Zanat je postigao novi značajan korak otvaranjem Home of Zanat, prvog flagship store-a u Nacionalnoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu: spoj umjetnosti i dizajna te nova kulturna destinacija u povijesnom gradu.

Kao što kaže izreka, potrebno je beskonačno mnogo povijesti da bi se stvorila mala tradicija. Za Zanat, to je trajalo nešto više od stoljeća. Prije više od stotinu godina, njihov pradjed Gano Nikšić naučio je tehniku rezbarenja drveta u Austro - Ugarskoj i osnovao obiteljsku tradiciju koja traje već četiri generacije. Godine 1919. sinovi Gane Nikšića otvorili su obiteljsku radionicu u Konjicu. Više od 105 godina kasnije, otvorili su prvi fizički dućan Zanat u povijesnom središtu glavnog grada Bosne - Sarajeva.

Lokacija za njihov showroom pažljivo je odabrana: Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Prekrasna zgrada u kojoj se nalazi Galerija izgrađena je oko 1912. godine kao trgovinski centar u vlasništvu Ješue i Mojce Salom. Pretpostavlja se da je djelo arhitekta Josipa Vancaša, koji je Sarajevu darovao neka od svojih najznačajnijih i najukrašenijih zgrada iz razdoblja Austro - Ugarske. Sudeći po njezinim značajkama, pripada kasnim djelima historicizma, a uz renesansno - klasične oblike sadrži i elemente bečke secesije.

Foto: Almin Zrno

Foto: Almin Zrno

Zanat će zauzeti predivno prizemlje, povezano s galerijskim prostorom. Prostor neće samo prikazivati njihove najnovije kolekcije, posebne i rijetke originale i uzorke, već će također biti kulturno središte u gradu festivala, srcu balkanske kulturne scene, novi prostor za razgovore, prezentacije, radionice i druge kulturne događaje koji promiču izvrsnost u dizajnu, arhitekturi, umjetnosti i izvanrednom zanatstvu.

Zanat neće biti samo zakupac u Nacionalnoj galeriji (prostoru koji čuva najdragocjenije umjetnine Bosne), već partner u kulturnom obrazovanju i promociji finih i primijenjenih umjetnosti.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

Smjernice za dizajn prostora pružio je Studioilse, poznati londonski studio koji je osnovala Ilse Crawford. Unutarnji dizajn razvila je tvrtka No_Lab, sarajevski arhitektonski studio koji vodi Emir Salkić, koji redovito dizajnira izložbe i sajamske štandove Zanata. Jasna Mujkić iz Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu odgovorna je za stilizaciju.

Studioilse je ciljeve projekta sažeo na sljedeći način:

"Naš zajednički zadatak bio je stvoriti transformativan prostor koji hvata suštinu Zanata. Prostor za povezivanje s kupcima i učinkovitu komunikaciju etosa Zanata, brenda koji utjelovljuje više od svojih proizvoda. Home of Zanat pojavljuje se kao središte gdje ljudi mogu doživjeti, učiti i angažirati se s bogatom baštinom brenda, zanatstvom, dizajnom i filozofijom.

Kroz radionice, pripovijedanje i višefunkcionalni raspored, Zanat House će udahnuti život brendu Zanat, omogućujući dublju povezanost s publikom. Također će služiti kao dinamičko proširenje Nacionalne galerije, donoseći živost i relevantnost toj instituciji." – Studioilse.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

"Istovremeno obnoviti prekrasnu arhitekturu prostora koja je izgubljena tijekom godina prerade, dok se stvara topao i suvremen unutarnji prostor koji odražava dušu Zanata i omogućuje mu ispunjavanje svoje široke misije." – rekao je Emir Salkić.

Foto: Zanat tim

"Duboko smo svjesni odakle dolazimo, koliko je trajalo da stignemo ovdje, ali s pogledom na budućnost, ne samo Zanata već i na veličanstveni i složeni zanat koji smo usavršavali. Otvorili smo trgovinu uoči početka Sarajevo Film Festivala, najvećeg filmskog festivala u našem kraju i najvažnijeg događaja u Sarajevu.

