TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 24.2.2017.
Landscape studio AvliYa nastao je prije četiri godine, a njegova prvotna uloga bila je promoviranje pejzažne arhitekture kroz različita kreativna rješenja u interijerima i eksterijerima.
„S obzirom da se u timu nalazi pejzažni arhitekta, trudimo se da naši projekti budu prepoznatljivi kroz različite segmente pejzažne arhitekture. Želja za uređenim, lijepim, čistim zelenim površinama, kao i o detaljima u enterijerima, pokrenula je Landscape studio AvliYu.“ – komentirali su u Landscape studio AvliYa studiju.
„U početku smo se trudili zaživjeti zelene površine, prvenstveno parkove kroz igru, akcije čišćenja s djecom, kako bi ti prostori makar djelomično počeli dobivati sliku kakvu zaslužuju. Cilj nam je bio da uspostavimo suradnje sa arhitektima, te samim time probudimo svijest o neophodnoj suradnji obje struke. U svijetu već postoje zakoni koji zahtijevaju uz projekt arhitekture, stambene zgrade, javne zgrade ili individualne kuće, također i projekat pejzažne arhitekture. Danas je to kod nas još uvijek zbunjući naziv za struku, jer mnogi je poistovjećuju sa hortikulturom, a zapravo imaju sasvim druge zadatke.
Kod nas se premalo ulaže u sliku grada na tom polju. Ljudi još uvijek nemaju „naviku“, razvijenu savjest o zelenim površinama. Vjerujemo da će se to promijeniti jednog dana. Zelena arhitektura, ekološka ili održiva, dio je jednog šireg koncepta o kojem se u posljednje vrijeme sve više govori. Zelena arhitektura. Organska arhitektura. Vernakularna arhitektura. Ekološki dizajn. Održivi dizajn. Održivo stanovanje. Obnovljiva energija u stanovanju. Pasivna kuća. Jedno je zajedničko, iako postoji niz razlika u konceptima, u svim pomenutim formama ove gradnje, a to je ekološka svijest o životnoj sredini prilikom izgradnje životnog prostora. Ideja smanjenja štetnih posljedica čovjekovog prisustva na planeti, podstakla je eksperte u različitim oblastima da nađu korisna rješenja. Segmenti pejzažne arhitekture su jedno od tih rješenja.
Zelene fasade ili kako ih još nazivaju vertikalne bašte s kojima se prvi put susrećemo kod botaničara Patricka Blanca, ne predstavljaju samo estetski dodatak urbanom ili ruralnom okruženju kojeg čini ugodnijim i privlačnijim za boravak, nego što je najbitnije reduciraju i zagađenje zraka, daju hladovinu, povećavaju bioraznolikost, reduciraju efekt urbanih toplinskih otoka… Biljke su zeleni čuvari harmonije svakog prostora. Biljke su živa energija, pa zato zahtijevaju stalnu brigu i njegu, pa nas time i podstiču na brižnost i davanje ljubavi. Osim što proizvode kisik neophodan za sva živa bića, one nam daju i hranu što znači da u svakom pogledu čovjek ovisi o biljkama. Jako je važno upravo iz tih razloga poznavati biljke, brinuti se o njima, kao i širiti znanje o važnosti njihovog postojanja.
Iako se razvija polako, struka pejzažne arhitekture je ključna za izgradnju okoliša i ključna je za budući razvoj bilo koje vrste pejzaža bez obzira na razmjer ili veličinu. Nedavno smo došli do podatka da Pariz želi do 2020. imati 100 hektara zelenih zidova i krovova, a da na barem trećini od toga treba rasti hrana. Predivno! Želimo vjerovati da ćemo i mi težiti ka tome, da ozbiljnije pristupimo izgradnji „zelenih gradova“ Bosne i Hercegovine. S obzirom na potencijal ove države, pretvarajući ravne krovove u horizontalne bašte i fasade u vertikalne bašte dobili bismo „sliku zelenog plusa“.
Koliko je vremena potrebno za izradu jedne vaše kreativne biljke?
Teško je reći koliko nam treba, vremena, jer svaki naš „artikl“ zahtjeva mnogo, ponekad i fizičkog napora. Zavisi od projekta naravno i potreba klijenta. Trudimo se biti posebni i kreativnost nam je na prvom mjestu.
Koji su sve artikli dostupni u vašem studiju?
Trenutno imamo 5 artikala. To su: vertikalni zeleni zidovi ili vertikalne bašte, kokedame, terrariumi, terrarium lampe i reciklirane sijalice odnosno baby terrarium. Pored toga naravno bavimo se i projektovanjem, izvođenjem i održavanjem većih zelenih površina.
Što vas inspirira u kreiranja ovih neobičnih cvjetnih buketa?
