Na adresi Isevića sokak 45, u Sarajevu, mnoge dame koje cijene dobar stil, individualizam i zdravu kosu posjećuju frizerski salon 'Hair with Character'. Ensar Dervišbegović, vlasnik je ovog frizerskog salona u kojem nastaju prekrasne frizure, ali i uspomene. Kada zakoračite u salon, osjećate se kao da ste krenuli na putovanje kroz različite ere, a svaki detalj krade vam pozornost i poziva v

Koja je najvažnija lekcija koju si naučio u 18 godina rada u frizerskoj industriji?
Kažu da je Greta Garbo svaki dan šetala 17 km po New Yorku u nadi da će naći omiljenu boju crvenog Estee Lauder karmina koji je prestao da se proizvodi. Nikada ga nije našla, ali je šetala... E to je moja najvažnija lekcija koju sam naučio o frizerskom zanimanju. Bitno je istraživati, biti slobodan i prepustiti se svojoj profesiji. Prihvatiti zanimanje kao način života, nikako kao obavezu. Dozvoliti sebi i neke loše odluke i iz toga naučiti i krenuti dalje. Shvatiti da nekada i nekreativan dan ima svoj cilj i pouku.

Edukacija je itekako važan segment svakog posla. Kroz koje kanale najviše učiš o novostima i trendovima u svijetu frizura?
Jako je bitno da frizer pronađe svoj stil koji će biti prepoznatljiv i komercijalan kako bi mogao da svoj “proizvod” proda klijentu. Generacijama unazad velika frizerska imena su se etablirala zahvaljujući prepoznatljivosti. Ja sam svoje edukacijsko utočiste našao u Londonu koji je mene i formirao stilski. Veliki sajmovi, seminari su genijalan izvor frizerskih noviteta. Ja ih sa zadovoljstvom posjećujem i samim tim imam mogućnost da se družim sa kolegama, razmjenjujemo iskustva i dobijemo uvid u sve nove tokove frizerstva.

Bio si dio brojnih modnih i beauty snimanja, crvenih tepiha, setova…
Najdraži projekt na kojem si dosada radio?
Moja najveća sreća je bila da sam svoje početke krenuo kod velikog bh.frizera Elvira Bajrića koji je i tada radio sa bh. modnim dizajnerima, glumcima, javnim ličnostima. Početkom 2000. godine se krenuo raditi Sarajevo Fashion Week u organizaciji Amele Radan. Tadašnji Sarajevo Fashion Week je dovodio eminentna imena iz modnog svijeta. Manekenke iz tog perioda su napravile velike inostrane karijere, dizajneri su radili dva puta godišnje kolekcije i sve je mirisalo na velike uspjehe. Ja sam već tada želio da moja karijera ne bude koncetrisana samo na frizerski salon nego na shvatanje frizerstva kao jedne od glavnih komponentni u modnoj industriji. Od tada pa do danas bio sam angažiran u velikom broju modnih editorijala, snimanja, muzičkih spotova, ali ono što i dalje najviše volim jesu avangardni editorijali koje radimo za svoju dušu Maja Talović, Vanja Lisac, Renata Ponjević, Edvin Kalić i ja.

Što je po tebi ključno kako bi se dame i muškarci prepustili u tvoje ruke s punim povjerenjem?
Frizeri moraju imati vještine komunikacije i slušanja. To su dva faktora koja se ja trudim da imam kao frizer. Također, svaki klijent mora imati povjerenje u odabranog frizera.
Frizeri se osjećaju nesigurno kada klijent sa nesigurnošću i nepovjerenjem ulazi u komunikaciju sa frizerom. Ja kao frizer želim da postignem maksimum od kose. Želim da napravim najbolju moguću verziju frizure. Želim da udahnem u kosu čarobnu prašinu koja će mirisati na samopouzdanje. Također je bitno da klijent ima realna očekivanja od frizera i kose što je u eri “Instagram frizera” jako teško...