Pozitivne i iskrene reakcije koje primamo od Sarajlija i posjetitelja su nevjerojatne. Govori nam se da nijedno otvorenje trgovine u novijoj povijesti Sarajeva nije privuklo toliko uglednih pojedinaca čiji rad je oblikovao kulturu i umjetnički život ovog grada." – rekao je Orhan Nikšić, suvlasnik i CEO Zanata.

* * *
Naslovna fotografija: Almin Zrno

Smješten u Sohou, jednom od najikoničnijih njujorških kvartova, ovaj stan nosi energiju grada koji ne pristaje na prosječnost.

Prostor pripada Jenna Lyons , jednoj od najutjecajnijih figura savremene mode, poznatoj po tome što je lični stil uvijek stavljala ispred trendova. 

Kao bivša kreativna direktorica J.Crewa i osoba koja je redefinisala pojam američkog chic-a, njen način razmišljanja se prirodno preselio i u interijer. Ovo nije „showroom stan“, već prostor koji izgleda kao produžetak njenog karaktera.




Arhitektonska osnova je klasična njujorška: visoki plafoni, simetrične zidne lajsne, veliki prozori i jasno definisane osi prostora. Upravo ta smirena baza omogućava da slojevit, eklektičan stil dođe do izražaja bez vizuelnog haosa.





Dnevni boravak: Maksimalizam koji je kontrolisan

Roze baršunasta sofa odmah postavlja ton prostora i jasno govori da neutralnost ovdje nije cilj. Međutim, ostatak kompozicije ostaje arhitektonski stabilan: niski profili, teški stol od kamena, tamni tepisi s grafičkim uzorkom i pažljivo raspoređeni manji objekti. 

Ključni detalj su paravani koji se koriste kao fleksibilni prostorni elementi, ne samo kao dekor. Oni dijele prostor bez potrebe za zidovima i daju osjećaj slojevitosti koji je tipičan za veće evropske stanove, ali rijetko viđen u New Yorku.






Ekspresivan miks materijala koji djeluje intuitivno

Za razliku od dnevnog boravka, kuhinja je gotovo minimalistička. Mesingani backsplash i radne površine dominiraju prostorom, ali bez dodatnih dekorativnih slojeva. Tamni donji elementi i masivni kuhinjski otok čine prostor vrlo grafičkim.

Mramor, mesing, tamno drvo, pliš i baršun pojavljuju se zajedno, ali bez osjećaja težine ili pretencioznosti. Kuhinja djeluje gotovo teatralno, dok istovremeno ostaje funkcionalna i svakodnevna. Ovakav pristup pokazuje kako luksuz u ovom stanu nije statusni simbol, već alat za izražavanje. Svaki materijal ima teksturu, patinu i razlog zašto je tu.





Ormari kao privatna galerija

Walk-in garderober izgleda poput modne arhive, ali bez rigidnosti. Police pune cipela, zavjese u toplim tonovima i centralna fotelja pretvaraju prostor u intimnu zonu, a ne samo funkcionalnu prostoriju. 

Ovo je mjesto gdje je garderoba produžetak stana, a ne odvojena cjelina.





Kupatilo kao scenografija, ne rutina  

Jedan od najupečatljivijih detalja je slika naslonjena iznad kade, bez klasičnog uokvirivanja ili „galerijske distance“. U kombinaciji s mramornim oblogama i crnim metalnim okvirima prozora, kupatilo postaje prostor koji se tretira jednako ozbiljno kao i ostatak stana.

Ovo je dobar primjer kako se utilitarne prostorije mogu dizajnirati s istom dozom slobode i karaktera kao i reprezentativne zone.





Jennin stan u Sohou pokazuje kako maksimalizam ne mora značiti vizuelni višak, već pametno slojevito korištenje boja, materijala i objekata. Arhitektonska osnova ostaje čista i disciplinovana, dok se karakter gradi kroz namještaj, umjetnost i neočekivane detalje.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @designartobject