TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 29.4.2026.
Nakon nekoliko dana intenzivnog ritma, paviljona i gradskih instalacija, Salone del Mobile u Milanu je završen, ali utisci tek počinju da se slažu.
Kroz cijeli vikend pratili smo Leu Hrstić i njen način čitanja prostora, materijala i atmosfere, a ovaj posljednji dan donosi možda i najjasniju sliku onoga što ostaje.
Za razliku od prvog pregleda, gdje je fokus bio na širem spektru brendova, nedjelja je donijela smireniji tempo i selektivniji pogled. Lea je ovaj put izdvojila prostore i instalacije koje su ostavile najjači utisak kroz materijal, svjetlo i osjećaj.
U toj završnoj slici Salone del Mobile jasno se vidi i šira priča: pomak ka taktilnosti, dubljim tonovima, zanatu i prostoru.
Ovo je naš način da zaokružimo ovogodišnje izdanje kroz Leine favorite koje je posjetila, a koji jasno naglašavaju trendove u interijerima i mogu poslužiti kao inspiracija za vlastiti prostor.
Louis Vuitton u palati Serbelloni gradi iskustvo kroz sekvence prostora. Kolekcija Objets Nomades inspirisana Art Deco stilom i radom Pierrea Legraina razvija se kroz prostorije koje funkcionišu kao zasebna poglavlja.
Svaka nosi vlastitu atmosferu, ali zajedno grade cjelinu.
ByKepi ove godine pravi jasan odmak od očekivanog. Tamne nijanse dominiraju prostorom i naglašavaju monolitnost njihovih komada, koji djeluju gotovo skulpturalno. Prigušena rasvjeta dodatno izvlači teksturu i detalje, stvarajući intiman, gotovo galerijski ambijent.
Qeeboo donosi potpuno drugačiju energiju, vibrantne boje i pop-art estetiku. Njihovi komadi djeluju razigrano, ali i vrlo svjesno pozicionirano unutar savremenog dizajna. Kao kontrapunkt ostatku sajma, unose lakoću.
Kod Cobonpuea fokus se pomjera sa namještaja na rasvjetu. Ručno pletene strukture od prirodnih vlakana stvaraju kompleksnu igru sjenki, pretvarajući plafon u aktivni dio prostora. Njegovi lusteri djeluju više kao instalacije nego kao funkcionalni objekti.
Eichholtz donosi savremeni luksuz kroz taktilne materijale poput buklea i prirodnog kamena. Organske, zaobljene forme dominiraju prostorom, stvarajući osjećaj smirenosti i vizualnog sklada. Sve djeluje kao pažljivo balansirana kompozicija.
Jumbo Collection ostaje vjeran klasičnom izrazu, ali ga reinterpretira kroz savremeni kontekst.
Rijetki mermeri i intarzija dominiraju, ali bez vizualnog haosa. Ovo je primjer maksimalizma koji ima jasnu strukturu i kontrolu.
U okviru gradskih događaja, SKS je pokazao kako izgleda “nevidljiva tehnologija”. Kuhinjski uređaji integrisani su toliko suptilno da prostor djeluje kao produžetak dnevnog boravka.
Ovo je jasan odgovor na savremene otvorene tlocrte.
Gucci nastavlja priču započetu kroz Memoria, ali sada u drugačijem kontekstu. Tapiserije koje prate 105 godina brenda postavljene su kao centralni narativ, dok vrt inspirisan Flora motivom uvodi posjetioce u iskustvo koje je više prostorno nego vizualno.
Detalji poput automata sa pićima unose neočekivanu svakodnevnost u luksuzni okvir.
TEKST: Ada Ćeremida
Prije gotovo jednog stoljeća Aino Aalto je s putovanja po Evropi donijela tekstil koji će postati dio Artekovog vizuelnog jezika, a sada Zebra prvi put stiže u novoj paleti.
Zebra print i Alvar Aalto možda nisu kombinacija koju biste instinktivno spojili, ali upravo je taj kontrast jedan od razloga zbog kojih je ovaj tekstil gotovo devedeset godina ostao tako prepoznatljiv. Aino Aalto susrela ga je tokom putovanja Evropom 1930-ih, a nekoliko godina poslije već se pojavljivao na Aalto namještaju i u prvoj Artekovoj trgovini u Helsinkiju. Danas je crno-bijela Zebra praktično dio vizuelnog arhiva brenda.
Ono što se mijenja 3. septembra jeste boja: Artek prvi put predstavlja alternativu originalu, u toploj smeđoj i bijeloj kombinaciji. I ako nas pitate, nova verzija dosta dobro pokazuje koliko jedan gotovo stoljeće star uzorak još uvijek može djelovati relevantno.