Kako u salonu stvoriti toplu i ugodnu atmosferu?
Osmjehom, muzikom, dobrom kafom, Proseccom i slobodom…

Što je bila inspiracija za preuređenje salona? Tko potpisuje uređenje salona?
Kada putujem volim da posjetim objekte koji imaju društvenu angažiranost. Koji šalju poruku i koji ti dopuštaju da pobjegneš u neki kutak koji je drugačiji od svakodnevnice. Uvijek sam želio da moj salon ima tu poruku i u tome sam i uspio. Moj salon nije samo mjesto gdje se ljudi friziraju nego gdje ljudi mogu biti slobodni i svoji. Volim kada ljudi dođu u salon i kažu da se ne osjećaju kao da su u Sarajevu. To mi uvijek bude potvrda da pojedinci mijenjaju svijet na bolje. Moja kreativna duša odbija da dugo boravi u istom prostoru pa samim tim ja sebi dozvolim da kreiram sebi prostor u kojem ću boraviti. Drago mi je što ljudi pozitivno reaguju na to.

Najdraži ukras/kutak u salonu?
Ja sam strastveni skupljač modnih magazina, tako da je to moj najdraži kutak - onaj gdje se čuvaju magazini. Vogue, i-D, Love, Dazed and Confused, another… neki i po 30 godina stari.

Najčešće greške koje bh.dame rade kada je u pitanju njega i stiliziranje kose?
Na žalost, nemanje autentičnosti Na to se nadovezuje manjak inventivnosti. Djevojčice od 15 godina i žene u zrelijim godinama imaju iste želje za izgled kose. Era Instagrama je uništila individualnost. Veselim se svakoj ženi koja u eri Instagram ljepote želi biti svoja. Kate Moss je najbolji primjer toga. Žena sa osrednjim kvalitetom kose je godinama imperativ dobre frizure. Veliki sam protivnik “klonirane estetike”, iste obrve, isti način odijevanja, šminkanja…ista boja i frizura.

Koje su najveće mane, a koje su najveće prednosti ovog posla?
Mana frizerstva je ujedno i vrlina. Frizerstvo je lekcija koju nikada ne naučite. Knjiga je konstantno otvorena. Vremenom se umorite, ali ne možete prestati. Kada sve sklonite, frizerstvo je uslužna djelatnost. Nekada bude teško udovoljiti svim zahtjevima klijenata, ali isto tako moja najbolja prijateljstva su krenula iz frizerskog salona. Volim slogan koji kaže da je frizer čovjek koji više dira dušu nego kosu.

U kojoj su hair transformaciji u salonu najviše uživao?
Ja volim vidjeti kada minimalna tehnička, a maksimalna kreativna akcija napravi veliku promjenu. Kao kada iz tople plave boje za 45 minuta pređete u neki bakreni ton. Moj tim i ja često se služimo tim trikovima.

S kojom bi poznatom ličnosti rado sjeo na kavu? A koga bi volio frizirati?
Na kafi sa Kanyeom Westom, Timom Walkerom i Grace Coddington....Moja pubertetska želja za saradnju su Cher i Daphne Guinness.

Za kraj, reci nam kojem se jesenskom trendu najviše veseliš?
Prije svega želim da zahvalim MODAMO timu koji nesebično radi na promociji bh.frizerstva...
Također, svake godine imate genijalnog bh.frizera Stipu Filipovića koji radi izvještaj sa najvećeg londonskog sajma frizera. Tako da ovaj oktobar kada se vratimo sa friškim informacijama i trendovima vaši čitatelji budu informisani o trendovima za 2019. Ono što želim najaviti kao trend za 2019. godinu i za sve sljedeće godine koje dolaze... da lijepa i zdrava kosa nikada ne izlazi iz mode.

_{Foto: Aida Redžepagić, privatni album}

SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.

U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.



Šta je SoMo Borac i zašto je važan?  

SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.

Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.

Foto: @somoborac

Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.



Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture  

Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.

Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.

Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.

U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.








Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.

Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…

• članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,

• prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,

• najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,

• na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,

• +14,92% u interakcijama publike,

• te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja  na društvenim mrežama.

Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.

Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.

Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji. 

Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.







Ko su finalisti SoMo Borca 2025?  

Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.

Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 




Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.

Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.

Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.

Vidimo se u Zagrebu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva