Deset godina nakon što je Zanat pokrenut u Konjicu, porodična radionica, utemeljena na 106 godina staroj tradiciji drvorezbarstva porodice Nikšić, pretvorila se u međunarodni brend koji o drvetu govori jezikom arhitekture, umjetnosti i kulture.

Tokom prve decenije, brend je izgradio mrežu saradnji s najvažnijim imenima savremenog dizajna, a ove jeseni svi oni dolaze u Bosnu i Hercegovinu da obilježe jedno neobično poglavlje trenutak kada je lokalni zanat ušao u globalni diskurs.

Orhan Nikšić, direktor Zanata, izjavio je, “Zanat je rođen iz stoljetnog zanata, a u deset godina pokazali smo kako dizajn može udahnuti novi život kulturnom naslijeđu, učiniti ga atraktivnim i ekonomski održivim.'' 



Deset godina kasnije, Zanat ostaje vjeran ideji da napredak ne isključuje tradiciju, on je nastavlja drugim sredstvima.

“The Zanat Ten” okuplja dizajnere, urednike i novinare iz najutjecajnijih svjetskih magazina. Tokom nekoliko dana, Bosna i Hercegovina postaje pozornica na kojoj se istražuje odnos između materijala, naslijeđa i savremene ideje ljepote.



Deset godina stvaranja

Zanat je nastao na temeljima porodične tradicije Nikšića, koja traje više od jednog stoljeća. Između ručnih alata i savremene tehnologije, oblikovala se estetika koja prepoznaje vrijednost nesavršenog i taktilnog. Svaki komad nosi trag ljudske ruke, ali i ambiciju da bude savremen.

Tokom deset godina, taj spoj tradicije i savremenosti postao je prepoznatljiv u međunarodnim galerijama, muzejima i privatnim kolekcijama. Danas, Zanat stoji uz bok brendovima koji definišu diskurs održivog luksuza.



Dizajn, naslijeđe i održivost

U saradnji s Delegacijom Evropske unije u BiH i Zemaljskim muzejem, biće održene panel diskusije o ulozi dizajna u očuvanju kulturnog identiteta i održivom razvoju. Razgovor su moderirale Amra Hadžimuhamedović i Sabina Ćudić, uz prisustvo međunarodnih učesnika.



Ove diskusije otvaraju pitanje budućnosti zanata u vremenu masovne proizvodnje, kako zadržati znanje koje se prenosi rukama, a istovremeno odgovoriti na zahtjeve savremenog tržišta.

Kroz saradnju s Ambasadom Švedske, u Svrzinoj kući održana je kulturna večer uz nastup Mirze Redžepagića i Alme Subašić. U prostoru koji nosi duh osmanske arhitekture, muzika, svjetlo i drvo stvaraju ambijent koji podsjeća na suštinu Zanata tiho, ali postojano oblikovanje atmosfere.




Globalna imena u Sarajevu

U Sarajevu su se, po prvi put, okupili svi saradnici koji su obilježili Zanatovu deceniju od Yvesa Béhara i Ilse Crawford do Sebastiana Herknera, Naoto Fukasawae i Michele De Lucchija. 





Događaj je okupio i urednike The New York Timesa, Financial Timesa, Domusa, Wallpaper*-a i drugih medija koji oblikuju javni govor o dizajnu.

Ta prisutnost ima simboličnu težinu: Sarajevo, grad koji nosi slojevitu kulturnu istoriju, sada ulazi u dijalog sa savremenim dizajnom, ne kao egzotična destinacija, već kao mjesto iz kojeg dolazi nova ideja o spoju zanata i arhitekture.





Kolekcija “The Zanat Ten”

Centralni događaj jubileja je bila izložba “The Zanat Ten” u Nacionalnoj galeriji BiH, u partnerstvu s Ambasadom Italije. 

Povodom svoje 10. godišnjice, Zanat je pozvao svoje dizajnerske partnere da kreiraju kolekciju malih predmeta koji slave susret zanata, naslijeđa i savremenog dizajna. 

Rezultat je kolekcija jedinstvenih predmeta, od kojih svaki odražava kreativni izraz svog autora, a u sebi nosi prepoznatljiv pečat Zanatove tradicije ručnog rezbarenja priznate od strane UNESCO-a kao dijela nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Foto: Monika Andrić

Dvanaest dizajnera stvorilo je seriju malih predmeta koji istražuju ideju vremena, transformacije i materijala. Svaki rad predstavlja intimnu interpretaciju odnosa između ruke, drveta i dizajnerske misli.