Priča je zanimljiva i zato što Zebra nije nastala kao još jedan Alvar Aalto dizajn. Aino Aalto susrela je tekstil na svojim evropskim putovanjima tokom 1930-ih, a Artekovi arhivi bilježe da je 1935. tkaninu kupila u ciriškom design emporiumu Wohnbedarf. Novija istraživanja idu još dalje: porijeklo tekstila vodi prema Lyonu krajem 1920-ih, a smatra se jednim od najranijih, vjerovatno i prvim poznatim primjerom tkanog tekstila dizajniranog da reproducira šare zebrine kože. Na Aalto namještaju pojavio se već 1934., a do otvaranja prve Artek trgovine 1936. Zebra je već bila dio načina na koji je kompanija predstavljala moderni interijer.
To je i dobar podsjetnik koliko je Aino bila važna za estetiku Arteka. Bila je arhitektica i dizajnerica, suosnivačica kompanije, njen prvi Design Director, a kasnije i Managing Director. Uz Alvara je oblikovala ne samo pojedinačne predmete nego i širu ideju o tome kako moderan dom treba izgledati i funkcionisati.
Kada danas pomislimo na Alvara Aalta, vjerovatno prvo vidimo savijenu brezu, Stool 60 i organske linije koje su postale gotovo sinonim za finski modernizam. Aalto je namještaj počeo razvijati kao nastavak arhitektonskog razmišljanja, a upravo su eksperimenti sa savijanjem lokalne breze ponudili topliju alternativu hladnijoj estetici čelika koja je obilježavala dio evropskog modernizma.
Zebra tu sliku čini mnogo zanimljivijom. Grafička, pomalo divlja i gotovo modna, ona pokazuje da Artekovi interijeri 1930-ih nisu bili sterilni prostori ispunjeni samo svijetlim drvetom. Uzorak je donosio kontrast i humor, naročito na komadima poput čuvenog Armchair 400 “Tank”, s kojim je tokom decenija postao posebno povezan.
Crno-bijela verzija ostaje ona koju ćete odmah prepoznati, ali nova smeđa i bijela kombinacija mijenja karakter uzorka bez pokušaja da ga učini manje upečatljivim. Kontrast je mekši, a uz tamnije drvo, krem tonove, vunu i neutralne tepihe djeluje gotovo prirodnije nego original.
Na novim fotografijama posebno dobro funkcionira na Aalto komadima s toplijom završnom obradom drveta: i dalje imate grafiku Zebra printa, ali bez vrlo oštrog crno-bijelog efekta. To je ona vrsta male intervencije u arhivski dizajn koja ne pokušava modernizirati klasik pod svaku cijenu. Umjesto toga, pokazuje koliko je dobra originalna ideja bila fleksibilna od samog početka.
Sam tekstil izrađen je tehnikom dvostrukog jacquard tkanja, a sastav uključuje vunu, pamuk i poliester, što mu daje dovoljno strukture i otpornosti za tapaciranje namještaja, ali i za manje kućne dodatke.
Tu Zebra priča zapravo dolazi puni krug. Artek su 1935. u Helsinkiju osnovali Aino i Alvar Aalto, Maire Gullichsen i Nils-Gustav Hahl, a njihova ambicija od početka je bila veća od proizvodnje namještaja. Željeli su promovirati novu kulturu stanovanja kroz dizajn, umjetnost, arhitekturu i izložbe, što objašnjava i samo ime Artek, spoj riječi art i technology.
Prva trgovina otvorena je na Fabianinkatu 1936. i funkcionisala je gotovo kao kulturni prostor u kojem se moglo vidjeti kako izgleda njihov prijedlog modernog života. Devedeset godina kasnije Artek se toj ideji vraća i kroz izložbu The Making of Modern Living u svom helsinškom Artek 2nd Cycle prostoru, gdje su vintage komadi, arhivski materijali i postav inspirisani upravo originalnom trgovinom. Izložba traje od 25. augusta do 25. septembra 2026., taman kao pozadina za ponovno otvaranje priče o Zebri.
Nova brown and white Zebra verzija bit će dostupna od 3. septembra 2026., kao presvlaka za Aalto komade i kroz odabrane lifestyle dodatke, dok klasična crno-bijela ostaje dio kolekcije. I možda je upravo to najbolji način za obilježiti dizajn koji traje skoro cijelo stoljeće: ne izmisliti ga ponovo, nego pokazati koliko malo mu je potrebno da ponovo izgleda potpuno savremeno.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
