TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 17.7.2024.
Torta je uistinu pravo kulinarsko remek - djelo koje seže daleko u prošlost i ima svoje korijene u različitim kulturama širom svijeta.
Od jednostavnih voćnih kolača do složenih kreacija u više slojeva, svaka torta nosi sa sobom priču i specifičnost svoje regije ili tradicije. Na primjer, francuska pâtisserie nudi širok spektar torti poput kultnog klasika Tarte Tatin, do sofisticiranih opera torti. Talijanska kuhinja se ponosi tortama kao što su tiramisu i panna cotta torte, dok su austrijske torte poput Sacher torte sinonim za bogatstvo okusa i tradiciju.
Vrste torte
Iako postoji mnoštvo oblika i načina kako kreirati tortu koja će svakoga osvojiti i mirisom i okusom, mi izdvajamo 4 najpopularnija tipa kako biste izabrali omiljenu varijantu i napravili onu za pamćenje.
Cheesecake (Torta od sira)
Cheesecake ili torta od sira, jedna je od najpoznatijih vrsta torti. Ova torta ima bogatu kremastu teksturu i obično se sastoji od sloja svilenkastog sira na bazi keksa ili podloge od graham keksa. Varijacije uključuju voćne dodatke poput jagoda ili malina, dok se neki recepti baziraju na siru od ricotte ili mascarponea za dodatnu raznolikost okusa.
Sponge Cake (Biskvit)
Biskvit, poznat i kao sponge cake, sinonim je za laganu, prozračnu teksturu. Ova torta se izrađuje od jaja, brašna, šećera i maslaca ili ulja te je obično vrlo meka i sočna. Često se koristi kao baza za složenije torte poput voćnih torti ili torti s kremama.
Kuglof torta
Kuglof torta je pečena u specijalnom kalupu koji daje karakterističan oblik sa šupljinom u sredini. Ova torta može biti biskvitnog tipa ili može biti i kolač od bundeve ili čokolade. Dekoracija se često svodi na preljeve od šećera ili čokoladne glazure koje naglašavaju njezin prepoznatljiv oblik.
Svaka od ovih torti ima svoju jedinstvenu osobnost i povijest koja je razvila kultni status među sladokuscima diljem svijeta. Bilo da se radi o bogatoj kremi cheesecakea, prozračnom biskvitu ili karakterističnoj kuglof torti, svaka od njih pruža nezaboravan okus i iskustvo za sve ljubitelje slatkih delicija.
Izrazite kreativnost kroz tortu
Torta je idealna prilika da pokažete vašu gourmet kreativnost i želju za otkrivanjem novih delicija. Mogućnosti prilagodbe recepta su brojne – uz dobru bazu, možete se zaigrati i kreirati razne kreme, dodavati više slojeva ili kreirati potpuno jednostavnu tortu s voćem ili čokoladom koja će jednako osvojiti nepce svakog foodieja.
Nakon što ste napravili tortu po vašem ukusu, dodajte joj onaj posebni začin kroz ukrašavanje s laticama cvijeća, voćem, jestivim listićima, perlicama i sličnim, neodoljivim dodacima.
Već smo vam pisali o tome kako da napravite biskvit koji će uz nekoliko trikova ispasti savršen svaki put, a kada savladate takvu osnovu, možete zaroniti dublje u svijet kulinarstva i napraviti onu koja će postati vaša osobna „torta nad tortama“.
Ako se ipak ne želite baviti bazom jer imate manjak vremena za kuhanje, torta s gotovim korama bit će najjednostavnija, ali i najbrža opcija. Postoje varijante torti koje su već kultne, kao što su torta od mrkve, torta sa malinama, torta sa višnjama, havana torta ili trendy opcija - torta od pistacija.
Ipak, torta od jagoda je klasik koji će uvijek ostati miljenik mnogih pa donosimo recept koji će vas ovog ljeta osvježiti i uljepšati svako druženje na terasi.