Izložba otkriva koliko je svijet dizajna danas spreman da u naslijeđu prepozna prostor inovacije. U Zanatovom slučaju, drvo postaje sredstvo dijaloga između generacija, kultura i disciplina.

‘’Kika'' zdjela Jean-Marie Massaud 

‘’Moai'' držač za knjige Patrick Norguet 

‘’Grana'' slanik i papar Naoto Fukasawa 

‘’Riccio'' skulptura i držač za knjige Ludovica Serafini i Roberto Palomba 

‘’Nakit'' Posuda za nakit Monica Förster 

‘’Saturn'' zdjela Wingårdhs 

‘’LP'' pomoćni sto s poslužavnikom Michele De Lucchi 

‘’Mirna'' poslužavnik Harri Koskinen 

‘’Vaza'' vaza Sebastian Herkner 

‘’Merak'' kanta za led i mali sto Studioilse 

‘’Stambol'' skulpturalna posuda Yves Béhar 

‘’Grad'' skulptura i držač za knjige Jasna Mujkić

Foto: Almin Zrno

Ovi radovi nisu samo funkcionalni predmeti, oni su simboli desetogodišnjeg putovanja tokom kojeg se Zanat afirmisao kao međunarodni dizajnerski brend duboko ukorijenjen u kulturnom tkivu Bosne i Hercegovine. 

Zajedno, oni utjelovljuju Zanatovu viziju za narednu deceniju, viziju u kojoj su očuvanje tradicije i potraga za inovacijom nerazdvojni.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monka Andrić, Almin Zrno

 

Baš kao što volimo pronaći outfite koji na prvi pogled djeluju neobično, ali u stvarnosti savršeno funkcionišu, isto važi i za interijere.

Ovaj stan u Sarajevu ističe se suptilnom dozom ekscentričnosti koja se ne nameće, već polako otkriva kroz boju, svjetlo i detalje.

Kombinacija svijetlog drveta, toplih tonova i pažljivo doziranih kolor-akcenata stvara prostor koji djeluje prozračno, ali nikako hladno. Posebno je zanimljivo kako elementi koji često znaju izgledati previše “čisto” ovdje dobijaju karakter i toplinu. 

Rezultat je dom koji je istovremeno smiren, živ i izuzetno primjenjiv kao inspiracija za vlastiti prostor.





Kada svijetlo drvo prestaje biti sterilno

Svijetlo drvo često ima reputaciju neutralnog, pa čak i dosadnog materijala, ali u ovom stanu ono je baza koja nosi cijeli interijer. Korišteno na podovima, namještaju i stolariji, stvara kontinuitet i vizuelni mir.

Ključ je u teksturi i kombinaciji s toplim tonovima, zbog čega prostor nikada ne djeluje prazno. Parket u ribljoj kosti dodatno unosi dinamiku i osjećaj zanatske vrijednosti. Upravo ta nenametljiva slojevitost čini da drvo ovdje izgleda savremeno i svježe.

Trpezarija kao srce doma

Trpezarijski prostor je jedan od najjačih aduta ovog stana i pravi primjer kako funkcionalnost može biti estetski privlačna. Umjesto klasičnog seta stolica, klupa uz sto stvara osjećaj zajedništva i otvorenosti. Ona omogućava da se za sto smjesti više ljudi, ali i da se prostor lako prilagodi drugim potrebama. 

Drveni sto jednostavne forme dodatno naglašava toplinu prostora, dok zavjese omekšavaju cijelu kompoziciju i filtriraju svjetlo. Ovo je rješenje koje se lako može primijeniti i u manjim stanovima, koristeći namještaj koji već imamo, ali na pametniji način.
 




Boja kao detalj, a ne dominacija

Najzanimljiviji momenti u stanu dolaze kroz boju, ali uvijek na neočekivanim mjestima. Žuti plafon u jednoj od prostorija i žuti akcenat iza kreveta unose dozu optimizma i razbijaju monotoniju, bez da preuzmu prostor. Zeleni tonovi na sofi i biljkama dodatno balansiraju paletu, stvarajući osjećaj smirenosti. 

Čak i keramičke pločice u svijetlim zonama djeluju kao produžetak ove ideje. Sve je pažljivo odmjereno, zbog čega boja ovdje djeluje kao naglasak, a ne kao glavna tema.






*Interijer je predstavljen na temelju javno dostupnih informacija s Airbnb platforme. Autor projekta nije bio naveden u dostupnim podacima. Ukoliko ste vi radili projekat, rado ćemo dopuniti članak uz odgovarajući kredit.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb