Nova naslovnica američkog magazina u potpunosti je drugačija od svih drugih naslovnica magazina u 128 godina dugoj povijesti.

U skladu s izazovnom situacijom u kojoj se našao gotovo cijeli svijet, uredništvo magazina odlučilo je kreirati izdanje koje će se fokusirati na solidarnost.

Na sličan podvig odlučilo se i uredništvo talijanskog, portugalskog, kao i arapskog Vogue magazina.
Uz osoblje magazina koje je u karanteni, nemogućnost putovanja i organiziranja snimanja, Vogue je odgovorio s naslovnicom koja predstavlja simbol ljepote, nade i ponovnog buđenja.
Naime, Vogue je zavirio u arhivu i među neobjavljenim fotografijama njihovog dugogodišnjeg suradnika i fotografa Irvinga Penna, pronašli su sliku ruže. Smatrali su da ovaj cvijet savršeno dočarava više važnih poruka.
Kako su i napisali u uvodnoj riječi, ruža predstavlja i simbol vjere u lijepu budućnost i podsjeća nas na važnost brige za prirodu, baš kako je to činila i ruža Malog princa u slavnoj knjizi Antoinea de Saint-Exupéry.

Ova fotografija nastala je kao dio portfolija koji je između 1967. i 1971. godine fotograf snimio za magazin.
Serija fotografija uključivala je i kadrove tulipana i suncokreta, a kasnije je i objavio knjigu radova posvećenu upravo cvijeću i njegovoj prisutnosti u našoj svakodnevici nazvanu Flowers.

Fotografija snimljena 1948. godine

Unutar korica magazina naći ćete sadržaj koji su Vogue suradnici kreirali od doma 'Postacrd from home' o kojem više možete čitati ovdje.

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR