Landscape studio AvliYa nastao je prije četiri godine, a njegova prvotna uloga bila je promoviranje pejzažne arhitekture kroz različita kreativna rješenja u interijerima i eksterijerima.

„S obzirom da se u timu nalazi pejzažni arhitekta, trudimo se da naši projekti budu prepoznatljivi kroz različite segmente pejzažne arhitekture. Želja za uređenim, lijepim, čistim zelenim površinama, kao i o detaljima u enterijerima, pokrenula je Landscape studio AvliYu.“ – komentirali su u Landscape studio AvliYa studiju.

„U početku smo se trudili zaživjeti zelene površine, prvenstveno parkove kroz igru, akcije čišćenja s djecom, kako bi ti prostori makar djelomično počeli dobivati sliku kakvu zaslužuju. Cilj nam je bio da uspostavimo suradnje sa arhitektima, te samim time probudimo svijest o neophodnoj suradnji obje struke. U svijetu već postoje zakoni koji zahtijevaju uz projekt arhitekture, stambene zgrade, javne zgrade ili individualne kuće, također i projekat pejzažne arhitekture. Danas je to kod nas još uvijek zbunjući naziv za struku, jer mnogi je poistovjećuju sa hortikulturom, a zapravo imaju sasvim druge zadatke.  
Kod nas se premalo ulaže u sliku grada na tom polju. Ljudi još uvijek nemaju „naviku“, razvijenu savjest o zelenim površinama. Vjerujemo da će se to promijeniti jednog dana. Zelena arhitektura, ekološka ili održiva, dio je jednog šireg koncepta o kojem se u posljednje vrijeme sve više govori. Zelena arhitektura. Organska arhitektura. Vernakularna arhitektura. Ekološki dizajn. Održivi dizajn. Održivo stanovanje. Obnovljiva energija u stanovanju. Pasivna kuća. Jedno je zajedničko, iako postoji niz razlika u konceptima, u svim pomenutim formama ove gradnje, a to je ekološka svijest o životnoj sredini prilikom izgradnje životnog prostora. Ideja smanjenja štetnih posljedica čovjekovog prisustva na planeti, podstakla je eksperte u različitim oblastima da nađu korisna rješenja. Segmenti pejzažne arhitekture su jedno od tih rješenja.

Zelene fasade ili kako ih još nazivaju vertikalne bašte s kojima se prvi put susrećemo kod botaničara Patricka Blanca, ne predstavljaju samo estetski dodatak urbanom ili ruralnom okruženju kojeg čini ugodnijim i privlačnijim za boravak, nego što je najbitnije reduciraju i zagađenje zraka, daju hladovinu, povećavaju bioraznolikost, reduciraju efekt urbanih toplinskih otoka… Biljke su zeleni čuvari harmonije svakog prostora. Biljke su živa energija, pa zato zahtijevaju stalnu brigu i njegu, pa nas time i podstiču na brižnost i davanje ljubavi. Osim što proizvode kisik neophodan za sva živa bića, one nam daju i hranu što znači da u svakom pogledu čovjek ovisi o biljkama. Jako je važno upravo iz tih razloga poznavati biljke, brinuti se o njima, kao i širiti znanje o važnosti njihovog postojanja.

Iako se razvija polako, struka pejzažne arhitekture je ključna za izgradnju okoliša i ključna je za budući razvoj bilo koje vrste pejzaža bez obzira na razmjer ili veličinu. Nedavno smo došli do podatka da Pariz želi do 2020. imati 100 hektara zelenih zidova i krovova, a da na barem trećini od toga treba rasti hrana. Predivno! Želimo vjerovati da ćemo i mi težiti ka tome, da ozbiljnije pristupimo izgradnji „zelenih gradova“ Bosne i Hercegovine. S obzirom na potencijal ove države, pretvarajući ravne krovove u horizontalne bašte i fasade u vertikalne bašte dobili bismo „sliku zelenog plusa“.

Koliko je vremena potrebno za izradu jedne vaše kreativne biljke?

Teško je reći koliko nam treba, vremena, jer svaki naš „artikl“ zahtjeva mnogo, ponekad i fizičkog napora. Zavisi od projekta naravno i potreba klijenta.  Trudimo se biti posebni i kreativnost nam je na prvom mjestu.

Koji su sve artikli dostupni u vašem studiju?

Trenutno imamo 5 artikala. To su: vertikalni zeleni zidovi ili vertikalne bašte, kokedame, terrariumi, terrarium lampe i reciklirane sijalice odnosno baby terrarium. Pored toga naravno bavimo se i projektovanjem, izvođenjem i održavanjem većih zelenih površina.

Što vas inspirira u kreiranja ovih neobičnih cvjetnih buketa?

