TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 24.11.2022.
Baletna umjetnost iznova i iznova dokazuje kako ima jedinstvenu moć kreirati cjelovito i čarobno iskustvo koje se dugo pamti.
Savršena simbioza baletnog ansambla i solista, glazbe i kostimografije stvaraju ugođaj radi kojeg se lako bude trnci. Intenzivan nalet pozitivnih emocija bio je neizbježan i sinoć kad smo dobili priliku zaviriti iza kulisa Narodnog pozorišta u Sarajevu te otkriti kako izgleda priprema balerine za baletnu predstavu Posljednja noć; Šeherzada. Bila je ovo jedna od onih prilika kad vama, Bonjour.ba čitateljima, možemo ekskluzivno pokazati koliko je pažnje, pozornosti, vježbe i ustrajnosti potrebno za realizaciju jedne baletne predstave.
Tako smo na jednu večer zamijenili sjedište u gledalištu za snimanje u prostorijama pozorišta kako bismo kreirali ovu sasvim posebnu i nama izuzetno dragu priču. Već sami doživljaj posjete Narodnog pozorišta vrijedan je prepričavanja zahvaljujući njegovom povijesnom zdanju i arhitekturi. Ulaskom u foaje pozorišta u Sarajevu prvo vas pozdravljaju crveni zastori i tepisi kao raskošan kontrast lusterima koji osvjetljavaju toplom svjetlosti vaš put do sjedišta.
Naravno, to je samo maleni uvod u umjetnička djela koja će vas nadahnuti i dotaknuti jednom kad se zastori na pozornici razvuku i krene glazba i baletna rapsodija koja slavi ljepotu pokreta. Jedna od takvih priča zasigurno je i Posljednja noć; Šeherzada, senzualno baletno djelo inspirirano bajkama iz 1001 noći i svojevrsna priča o ljubavi, prevari, izdaji, mržnji, nasilju, osveti i smrti.
Sinoć prije održavanja ove predstave moglo se osjetiti iščekivanje u zraku kad su gosti polagano dolazili i ispunili foaje žamorom, a iza scene baletni ansambl i solisti uzbuđeno su iščekivali da pokažu svoju kreativnost i vještinu.
Albina Huskić, balerina i Marija Perić, Bonjour.ba novinarka
Marija Perić iz Bonjour.ba uredništva, u društvu fotografa Marka Jovančića, pridružila se balerini Albini Huskić te iskoristila par sati kako bi osjetila svu euforiju, eleganciju i uhodanost baletne rutine.
Albina je zaljubljena u balet još od malenih nogu, a sad je dio ansambla Narodnog pozorišta u Sarajevu gdje sudjeluje u stvaranju nekih od najbajkovitijih baletnih predstava. U ovoj foto priči ona nas je ljubazno provela kroz hodnike i prostorije pozorišta i prenijela nam atmosferu i korake njene pripreme.
Albina na stolcu tijekom šminkanja i pripreme frizure
Kako nam otkriva u procesu između šminkanja i kreiranja frizure, Albina se osjeća kao da je cijelo pozorište njena obitelj. Dodala je i da joj je predstava Posljednja noć; Šeherzada posebno draga radi glazbe, ali i kostima i scenografije. Zašto je svijet baleta tako poseban, tko je dio kreativnog tima koji se krije iza ove baletne predstave i kako izgleda Albinin raspored sve dok ne napravi prve baletne pokrete na sceni, pišemo u nastavku.
Kad si shvatila da je balet tvoj poziv i kako se rodila ljubav prema baletu?
Otkako znam za sebe voljela sam da plešem. Roditelji su me prvo upisali na časove latinoameričkih i standardnih plesova, koje sam trenirala četiri godine, a potom sam sasvim slučajno otišla na audiciju za baletsku školu. Od tog momenta nisam željela da propustim niti jedan čas baleta. Shvatila sam da želim da balet bude moj poziv kada mi je bilo 16 godina, nakon što sam odgledala baletnu predstavu u slavnoj Pariškoj operi.
Ove srijede igrala si u baletnoj predstavi Posljednja noć; Šeherzada u Narodnom pozorištu. Koliko je trajala priprema za ovu predstavu i kako izgleda tvoj raspored prije premijere?
