„U ovakvim vremenima, vjerujemo da tiha naslovnica govori mnogo više od bilo koje riječi ili slike. Bijela je univerzalna poruka snage, čistoće, poštovanja i nade.“ – ovo su riječi s kojima je Ferdinando Verderi, kreativni direktor Vogue magazina dao mali uvod zašto naslovnica talijanskog Vogue magazina dolazi u bijeloj boji.

Naime, shodno globalnoj pandemiji koja je ostavila neizbrisiv trag u Italiji, iako, prvotno imajući u vidu potpuno drugi sadržaj i priču, kompletno uredništvo talijanskog Vogue magazina posljednjih par tjedana radilo je kako bi kreirali magazin koji će sadržajem odgovoriti na situaciju u kojoj se svi nalazimo.

JEDNOSTAVNA NASLOVNICA KOJA ŠALJE SNAŽNU PORUKU

„Prije nešto manje od dva tjedna trebali smo tiskati broj koji smo planirali već neko vrijeme i koji je također uključivao L'Uomo Vogue, u naš sestrinski projekt. Ali govoriti o bilo čemu drugom - dok ljudi umiru, liječnici i medicinske sestre riskiraju svoje živote, a svijet se zauvijek mijenja - nije u DNK Vogue Italia. U skladu s tim, odložili smo naš projekt i krenuli ispočetka, s namjerom da napravimo tri stvari.
Prvo, pokušati gledati van ove gungule i pokušati zamisliti kartu svijeta koji nas očekuje, objavljujući mišljenja stručnjaka i ne prepuštajući se samosažaljenju (postoji i bit će još toliko posla kojeg treba završiti da bismo gubili vrijeme gledajući nostalgično u prošlost). 
Drugi je ojačavanje naše zajednice. Preko 40 umjetnika, raštrkanih po svijetu i u potpunosti zaključani, bili su nam dostupni u svojim domovima kako bi stvorili ono što je zapravo prava fotografija modnog časopisa koji je objavio jedan novi svijet – svi smo daleko, no, nitko nije sam.
Treća je možda najteža: odluka da prvi put u našoj povijesti ispisujemo potpuno bijelu naslovnicu. Ne zato što je nedostajalo slika - upravo suprotno.
Bijela boja istovremeno označava mnoge stvari.
Bijela je prije svega poštovanje.
Bijela je ponovno rođenje, svjetlost nakon tame, zbroj svih boja.
Bijela je boja uniforme koju nose oni koji su svoj život postavili na crtu kako bi spasili naše.
Predstavlja prostor i vrijeme za razmišljanje, kao i za šutnju.
Bijela je za one koji ovo prazno vrijeme i prostor ispunjavaju idejama, razmišljanjima, pričama, stihovima, glazbom i brigom za druge.
Bijele se prisjećamo i kada je nakon krize 1929. godine ova besprijekorna boja bila prihvaćena za odjeću kao izraz čistoće u sadašnjosti i nade u budućnost.
Bijela označava neprospavane noći onih koji su radili na ovom pitanju, s obje strane oceana i u kompliciranim uvjetima. Zahvalan sam svakom od njih.
Iznad svega: bijelo nije predaja, već prazan list koji čeka da bude napisan, naslovna stranica nove priče koja upravo treba započeti.“ -stoji u pismu urednika, Ferdinanda Vedera.

Osim naslovnice koja na suptilan način govori puno toga, unutar stranica magazina također se nalazi jednako inspirativan i kreativan svijet.

Više od 40 različitih umjetnika pomoglo im je iz udobnosti svojih domova da ovo vrlo osobno izdanje sadrži svježe priče o modi i dizajnu u doba korona virusa, među kojima su Steven Klein, David Sims, Harley Weir, Oliver Hadlee Pearch, Emilie Kareh, Thomas De Kluvyer, Ibrahim Kamara, Charlotte Wales, Jack Davison, Max Pearmain, Laura Nash, Tyrone Lebon, Mert Alas , Marcus Piggott, Joe McKenna, Chris Simmonds, Larissa Hoffman, Drew Vickers, Tyler Mitchell, Roe Ethridge, Brianna Capozzi, Haley Wollens, Bella Hadid i mnogi drugi. 

Još jednom je talijanski Vogue nastavio svoju ulogu snažnog društvenog medija koji kroz svaku stranicu magazina osluškuje potrebe svojih čitatelja i govori o aktualnim problemima, istovremeno šaljući poruke empatije i nade.

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR