Zanat je postigao novi značajan korak otvaranjem Home of Zanat, prvog flagship store-a u Nacionalnoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu: spoj umjetnosti i dizajna te nova kulturna destinacija u povijesnom gradu.

Kao što kaže izreka, potrebno je beskonačno mnogo povijesti da bi se stvorila mala tradicija. Za Zanat, to je trajalo nešto više od stoljeća. Prije više od stotinu godina, njihov pradjed Gano Nikšić naučio je tehniku rezbarenja drveta u Austro - Ugarskoj i osnovao obiteljsku tradiciju koja traje već četiri generacije. Godine 1919. sinovi Gane Nikšića otvorili su obiteljsku radionicu u Konjicu. Više od 105 godina kasnije, otvorili su prvi fizički dućan Zanat u povijesnom središtu glavnog grada Bosne - Sarajeva.

Lokacija za njihov showroom pažljivo je odabrana: Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Prekrasna zgrada u kojoj se nalazi Galerija izgrađena je oko 1912. godine kao trgovinski centar u vlasništvu Ješue i Mojce Salom. Pretpostavlja se da je djelo arhitekta Josipa Vancaša, koji je Sarajevu darovao neka od svojih najznačajnijih i najukrašenijih zgrada iz razdoblja Austro - Ugarske. Sudeći po njezinim značajkama, pripada kasnim djelima historicizma, a uz renesansno - klasične oblike sadrži i elemente bečke secesije.

Foto: Almin Zrno

Foto: Almin Zrno

Zanat će zauzeti predivno prizemlje, povezano s galerijskim prostorom. Prostor neće samo prikazivati njihove najnovije kolekcije, posebne i rijetke originale i uzorke, već će također biti kulturno središte u gradu festivala, srcu balkanske kulturne scene, novi prostor za razgovore, prezentacije, radionice i druge kulturne događaje koji promiču izvrsnost u dizajnu, arhitekturi, umjetnosti i izvanrednom zanatstvu.

Zanat neće biti samo zakupac u Nacionalnoj galeriji (prostoru koji čuva najdragocjenije umjetnine Bosne), već partner u kulturnom obrazovanju i promociji finih i primijenjenih umjetnosti.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

Smjernice za dizajn prostora pružio je Studioilse, poznati londonski studio koji je osnovala Ilse Crawford. Unutarnji dizajn razvila je tvrtka No_Lab, sarajevski arhitektonski studio koji vodi Emir Salkić, koji redovito dizajnira izložbe i sajamske štandove Zanata. Jasna Mujkić iz Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu odgovorna je za stilizaciju.

Studioilse je ciljeve projekta sažeo na sljedeći način:

"Naš zajednički zadatak bio je stvoriti transformativan prostor koji hvata suštinu Zanata. Prostor za povezivanje s kupcima i učinkovitu komunikaciju etosa Zanata, brenda koji utjelovljuje više od svojih proizvoda. Home of Zanat pojavljuje se kao središte gdje ljudi mogu doživjeti, učiti i angažirati se s bogatom baštinom brenda, zanatstvom, dizajnom i filozofijom.

Kroz radionice, pripovijedanje i višefunkcionalni raspored, Zanat House će udahnuti život brendu Zanat, omogućujući dublju povezanost s publikom. Također će služiti kao dinamičko proširenje Nacionalne galerije, donoseći živost i relevantnost toj instituciji." – Studioilse.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

"Istovremeno obnoviti prekrasnu arhitekturu prostora koja je izgubljena tijekom godina prerade, dok se stvara topao i suvremen unutarnji prostor koji odražava dušu Zanata i omogućuje mu ispunjavanje svoje široke misije." – rekao je Emir Salkić.

Foto: Zanat tim

"Duboko smo svjesni odakle dolazimo, koliko je trajalo da stignemo ovdje, ali s pogledom na budućnost, ne samo Zanata već i na veličanstveni i složeni zanat koji smo usavršavali. Otvorili smo trgovinu uoči početka Sarajevo Film Festivala, najvećeg filmskog festivala u našem kraju i najvažnijeg događaja u Sarajevu.

Pozitivne i iskrene reakcije koje primamo od Sarajlija i posjetitelja su nevjerojatne. Govori nam se da nijedno otvorenje trgovine u novijoj povijesti Sarajeva nije privuklo toliko uglednih pojedinaca čiji rad je oblikovao kulturu i umjetnički život ovog grada." – rekao je Orhan Nikšić, suvlasnik i CEO Zanata.

* * *
Naslovna fotografija: Almin Zrno

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović