TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 13.12.2023.
Interijer trendovi za zimu 2024. godine polako najavljuju svoj dolazak.
Svijet interijera u 2024. godini će proći kroz veliku transformaciju. Gledajući na prognozirane trendove, sa sigurnošću možemo reći da se klasika, minimalizam i neutralni tonovi polako povlače sa scene. Pod svjetla reflektora stižu maksimalizam i mnoštvo boja te materijali i dodatci koji donose osjećaj grandioznosti i dašak vaše osobnosti u prostor.
Početkom iduće godine prigrlit ćemo taktilnije, voluminozne tekstile, prirodne materijale i uzorke i boje na svim površinama. Svoju individualnost i estetske sklonosti najbolje ćete izraziti birajući unikatne dekoracije, ručni rad i kreacije domaćih umjetnika te unošenjem dramatičnih uzoraka kroz detalje.
Kroz naš mali serijal tekstova o trendovima u interijeru za 2024. godinu, našao se naravno i ovaj u kojem ćemo proći kroz materijale koji će obilježiti novi početak. Ako se na listi vaših novogodišnjih odluka našla i ta da se pozabavite preuređenjem doma, ovaj serijal je idealan vodič za vas.
Tekstili namještaja i dekoracija
Kada su u pitanju tekstili, naglasak će biti na robusnim komadima i maksimalizmu. Taktilni materijali poput bouclea koji uvijek stvara osjećaj da ćete u potpunosti utonuti u njega, savršen je izbor za sofu ili fotelje. Osim toga, zbog svoje teksture i „punoće“ lakše ga je održavati od glatkih materijala.
Kao favoriti naredne godine ističu se i drugi materijali naglašene teksture poput pliša ili baršuna s urezanim printom, moher i ovčja vuna duže dlake… Zapravo, sve ono što je taktilno i stvara osjećaj dimenzije u prostoru.
Sve ove jedinstvene materijale u prostor možete unijeti i kroz dekorativne komade poput jastuka. Kombinacija ovakvih materijala probudit će senzorna osjetila više nego oni jednostavni i dvodimenzionalni bez teksture.
Drvo i kamen i drugi prirodni materijali
Kada su u pitanju kuhinjske plohe, zidovi, podovi ili komadi namještaja kao što je coffee table, u idućoj godini birajte prirodne materijale. Drvo, terakota, obojeni beton i jako stylish kamen – travertin, bit će zvijezde svakog trendy interijera. Fuzija ovih materijala u domu, stvorit će promišljen i umirujući prostor.
Travertin će svojom decentnom teksturom i nježnim krem tonom poslužiti kao odlična baza za šarenilo i unikatnost dekorativnih predmeta i ostatka namještaja. Drvo će unijeti dozu topline, a Verde Alpi mramor u zagasitim tonovima smaragdno zelene će dati energiju i dinamičnost.
Neka se međusobno fluidno isprepliću i imat ćete kohezivan prostor koji će pomiriti kontraste – maksimalizam tekstura i boja s purizmom prirodnih materijala u jednom tonu.
Uzorci
Interijer trendovi za 2024. godinu kažu da ne bježimo ni od uzoraka. Sive i nude tonove i clean estetiku polako ostavljamo u 2023. godini (ako ostaju u interijeru, onda ćemo ih začiniti bojama i printom). Od jednostavnih prugica do oslikanih motiva poput cvijeća, dovoljno je znati da uzorci imaju veliku dobrodošlicu u dom. Izreka "manje je više" nema toliku snagu u novoj godini i moramo priznati, to će biti osvježavajuća i energična transformacija.
Kako spojiti ove elemente u prostoru?
Koristite pravilo 1:1 o kojem smo ranije pisali. Ovo je provjerena formula koja u konačnici kreira harmoničan prostor. Uz jedan neutralan element (naprimjer zid od betona u jednostavnom tonu) uparite zastore od pliša u upečatljivoj boji. Klasičnu sofu začinite šarenim jastucima interesantnih tekstura, u kuhinju neutralnih tonova drva unesite dozu šarma kroz plohe od mramora u boji.
Dakle, interijeri u 2024. godini donijet će neodoljivi spoj modernog i tradicionalnog, mnoštvo prirodnih elemenata i unikatne komade koji plijene pažnju. Uz ovakve trendove, čeka vas zimska sezona koja priča o komforu i vašoj individualnoj estetici. Minimalizam, au revoir!
* * *
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
