Zanat je postigao novi značajan korak otvaranjem Home of Zanat, prvog flagship store-a u Nacionalnoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu: spoj umjetnosti i dizajna te nova kulturna destinacija u povijesnom gradu.

Kao što kaže izreka, potrebno je beskonačno mnogo povijesti da bi se stvorila mala tradicija. Za Zanat, to je trajalo nešto više od stoljeća. Prije više od stotinu godina, njihov pradjed Gano Nikšić naučio je tehniku rezbarenja drveta u Austro - Ugarskoj i osnovao obiteljsku tradiciju koja traje već četiri generacije. Godine 1919. sinovi Gane Nikšića otvorili su obiteljsku radionicu u Konjicu. Više od 105 godina kasnije, otvorili su prvi fizički dućan Zanat u povijesnom središtu glavnog grada Bosne - Sarajeva.

Lokacija za njihov showroom pažljivo je odabrana: Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Prekrasna zgrada u kojoj se nalazi Galerija izgrađena je oko 1912. godine kao trgovinski centar u vlasništvu Ješue i Mojce Salom. Pretpostavlja se da je djelo arhitekta Josipa Vancaša, koji je Sarajevu darovao neka od svojih najznačajnijih i najukrašenijih zgrada iz razdoblja Austro - Ugarske. Sudeći po njezinim značajkama, pripada kasnim djelima historicizma, a uz renesansno - klasične oblike sadrži i elemente bečke secesije.

Foto: Almin Zrno

Foto: Almin Zrno

Zanat će zauzeti predivno prizemlje, povezano s galerijskim prostorom. Prostor neće samo prikazivati njihove najnovije kolekcije, posebne i rijetke originale i uzorke, već će također biti kulturno središte u gradu festivala, srcu balkanske kulturne scene, novi prostor za razgovore, prezentacije, radionice i druge kulturne događaje koji promiču izvrsnost u dizajnu, arhitekturi, umjetnosti i izvanrednom zanatstvu.

Zanat neće biti samo zakupac u Nacionalnoj galeriji (prostoru koji čuva najdragocjenije umjetnine Bosne), već partner u kulturnom obrazovanju i promociji finih i primijenjenih umjetnosti.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

Smjernice za dizajn prostora pružio je Studioilse, poznati londonski studio koji je osnovala Ilse Crawford. Unutarnji dizajn razvila je tvrtka No_Lab, sarajevski arhitektonski studio koji vodi Emir Salkić, koji redovito dizajnira izložbe i sajamske štandove Zanata. Jasna Mujkić iz Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu odgovorna je za stilizaciju.

Studioilse je ciljeve projekta sažeo na sljedeći način:

"Naš zajednički zadatak bio je stvoriti transformativan prostor koji hvata suštinu Zanata. Prostor za povezivanje s kupcima i učinkovitu komunikaciju etosa Zanata, brenda koji utjelovljuje više od svojih proizvoda. Home of Zanat pojavljuje se kao središte gdje ljudi mogu doživjeti, učiti i angažirati se s bogatom baštinom brenda, zanatstvom, dizajnom i filozofijom.

Kroz radionice, pripovijedanje i višefunkcionalni raspored, Zanat House će udahnuti život brendu Zanat, omogućujući dublju povezanost s publikom. Također će služiti kao dinamičko proširenje Nacionalne galerije, donoseći živost i relevantnost toj instituciji." – Studioilse.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

"Istovremeno obnoviti prekrasnu arhitekturu prostora koja je izgubljena tijekom godina prerade, dok se stvara topao i suvremen unutarnji prostor koji odražava dušu Zanata i omogućuje mu ispunjavanje svoje široke misije." – rekao je Emir Salkić.

Foto: Zanat tim

"Duboko smo svjesni odakle dolazimo, koliko je trajalo da stignemo ovdje, ali s pogledom na budućnost, ne samo Zanata već i na veličanstveni i složeni zanat koji smo usavršavali. Otvorili smo trgovinu uoči početka Sarajevo Film Festivala, najvećeg filmskog festivala u našem kraju i najvažnijeg događaja u Sarajevu.

Pozitivne i iskrene reakcije koje primamo od Sarajlija i posjetitelja su nevjerojatne. Govori nam se da nijedno otvorenje trgovine u novijoj povijesti Sarajeva nije privuklo toliko uglednih pojedinaca čiji rad je oblikovao kulturu i umjetnički život ovog grada." – rekao je Orhan Nikšić, suvlasnik i CEO Zanata.

* * *
Naslovna fotografija: Almin Zrno

Pronašli smo garsonjeru koja je studija o tome kako mali prostori postaju veliki kada im date dobru logiku.

U mirnom makovskom naselju Zenice, u blizini Bosanske piramide, smješten je studio stan od svega 40 m² koji postavlja pitanje koje mnogi imaju: “Može li garsonjera izgledati kao pravi stan i ostati funkcionalna?”

Ovaj prostor kaže: apsolutno da. Najveći uspjeh ovog interijera je njegovo nevidljivo zoniranje. Dnevni boravak, spavaći dio, micro-kuhinja i ulazna zona nisu fizički odvojeni, ali djeluju kao cjeline sa svojom funkcijom.

Mali prostori ne trebaju zidove, nego pravilno raspoređene fokuse. Rezultat? Prostor se ne čita kao jedna soba, nego kao mali, fluidni dom.




Dnevni boravak i kuhinja: prostor koji diše zahvaljujući materijalima

Ono što odmah postaje jasno jeste da se ovdje sve oslanja na tople materijale i meke forme. Bouclé sofa i tabure, mali drveni sto i visoke bijele zavjese stvaraju dnevni dio koji izgleda odvojeno iako se fizički naslanja na krevet. 

Kuhinja od drveta i bijelih fronti, sa lampama od ratana i šankom koji služi kao dodatna radna ploha, postaje vizuelni centar stana. I upravo tu se vidi prva lekcija ovog prostora: mali stan ne zahtijeva više namještaja nego više logike. Kada kuhinja i boravak dijele istu toplu paletu, prostor se povezuje, smiruje i djeluje veće nego što jeste.







Krevetni dio: mirna zona u jednoj liniji svjetla

Spavaći dio je pozicioniran uz najveći izvor prirodnog svjetla, čime se krevet “otapa” u prostoru umjesto da dominira njime. Neutralna posteljina, suptilne nijanse bež boje i minimalni detalji održavaju spavaću zonu tihom i laganom. 

Ovo je dio koji pokazuje da se privatnost u garsonjeri ne stvara zidovima nego atmosferom mekim svjetlom, laganim prekrivačima i vizuelnim tišinama koje oko prepoznaje kao odmor. Tako prostor ostaje funkcionalno otvoren, ali emotivno podijeljen.






Odlaganje, rasvjeta i ogledala: mali trikovi koji mijenjaju sve

Najbolji dio ove garsonjere je način na koji je sakrivena funkcija. Veliki bijeli ormar duž zida nestaje jer se spaja sa zidnom površinom, dok tamniji ormar u ulazu preuzima vizuelnu težinu i usmjerava pogled dalje u prostor. 

Tri okrugla ogledala na zidu dodaju dubinu i visinu, reflektirajući svjetlo i stvarajući iluziju još jedne prostorije. Rasvjeta je topla i strateški postavljena: pletene lampe iznad šanka, podna lampa u dnevnom dijelu i difuzno svjetlo kroz zavjese čine da stan djeluje kao da ima više slojeva nego što zapravo ima. 




Tu leži najveća vrijednost ovog interijera on ne pokušava sakriti da je 40 m², nego pokazuje kako se tih 40 m² može koristiti pametno i sa stilom.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb