TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 17.7.2024.
Torta je uistinu pravo kulinarsko remek - djelo koje seže daleko u prošlost i ima svoje korijene u različitim kulturama širom svijeta.
Od jednostavnih voćnih kolača do složenih kreacija u više slojeva, svaka torta nosi sa sobom priču i specifičnost svoje regije ili tradicije. Na primjer, francuska pâtisserie nudi širok spektar torti poput kultnog klasika Tarte Tatin, do sofisticiranih opera torti. Talijanska kuhinja se ponosi tortama kao što su tiramisu i panna cotta torte, dok su austrijske torte poput Sacher torte sinonim za bogatstvo okusa i tradiciju.
Vrste torte
Iako postoji mnoštvo oblika i načina kako kreirati tortu koja će svakoga osvojiti i mirisom i okusom, mi izdvajamo 4 najpopularnija tipa kako biste izabrali omiljenu varijantu i napravili onu za pamćenje.
Cheesecake (Torta od sira)
Cheesecake ili torta od sira, jedna je od najpoznatijih vrsta torti. Ova torta ima bogatu kremastu teksturu i obično se sastoji od sloja svilenkastog sira na bazi keksa ili podloge od graham keksa. Varijacije uključuju voćne dodatke poput jagoda ili malina, dok se neki recepti baziraju na siru od ricotte ili mascarponea za dodatnu raznolikost okusa.
Sponge Cake (Biskvit)
Biskvit, poznat i kao sponge cake, sinonim je za laganu, prozračnu teksturu. Ova torta se izrađuje od jaja, brašna, šećera i maslaca ili ulja te je obično vrlo meka i sočna. Često se koristi kao baza za složenije torte poput voćnih torti ili torti s kremama.
Kuglof torta
Kuglof torta je pečena u specijalnom kalupu koji daje karakterističan oblik sa šupljinom u sredini. Ova torta može biti biskvitnog tipa ili može biti i kolač od bundeve ili čokolade. Dekoracija se često svodi na preljeve od šećera ili čokoladne glazure koje naglašavaju njezin prepoznatljiv oblik.
Svaka od ovih torti ima svoju jedinstvenu osobnost i povijest koja je razvila kultni status među sladokuscima diljem svijeta. Bilo da se radi o bogatoj kremi cheesecakea, prozračnom biskvitu ili karakterističnoj kuglof torti, svaka od njih pruža nezaboravan okus i iskustvo za sve ljubitelje slatkih delicija.
Izrazite kreativnost kroz tortu
Torta je idealna prilika da pokažete vašu gourmet kreativnost i želju za otkrivanjem novih delicija. Mogućnosti prilagodbe recepta su brojne – uz dobru bazu, možete se zaigrati i kreirati razne kreme, dodavati više slojeva ili kreirati potpuno jednostavnu tortu s voćem ili čokoladom koja će jednako osvojiti nepce svakog foodieja.
Nakon što ste napravili tortu po vašem ukusu, dodajte joj onaj posebni začin kroz ukrašavanje s laticama cvijeća, voćem, jestivim listićima, perlicama i sličnim, neodoljivim dodacima.
Već smo vam pisali o tome kako da napravite biskvit koji će uz nekoliko trikova ispasti savršen svaki put, a kada savladate takvu osnovu, možete zaroniti dublje u svijet kulinarstva i napraviti onu koja će postati vaša osobna „torta nad tortama“.
Ako se ipak ne želite baviti bazom jer imate manjak vremena za kuhanje, torta s gotovim korama bit će najjednostavnija, ali i najbrža opcija. Postoje varijante torti koje su već kultne, kao što su torta od mrkve, torta sa malinama, torta sa višnjama, havana torta ili trendy opcija - torta od pistacija.
Ipak, torta od jagoda je klasik koji će uvijek ostati miljenik mnogih pa donosimo recept koji će vas ovog ljeta osvježiti i uljepšati svako druženje na terasi.
Torta s jagodama i piškotama
Torta s jagodama i piškotama nije samo desert - ona je simbol užitka, kreativnosti i gourmet tradicije. Kombinacija svježih jagoda, nježnih piškota i kremastog punjenja predstavlja savršen spoj za svaku prigodu. Od elegancije do jednostavnosti, ova torta pruža neograničene mogućnosti za svakoga tko uživa u stvaranju i uživanju u finim poslasticama. U nastavku vam donosimo i recept.
Sastojci
Priprema
Prije svega, potrebno je pripremiti jagode. Operite jagode, očistite ih i narežite na tanke ploške, a potom ih stavite u zdjelu i posipajte sa 100 g šećera. Ostavite da odstoje dok pripremate ostale sastojke.
Nakon toga, prebacite se na pripremanje kreme koja će ovom receptu dati posebno raskošnu teksturu. U posebnoj zdjeli izmiješajte mascarpone sir sa preostalim šećerom i vanilin šećerom dok ne dobijete glatku smjesu. U drugoj zdjeli izmiksajte slatko vrhnje dok ne postane čvrsto, a zatim lagano umiješajte u mascarpone smjesu. Tu će vam najbolje poslužiti mekana, silikonska špatula s kojom možete svu kremu prebaciti u istu posudu i lagano izmiješati kako bi vrhnje zadržalo svoju prozračnost i lakoću.
Vrijeme je da složite sve ove sastojke u neodoljivi desert. Torta će kroz narednih nekoliko koraka dobiti svoj konačni oblik. U maloj zdjelici pomiješajte vodu i rum (ako ga koristite). Svaku piškotu umočite u tu smjesu (brzo, da se ne namoči previše) i slažite ih na dno posude za tortu.
Nakon što ste složili sloj piškota, nanesite polovicu pripremljene kreme preko njih. Zatim dodajte sloj pripremljenih jagoda, ravnomjerno ih raspoređujući preko kreme.
Ponovite postupak s piškotama i kremom, završavajući s kremom na vrhu. Za kraj, torta će dobiti poseban pečat ako ju ukrasite svježim listićima mente i preostalim jagodama.
Stavite tortu u hladnjak barem 4 sata ili preko noći kako bi se dobro stisnula i kako bi se okusi sjedinili.
Kako da torta svaki put ispadne savršena
Koje god jelo pravili, neophodni su iskustvo, vrijeme i predanost izradi. No, kako biste bili sigurni da će ta torta s vremenom postati jedan od vaših specijaliteta, donosimo nekoliko važnih savjeta na koje treba obratiti pažnju prilikom izrade ove torte.
Kvalitetni sastojci
Ključ uspjeha leži u kvaliteti sastojaka. Koristite svježe jagode koje će dati intenzivan okus torti. Također, odaberite dobre piškote jer će one osigurati potrebnu teksturu i prepoznatljiv okus.
Priprema jagoda
Ako jagode koristite za ukrašavanje torte, bitno je da budu suhe kako ne bi razvodnile preljev ili kremu.
Piškote
Ako koristite piškote kao dio strukture torte, namočite ih tek kratko u sok ili sirup kako bi zadržali svoju čvrstoću. Previše natapanja može rezultirati raspadanjem piškota. Općenito pravilo koje vam može pomoći jest da svaku stranu namočite samo po 1 sekundu.
Preljev
Ako koristite preljev od jagoda ili sok za natapanje piškota, pazite da bude dovoljno gusta konzistencija da ne natopi previše piškote, ali dovoljno da dodatno obogati okus.
* * *
Naslovna fotografija: @sasaluketin
Foto: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