Svaki segment zelenila koji pravimo ima svoju priču. Zapravo, te priče su najinteresantnije. Samo istraživanje npr. Kokedame, japanske kugle od mahovine, ima predivnu priču i samim tim mnogo učimo. Prvi put smo se sa Kokedamom susreli prije godinu dana. 'Kokedama', japanska varijanta bonsaia. Kokedama u prevodu znači „kugla od mahovine“. Trebalo nam je par mjeseci da skupimo hrabrosti i upustimo se u eksperimentiranje. Izgledale su jako kompleksno.

Biljka koja živi bez saksije? Kugla od gline i mahovine? Kako se održava? Kako se razvija korijen? Od silnih pitanja, na koje smo nestrpljivo željeli odgovore, prije 8 mjeseci napravili smo Kokedamu. Kada smo sliku objavili na našem Facebook profilu, odmah se pojavila velika zainteresovanost. Prvi put u javnost Kokedame su se pojavile u predivnom restoranu Amerikanac Steak House.

Održavanje Kokedama upravo zbog svoje kugle, koja sadrži sve neophodne supstance da bi se korijen biljke mogao normalno razvijati, nije zahtjevno. Prskanje kugle vrši se po potrebi, kako bi se održala vlažnost mahovine. Poželjno je 2x sedmično. 1X sedmično potrebno je potopiti kuglu u plitku posudicu i ostaviti je 10 minuta. Na isti način se vrši i prehranjivanje 1x u 10 dana.

Koji je najprodavaniji artikl u vašem studiju?

Definitivno Kokedame. Kada smo tek krenuli s njima, u prvom mjesecu smo ih napravili 52. Zapisivali smo jer nismo mogli doći sebi. Definitivno su nam promijenile život.  Danas ne znamo više ni broj koliko smo ih napravili. Čini nas jako sretnima da su se ljudi upoznali sa Kokedamom, da nam šalju slike kako rastu i gdje su ih smjestili u svom domu.

_{Foto: LANDSCAPE STUDIO AVLIYA, Aida Redžepagić}

Unutra vas čeka prostor koji se transformiše, igra sa svjetlom i podsjeća na pozorišnu scenu.

Nekad je dovoljno samo 39 kvadrata da se ispriča velika arhitektonska priča. “Parazit Habitat” u Novom Sadu projektovao je Cherry Art Hub studio, a riječ je o prostoru koji briše granice između privatnog i zajedničkog, statičnog i pokretnog. Sve je u pokretu i ništa nije slučajno.



 

Prije nego što je dobio svoj sadašnji oblik, stan je bio zatvoren klasičnim zidovima. Oni su uklonjeni, a funkcionalne cjeline premještene kako bi se otvorio prostor koji nudi maksimalnu slobodu u dizajnu.

Dnevni boravak, kuhinja i trpezarija sada dijele jednu otvorenu scenu, s precizno osmišljenim elementima koji služe više funkcija.






Kuhinja kao pozadina, žute police kao akcent

Kompaktna bijela kuhinja smještena je uz terasu i s njom povezana velikim prozorima. Elegantna i minimalistička, sadrži skriveni frižider i uređaje, a centralno mjesto zauzima malo ostrvo koje funkcioniše kao radna ili trpezarijska površina. 

Jarko žute police sa začinima razbijaju bijelu kulisu i unose dozu razigranosti.









Dnevni boravak koji se prilagođava

Dnevni boravak je osmišljen kao fleksibilna jedinica sa modularnim sofama koje se lako transformišu, sklopivim stolom koji se širi za večere ili povlači kada treba prostor, i niskim bibliotekama koje ne narušavaju vizualni tok. 

Ormar sa ogledalima kod ulaza dodatno proširuje prostor refleksijama i svjetlom.





Kada spavaća soba postane kabina u sceni

Glavni prostor ovog stana čini nepravilno oblikovana kabina, izdignuta na drvenu platformu, koja u sebi skriva bračni krevet, poput pozorišne kutije. Zidovi kabine sežu do plafona i povezani su otvorima s ostatkom stana, što omogućava kružno kretanje i prirodan protok svjetla i zraka.

Veliki kružni prozor povezuje je s kuhinjom i terasom, a prema dnevnom boravku otvara se širokim prolazom zatvorenim teškom plišanom zelenom zavjesom koja donosi scenski efekat. Rezultat? Vizualno prostranstvo i osjećaj protočnosti.
 








Monohromnost + boja = balans

Osnovu stana čine bijeli zidovi, mikrocementni podovi i jednostavan namještaj, ali cijeli prostor je oživljen jastucima, zavjesama, tepisima i biljkama u jarkim bojama. Vizualni mir nije narušen, ali se ne gubi ni toplina.






Scenografija svakodnevice

Zavjesa, platforma, otvori sve djeluje kao kulisa pozornice. No, u ovom stanu, pozornica nije namijenjena publici, već svakodnevnom životu dvoje ljudi. Prostor koji se prilagođava trenutku.

Ako ste u potrazi za idejama kako stan male kvadrature može postati velika inspiracija “Parazit Habitat” će vas oduševiti.
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Relja Ivanić