TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 13.12.2023.
Interijer trendovi za zimu 2024. godine polako najavljuju svoj dolazak.
Svijet interijera u 2024. godini će proći kroz veliku transformaciju. Gledajući na prognozirane trendove, sa sigurnošću možemo reći da se klasika, minimalizam i neutralni tonovi polako povlače sa scene. Pod svjetla reflektora stižu maksimalizam i mnoštvo boja te materijali i dodatci koji donose osjećaj grandioznosti i dašak vaše osobnosti u prostor.
Početkom iduće godine prigrlit ćemo taktilnije, voluminozne tekstile, prirodne materijale i uzorke i boje na svim površinama. Svoju individualnost i estetske sklonosti najbolje ćete izraziti birajući unikatne dekoracije, ručni rad i kreacije domaćih umjetnika te unošenjem dramatičnih uzoraka kroz detalje.
Kroz naš mali serijal tekstova o trendovima u interijeru za 2024. godinu, našao se naravno i ovaj u kojem ćemo proći kroz materijale koji će obilježiti novi početak. Ako se na listi vaših novogodišnjih odluka našla i ta da se pozabavite preuređenjem doma, ovaj serijal je idealan vodič za vas.
Tekstili namještaja i dekoracija
Kada su u pitanju tekstili, naglasak će biti na robusnim komadima i maksimalizmu. Taktilni materijali poput bouclea koji uvijek stvara osjećaj da ćete u potpunosti utonuti u njega, savršen je izbor za sofu ili fotelje. Osim toga, zbog svoje teksture i „punoće“ lakše ga je održavati od glatkih materijala.
Kao favoriti naredne godine ističu se i drugi materijali naglašene teksture poput pliša ili baršuna s urezanim printom, moher i ovčja vuna duže dlake… Zapravo, sve ono što je taktilno i stvara osjećaj dimenzije u prostoru.
Sve ove jedinstvene materijale u prostor možete unijeti i kroz dekorativne komade poput jastuka. Kombinacija ovakvih materijala probudit će senzorna osjetila više nego oni jednostavni i dvodimenzionalni bez teksture.
Drvo i kamen i drugi prirodni materijali
Kada su u pitanju kuhinjske plohe, zidovi, podovi ili komadi namještaja kao što je coffee table, u idućoj godini birajte prirodne materijale. Drvo, terakota, obojeni beton i jako stylish kamen – travertin, bit će zvijezde svakog trendy interijera. Fuzija ovih materijala u domu, stvorit će promišljen i umirujući prostor.
Travertin će svojom decentnom teksturom i nježnim krem tonom poslužiti kao odlična baza za šarenilo i unikatnost dekorativnih predmeta i ostatka namještaja. Drvo će unijeti dozu topline, a Verde Alpi mramor u zagasitim tonovima smaragdno zelene će dati energiju i dinamičnost.
Neka se međusobno fluidno isprepliću i imat ćete kohezivan prostor koji će pomiriti kontraste – maksimalizam tekstura i boja s purizmom prirodnih materijala u jednom tonu.
Uzorci
Interijer trendovi za 2024. godinu kažu da ne bježimo ni od uzoraka. Sive i nude tonove i clean estetiku polako ostavljamo u 2023. godini (ako ostaju u interijeru, onda ćemo ih začiniti bojama i printom). Od jednostavnih prugica do oslikanih motiva poput cvijeća, dovoljno je znati da uzorci imaju veliku dobrodošlicu u dom. Izreka "manje je više" nema toliku snagu u novoj godini i moramo priznati, to će biti osvježavajuća i energična transformacija.
Kako spojiti ove elemente u prostoru?
Koristite pravilo 1:1 o kojem smo ranije pisali. Ovo je provjerena formula koja u konačnici kreira harmoničan prostor. Uz jedan neutralan element (naprimjer zid od betona u jednostavnom tonu) uparite zastore od pliša u upečatljivoj boji. Klasičnu sofu začinite šarenim jastucima interesantnih tekstura, u kuhinju neutralnih tonova drva unesite dozu šarma kroz plohe od mramora u boji.
Dakle, interijeri u 2024. godini donijet će neodoljivi spoj modernog i tradicionalnog, mnoštvo prirodnih elemenata i unikatne komade koji plijene pažnju. Uz ovakve trendove, čeka vas zimska sezona koja priča o komforu i vašoj individualnoj estetici. Minimalizam, au revoir!
* * *
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.
Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.
Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Foto: Irfan Redžović
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 
Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 
Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