Torta s jagodama i piškotama
Torta s jagodama i piškotama nije samo desert - ona je simbol užitka, kreativnosti i gourmet tradicije. Kombinacija svježih jagoda, nježnih piškota i kremastog punjenja predstavlja savršen spoj za svaku prigodu. Od elegancije do jednostavnosti, ova torta pruža neograničene mogućnosti za svakoga tko uživa u stvaranju i uživanju u finim poslasticama. U nastavku vam donosimo i recept.
Sastojci
Priprema
Prije svega, potrebno je pripremiti jagode. Operite jagode, očistite ih i narežite na tanke ploške, a potom ih stavite u zdjelu i posipajte sa 100 g šećera. Ostavite da odstoje dok pripremate ostale sastojke.
Nakon toga, prebacite se na pripremanje kreme koja će ovom receptu dati posebno raskošnu teksturu. U posebnoj zdjeli izmiješajte mascarpone sir sa preostalim šećerom i vanilin šećerom dok ne dobijete glatku smjesu. U drugoj zdjeli izmiksajte slatko vrhnje dok ne postane čvrsto, a zatim lagano umiješajte u mascarpone smjesu. Tu će vam najbolje poslužiti mekana, silikonska špatula s kojom možete svu kremu prebaciti u istu posudu i lagano izmiješati kako bi vrhnje zadržalo svoju prozračnost i lakoću.
Vrijeme je da složite sve ove sastojke u neodoljivi desert. Torta će kroz narednih nekoliko koraka dobiti svoj konačni oblik. U maloj zdjelici pomiješajte vodu i rum (ako ga koristite). Svaku piškotu umočite u tu smjesu (brzo, da se ne namoči previše) i slažite ih na dno posude za tortu.
Nakon što ste složili sloj piškota, nanesite polovicu pripremljene kreme preko njih. Zatim dodajte sloj pripremljenih jagoda, ravnomjerno ih raspoređujući preko kreme.
Ponovite postupak s piškotama i kremom, završavajući s kremom na vrhu. Za kraj, torta će dobiti poseban pečat ako ju ukrasite svježim listićima mente i preostalim jagodama.
Stavite tortu u hladnjak barem 4 sata ili preko noći kako bi se dobro stisnula i kako bi se okusi sjedinili.
Kako da torta svaki put ispadne savršena
Koje god jelo pravili, neophodni su iskustvo, vrijeme i predanost izradi. No, kako biste bili sigurni da će ta torta s vremenom postati jedan od vaših specijaliteta, donosimo nekoliko važnih savjeta na koje treba obratiti pažnju prilikom izrade ove torte.
Kvalitetni sastojci
Ključ uspjeha leži u kvaliteti sastojaka. Koristite svježe jagode koje će dati intenzivan okus torti. Također, odaberite dobre piškote jer će one osigurati potrebnu teksturu i prepoznatljiv okus.
Priprema jagoda
Ako jagode koristite za ukrašavanje torte, bitno je da budu suhe kako ne bi razvodnile preljev ili kremu.
Piškote
Ako koristite piškote kao dio strukture torte, namočite ih tek kratko u sok ili sirup kako bi zadržali svoju čvrstoću. Previše natapanja može rezultirati raspadanjem piškota. Općenito pravilo koje vam može pomoći jest da svaku stranu namočite samo po 1 sekundu.
Preljev
Ako koristite preljev od jagoda ili sok za natapanje piškota, pazite da bude dovoljno gusta konzistencija da ne natopi previše piškote, ali dovoljno da dodatno obogati okus.
* * *
Naslovna fotografija: @sasaluketin
Foto: Pexels
TEKST: Bonjour.ba
Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?
Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.
Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.
Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.
Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.
Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.
Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.
Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.
Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.
„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.
Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.
To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:
„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“
Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.
U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:
„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“
Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.
Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.
Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.
Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.
Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.
Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.
Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
