitke i kada se vratimo svakodnevnim obavezama?

S Nadinom smo razgovarale o lekcijama koje se ne uče iz poslovnih rezultata, odlukama koje su oblikovale njen profesionalni put i onome što joj danas znači više od same nagrade. A neki od njenih odgovora posebno su nas potaknuli da razmislimo o tome koliko smo stroge prema vlastitim postignućima.

Gotovo deset godina gradite karijeru u dm-u, a nedavno ste dobili priznanje Rising Star. Kada biste iz svih tih godina morali izdvojiti jedan trenutak koji Vam danas znači više od same nagrade, gdje biste nas vratili?

Nadina Muminović: U deset godina stane mnogo divnih trenutaka, onih zbog kojih znate da se na kraju svaki trud isplati. No, ono što bih izdvojila jeste upravo ta prekretnica kada me je njemački jezik odveo u jednom potpuno neočekivanom smjeru i doveo me u svijet marketinga.

Mogućnosti koje sam tada spoznala i perspektive koje sam počela otkrivati zapravo su mi omogućile da se nastavim razvijati onako kako sam to uvijek željela, uz jedan uzbudljiv ritam i trenutke koji su mi omogućili da spoznam i prepoznam sebe.

Koji ste profesionalni savjet s vremenom prestali slijediti, iako ste na početku karijere vjerovali da je potpuno ispravan?

Nadina Muminović: Da mora sve sada i odmah, i to besprijekorno.

To možda čak i nije bio izrečeni savjet koji sam dobila, već intuitivni, koji sam stekla tokom obrazovanja, a i poslije njega. Naravno, pridodajem to i svom karakteru (smijeh).

Naučila sam da sebi dam ono vrijeme i razumijevanje koje rado poklanjam drugima. I da je uredu da nekad nešto i nije uredu. Sve su to situacije koje jedan profesionalni, ali i privatni put čine uzbudljivim.

Iza dm-ovih društveno odgovornih projekata stoje i ljudi čije priče ne stanu uvijek u završne izvještaje. Voljeli bismo čuti za jedan susret koji Vam je posebno ostao u sjećanju, možda čak i promijenio način na koji gledate svoj posao.

Nadina Muminović: Izdvojila bih dva susreta koja su me, svaki na svoj način, potakla na razmišljanje, posebno kada je u pitanju društvena odgovornost.

Prvi je bio 2023. godine, kada smo u saradnji s bh. umjetnicima oslikavali dm trgovine. Taj susret me je, s jedne strane, podsjetio koliko je važna umjetnost, ali i razvoj svijesti kod ljudi kada je umjetnost u pitanju. S druge strane, osvijestila sam koliko izazova, pored svih predivnih benefita, nosi rad u toj sferi djelovanja.

Društvo u cjelini, rekla bih, još uvijek nije spremno na kreativne izričaje i poruke koje oni nose, iako možda mislimo da jesmo. Naivno bih željela da živimo u svijetu u kojem većina prepoznaje ljepotu koju umjetnost donosi.

Drugi susret bio je s predstavnicima udruženja u Bosni i Hercegovini koja rade s djecom, posebno onom koja odrastaju u uvjetima socioekonomske deprivacije.

Jednostavno rečeno, to su moji heroji.

Kao pojedinci zaboravimo šta sve jedan život sa sobom nosi i koji prtljag vuče za sobom. U životu sam imala sreću da me upravo razgovori s djecom koja odrastaju u takvim okolnostima nauče najvrednijim lekcijama i da me njihove mudre riječi podignu i onda kada sam najviše sumnjala u sebe.

Saradnja s takvim udruženjima naučila me da se vratim na fabričke postavke. U našim životima uvijek mora i treba postojati prostor i vrijeme za one kojima je podrška najpotrebnija.

U poslu se uspjeh često mjeri rezultatima i brojkama. Postoji li trenutak iz neke kampanje koji Vam je značio više od svih tih pokazatelja?

Nadina Muminović: Dugo sam radila i radim na realizaciji društveno odgovornih kampanja u dm-u.

Zauvijek će mi najveći, odnosno najdraži pokazatelj našeg uspjeha biti telefonski razgovori s predstavnicima udruženja i njihovo oduševljenje što smo u mogućnosti zajedno pružiti pomoć onima kojima je ona najpotrebnija.

To osjetno zadovoljstvo neposredno izaziva toliko sreće. Tada znam da smo na pravom tragu.

Da danas sjednete na kafu sa sobom iz ranih dvadesetih, oko čega biste se najviše razišle kada je riječ o uspjehu?

Nadina Muminović: Mislim da smo uvijek imale slična razmišljanja o uspjehu, jer smo uspjeh mjerile emocijom koju taj uspjeh izazove.

Obje bismo mnogo toga mogle naučiti jedna od druge, ali smo suštinski ostale srodne, posebno kada su u pitanju one bitne stvari.

Nedavno ste pisali o važnosti toga da žene prepoznaju i vrednuju uspjehe drugih žena. Ipak, podrška se najviše vidi u svakodnevnim situacijama. Koji biste gest voljeli češće viđati među ženama u poslovnom svijetu?

Nadina Muminović: Čak i kada je u pitanju svakodnevica, rekla bih da to prepoznavanje nedostaje. Štaviše, žena samu sebe ne prepoznaje i ne priznaje sebi vlastite uspjehe i postignuća.

Žena se sebi podrazumijeva.

Naučila je da može i da treba, da je čarobnjak, heroj i inspiracija, a da pritom sama sebi ne kaže i ne ukaže na to da je čarobnjak, heroj ili inspiracija.

Voljela bih da svaka žena za sebe odvoji vrijeme u danu, da udahne i izdahne, sebi uputi motivirajuće riječi, naglas izgovori sve što napravi i da vjeruje u sebe, čak i onda kada sumnja u smisao.

A onda to isto prenijeti i u poslovni svijet. Drugoj ženi pokloniti osmijeh, obradovati se njenom uspjehu i reći joj: „Možeš ti to!“

Profesionalno samopouzdanje često se razvija mnogo tiše nego što zamišljamo. Postoji li nešto što danas na poslu radite s lakoćom, a za šta Vam je nekada trebalo mnogo hrabrosti?

Nadina Muminović: Po prirodi sam perfekcionista, a to i nije uvijek vrlina, posebno u poslu.

Zapravo sam tek posljednjih godina osvijestila koliko sam nesvjesno počela otpuštati omču perfekcionizma, a istovremeno jačati samopouzdanje i vjeru u ono što uradim i napravim.

Naravno, i dalje volim raditi temeljito, ali znam da tražiti savršenstvo nije rješenje.

Za kraj, pogledajmo malo dalje od narednog profesionalnog koraka. Ako ponovo budemo razgovarli za deset godina, šta biste voljeli da u Vašem odnosu prema poslu ostane potpuno isto?

Nadina Muminović: Želim osjećati isti žar i ponos koji osjećam u trenucima kada projekt privedem kraju.

Intenzivni rast dehumanizacije i gubitka empatije navode me često na razmišljanje i preispitivanje smisla svega što radim, bilo profesionalno ili privatno.

Voljela bih da znam da ću se s istim intenzitetom boriti za profesionalna, ali i privatna uvjerenja i da ću biti tu za one kojima je to najpotrebnije.

I za deset godina želim osjećati žar za budućnost. Zbog toga ovogodišnja društveno odgovorna kampanja dm-a kod mene zauzima posebno mjesto.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 
Foto: Privatna arhiva - Nadina Muminović / @womancomm.club