Svaki segment zelenila koji pravimo ima svoju priču. Zapravo, te priče su najinteresantnije. Samo istraživanje npr. Kokedame, japanske kugle od mahovine, ima predivnu priču i samim tim mnogo učimo. Prvi put smo se sa Kokedamom susreli prije godinu dana. 'Kokedama', japanska varijanta bonsaia. Kokedama u prevodu znači „kugla od mahovine“. Trebalo nam je par mjeseci da skupimo hrabrosti i upustimo se u eksperimentiranje. Izgledale su jako kompleksno.
Biljka koja živi bez saksije? Kugla od gline i mahovine? Kako se održava? Kako se razvija korijen? Od silnih pitanja, na koje smo nestrpljivo željeli odgovore, prije 8 mjeseci napravili smo Kokedamu. Kada smo sliku objavili na našem Facebook profilu, odmah se pojavila velika zainteresovanost. Prvi put u javnost Kokedame su se pojavile u predivnom restoranu Amerikanac Steak House.
Održavanje Kokedama upravo zbog svoje kugle, koja sadrži sve neophodne supstance da bi se korijen biljke mogao normalno razvijati, nije zahtjevno. Prskanje kugle vrši se po potrebi, kako bi se održala vlažnost mahovine. Poželjno je 2x sedmično. 1X sedmično potrebno je potopiti kuglu u plitku posudicu i ostaviti je 10 minuta. Na isti način se vrši i prehranjivanje 1x u 10 dana.
Koji je najprodavaniji artikl u vašem studiju?
Definitivno Kokedame. Kada smo tek krenuli s njima, u prvom mjesecu smo ih napravili 52. Zapisivali smo jer nismo mogli doći sebi. Definitivno su nam promijenile život. Danas ne znamo više ni broj koliko smo ih napravili. Čini nas jako sretnima da su se ljudi upoznali sa Kokedamom, da nam šalju slike kako rastu i gdje su ih smjestili u svom domu.
Foto: LANDSCAPE STUDIO AVLIYA, Aida Redžepagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Većina nas zna onaj osjećaj: pronaći stan iz snova, a zatim shvatiti da ga treba opremiti i to s ograničenim budžetom.
Upravo tu situaciju prepoznala je Phoebe Kut, kreatorica sadržaja s gotovo 200.000 pratilaca na TikToku, koja je u srcu Manhattana preuredila stan od 30 kvadrata s budžetom od svega oko 9.000 KM.
“Stan je već imao predivne kosti cigleni zidovi, drvene grede, velike prozore. Sve što smo trebali uraditi bilo je da mu udahnemo toplinu i funkcionalnost,” podijelila je Phoebe na svom Instagram profilu.
Rijetko koji prewar stan u Chinatownu ima ovako očuvan karakter. Zidovi od cigle i drveni okviri prozora daju prostoru teksturu i osjećaj autentičnosti, dok su svijetle nijanse na zidovima i namještaju stvorile kontrast koji širi prostor.
Središnji kutak okrugli sto od mramora uz “lebdeću” policu za knjige postao je epicentar stana. Tu se doručkuje, radi, čita, pa čak i ugosti prijatelje. Svaki detalj ima svoju svrhu.
Kut i njen partner pažljivo su birali svaki komad, dajući prednost onima koji imaju više namjena. Sofa se pretvara u prostor za spavanje, sto služi i kao radna površina, dok vertikalni ormari u spavaćoj sobi nude maksimalno skladište bez gušenja prostora.
Ovakav pristup ulaganje u manje, ali kvalitetne i promišljene komade pravi je recept za uređenje malih stanova.
Većina dekorativnih elemenata pronađena je na second-hand tržištu ili obnovljena DIY tehnikama. Zidne lampe u kuhinji Phoebe je sama postavila, a ogledalo u dnevnom boravku kupljeno je polovno i prilagođeno prostoru brušenjem ivica.
Takvi detalji daju interijeru karakter, dok kombinacija modernog i vintage stvara balans između topline i savremenosti.
U spavaćoj sobi dominira uzglavlje od bež tkanine s prugastim uzorkom i zidnim svjetlima u zlatnoj nijansi. Sve je svedeno, ali ugodno dokaz da minimalistički pristup ne mora biti hladan.
Na noćnom stoliću stoji tegla s cvijećem, mali ritual koji, kako Phoebe kaže, “uvijek donosi život u prostor”.
Ovaj newyorški stan pokazuje da luksuz nije u cijeni, već u kreativnosti. Uz 9.000 KM, nekoliko DIY projekata i dobar osjećaj za proporcije, Phoebe je stvorila prostor koji odiše stilom, toplinom i karakterom.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