Premijera predstave se desila u maju ove godine i odigrali smo samo dvije predstave tako da će ovo biti tek naše treće izvođenje. Priprema premijere je trajala dva mjeseca, intenzivno se radilo skoro svaki dan, uz probe za tekući repertoar i dnevno smo provodili tri do četiri sata radeći na ovoj predstavi.
Tko je sve dio tima i ulogu kojeg lika ti igraš u ovoj predstavi?
Vesna Orlić potpisuje koreografiju i režiju na predivnu muziku Nikolaja Rimskog-Korsakova. Alexandra Burgstaller je zaslužna za scenografiju, a Amna Kunovac-Zekić za kostimografiju. Ova predstava se sastoji od četiri slike, ja igram u tri i različite uloge u svakoj slici. U prvoj slici sam jedna od prijateljica sultanove žene, u trećoj sam jedna od žena iz harema i u četvrtoj igram sjenke. Inače u predstavi učestvuje čitav ansambl i solisti baleta Narodnog pozorišta.
Albina tijekom istezanja sat vremena prije predstave
Kako je tekla suradnja između tebe i koreografkinje Vesne Orlić i je li ova predstava donijela neka nova iskustva za tebe?
Suradnja sa gospođom Vesnom će mi ostati u jako lijepom sjećanju i veoma bih voljela da nastavimo suradnju i u budućnosti. Pamtim je po njenoj posvećenosti detaljima, karakteru lika i kvaliteti pokreta koju je zahtijevala od svih nas. Lično za sebe mogu reći da mislim da sam napredovala u svakom aspektu svog posla nakon suradnje sa njom.
Koji dio svog posla smatraš najljepšim, a koji dio ti predstavlja najveći izazov?
Najljepši dio mog posla je momenat izvedbe predstave na sceni pred publikom. Tom momentu prethode sati i sati vježbanja, proba, pripremanja, često nervoze i stresa tako da je taj momenat zapravo momenat čiste sreće i mogućnost da pokažete sve na čemu ste radili, razmijenite svoje emocije sa kolegama na sceni ali i sa publikom, što je zapravo najbitnije.
Najveći izazov mog posla je sačuvati tijelo od povreda i brinuti se o njemu na pravi način, tako da mi služi što je bolje moguće. Igrači se također susreću sa mnogo pritiska i stresa i smatram da je jako bitno očuvati mentalno zdravlje i ne dopustiti poslu da utiče na ostale sfere našeg života.
Balerine su nadaleko poznate po svojim sanjivim kostimima, a ova baletna predstava za čiju kostimografiju je zadužena Amna Kunovac-Zekić nije izuzetak. Kakav je osjećaj vidjeti po prvi put svoje kostime, probati ih i konačno, plesati u njima?
Baletni kostimi ove predstave su zaista predivni, prate liniju tijela, igraju zajedno sa nama i omogućavaju nam da se nesmetano krećemo. Veliku razliku od momenta kad kada probate prvi put kostim i zadnji čine zapravo detalji. To su obično ukrasi, šljokice, naušnice koje se dodaju i kostim je onda potpun.
Moram priznati da je kostim koji nosim u prvoj slici ove predstave, jedan od meni 3 omiljena kostima koje sam nosila do sada u karijeri. Sa Amnom Kunovac-Zekić surađujemo već jako dugo, ona nas dobro poznaje i bilo je zadovoljstvo surađivati sa njom i na ovoj predstavi.
Albinin kostim, jedan od njena tri omiljena u dosadašnjoj karijeri
Što ti uvijek padne na pamet baš prije nego što ćeš izaći na scenu i napraviti prve baletne pokrete?
Obično sebi kažem da trebam samo da uživam, dišem duboko i ako se desi da pogriješim, ne odradim nešto dobro, trebam samo da nastavim sa osmijehom.
Albina prije odlaska na scenu
Koje savjete bi udijelila svima onima koji žele početi plesati balet?
Balet je jako naporna, zahtjevna, ali i istovremeno prelijepa umjetnost. Da biste se profesionalno bavili ovim poslom morate jako voljeti ovu umjetnost i biti spremni na sva odricanja koja nosi sa sobom. Danas postoje i časovi baleta za odrasle koji mogu biti jako korisni kako bi se održavala fizička spremnost ali istovremeno možete uživati i u pokretu i muzici.
Uspomena koju ćeš s osmijehom ponijeti sa Posljednja noć; Šeherzada baletne predstave?
Meni je svaka proba za ovu premijeru predstavljala užitak ali i izazov. Muzika na koju je postavljen ovaj balet je predivna, snažna i emotivna, koreografija vam omogućava da pokažete svoje igračko umijeće i zaista sam dolazila sa osmijehom na posao svaki dan radeći na ovoj predstavi.
I za kraj, što nam Narodno pozorište još sprema za nadolazeću sezonu?
Uz tekući repertoar i predstave kao što su Krcko Oraščić, Panta Rhei, Pepeljuga i Žetva, imaćemo dvije premijere u drugom dijelu sezone. Za proljeće je planirana premijera baleta Sarajevski Romeo i Julija dok je za kraj sezone planirala premijera predivnog klasičnog, bijelog baleta, Giselle.
***
Foto: Marko Jovančič za Bonjour.ba
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
U Sarajevo stiže jedno od najvećih svjetskih imena u oblasti komunikacija, storytellinga i prezentacijskih vještina. David JP Phillips, globalno prepoznati stručnjak za komunikaciju i self-leadership sa više od 25 godina iskustva, održao je preko 6.000 prezentacija u 32 zemlje svijeta. Njegova četiri TEDx govora prikupila su više od 16 miliona pregleda, a predavanja koja drži ne samo da inspirišu već i transformišu.
David će biti jedan od ključnih govornika na predstojećoj 14. Branding konferenciji, koja će se održati 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra. Njegove napredne metodologije, koje spajaju neuronauku, biologiju i psihologiju, danas primjenjuju globalni giganti poput Googlea, Microsofta i Oraclea.
U ekskluzivnom intervjuu uoči dolaska u glavni grad Bosne i Hercegovine, David otvoreno govori o tome zašto je povjerenje u današnjem društvu na najnižim granama, kako pobijediti algoritam i šta svaki lider može uraditi već danas da postane uvjerljiviji govornik.
Živimo u vremenu kada algoritmi nagrađuju brzinu i obim sadržaja. Može li kvalitetno pričanje priča (storytelling) i dalje nadmašiti algoritam?
Postoje dva algoritma. Imate algoritam sadržaja, odnosno to koliko dobro gradite svoj sadržaj, od ugla, kvaliteta videa, pa do samog kvaliteta priče. A zatim imate drugi algoritam: kod programera koji odlučuje koji materijal je najbolje prikazati kome i kada, te u kojoj mjeri stvara ovisnost kako bi držao ljude zaglavljenima na feedu. U ovom prvom algoritmu, storytelling je jedan od jasnih pobjednika nad svim ostalim vrstama sadržaja. 
U eri u kojoj bilo ko može postati kreator sadržaja, kako brend može održati autentičan glas bez gubljenja kontrole nad vlastitim narativom?
Kao i uvijek: ostanite dosljedni svojim temeljnim vrijednostima.
Kada biste morali opisati današnju komunikaciju brendova u jednoj rečenici, da li biste rekli da pričamo previše, a govorimo premalo od stvarne vrijednosti?
Apsolutno. Što rizikuje narušavanje stvarne vrijednosti. Nažalost, lakše je konstruisati sadržaj koji manipulira i stimulira okidače pažnje kod ljudi nego isporučiti stvarnu vrijednost.
Često ističete da je komunikacija vještina, a ne talenat. Koja je jedna stvar koju svaki lider može primijeniti odmah kako bi postao bolji i uvjerljiviji govornik?
Uklonite ili smanjite svoje poštapalice i popratne riječi.
Kada biste danas morali definisati novu valutu kontrole u komunikaciji, šta bi to bilo: pažnja, povjerenje ili emocija?
Volio bih da je povjerenje, ali to ne funkcioniše u današnjem društvu. Povjerenje je, nažalost, na općenito niskom nivou – nije važno mnogima, pa čak ni većini. Emocija je uvijek kralj i to je nešto čemu podučavam već dugo vremena. Međutim, ključ za emociju je pažnja. Pažnja je ključ za sve.
Ako želite naučiti kako da vaša poruka zaista dopre do publike i ostavi trag, ne propustite priliku da Davida JP Phillipsa slušate uživo 18. septembra u dvorani Zetra. Osigurajte svoje mjesto na 14. Branding konferenciji putem branding.ba.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
