TEKST:

DATUM OBJAVE: 15.5.2026.

Ako već neko vrijeme pratite njene interijere, sada imate priliku unijeti dio tog estetskog rukopisa i u vlastiti dom.

Stof iz kolekcije Slonia, arhitektice Nedžle Potogije, već na prvi pogled nosi ono po čemu prepoznajemo njen rad: meke obline, organski potez i osjećaj za kompoziciju koji dolazi iz arhitekture. 

O ovoj kolekciji već smo pisali kada je predstavljena, kroz razgovor s Nedžlom o njenom putu od arhitektice ka tekstilu kroz kolekciju realizovanu u saradnji sa kompanijom Verdos kroz Mercis tkanine, ali sada taj dizajn dobija novu dimenziju kroz konkretan komad. 

Stolica koju gledamo nije samo komad namještaja, nego jasan primjer kako tekstil može definisati formu i karakter prostora.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_1-1

Dugo pratimo njen rad kroz interijere koji balansiraju između funkcionalnosti i vizualne mekoće, a upravo ta logika sada se prevodi u površinu, uzorak i taktilnost. Ovo je onaj trenutak kada dizajn izlazi iz prostora koji gledamo i postaje nešto što možemo imati u svom svakodnevnom okruženju.

U sezoni kada interijeri traže svježinu i lagani pomak, ovakav komad djeluje kao jednostavan, ali vrlo efektan update.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_2
 

Od arhitekture ka tekstilu: Kontinuitet rukopisa


Integracija arhitekture i tekstila u ovom slučaju ne djeluje kao promjena pravca, nego kao njegovo prirodno proširenje. Nedžlin pristup oblikovanju prostora oduvijek se oslanjao na obline, fluidnost i osjećaj za proporciju, a isti principi jasno se čitaju i kroz ovaj tekstil. 

Umjesto rigidnih geometrija, ovdje dominiraju slobodni, gotovo slikarski potezi koji stvaraju dinamiku na površini.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_1

Ono što ovaj rad izdvaja jeste činjenica da tekstil nije tretiran kao dekoracija, nego kao aktivni element oblikovanja. Upravo zbog toga, kada se primijeni na komad poput ove stolice, on ne “prati” formu nego je dodatno naglašava i redefiniše.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_6

 

Tekstil koji nosi prostor, ne samo komad  


U interijerima, rijetko koji element ima moć da tako brzo promijeni atmosferu kao tekstil. U ovom slučaju, kombinacija toplih tonova i apstraktnog uzorka donosi osjećaj mekoće i vizualne topline, ali bez upadljivosti. Upravo ta balansiranost čini ga zahvalnim za različite tipove prostora od minimalističkih do slojevitijih interijera.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_8
bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_7

Stolica obučena u ovaj tekstil postaje fokusna tačka, ali ne na način koji dominira, nego koji prirodno privlači pogled. To je onaj tip komada koji ne traži mnogo oko sebe, jer već nosi dovoljno karaktera. 

Istovremeno, lako se uklapa u postojeće ambijente, dodajući im sloj koji djeluje promišljeno, a ne nametnuto.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_5
 

Lokalni dizajn koji želimo vidjeti u svakodnevnim interijerima  


Ono što ovaj projekat čini posebno relevantnim jeste njegov lokalni kontekst. Riječ je o autorskom tekstilu iz BiH koji pokazuje kako domaća scena sve sigurnije ulazi u prostor produkt dizajna. 

Umjesto oslanjanja na već viđene reference, ovdje vidimo jasan autorski izraz koji ima potencijal da živi i izvan inicijalnog koncepta.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_9

U tom smislu, ovaj komad nije zanimljiv samo kao pojedinačni proizvod, nego i kao signal šire promjene – gdje arhitektura, dizajn i tekstil počinju da se prepliću na način koji je i vizualno i funkcionalno relevantan.

Za proljeće, kada svi tražimo male, ali efektne promjene u prostoru, ovakav komad djeluje kao logičan izbor: dovoljno drugačiji da osvježi interijer, a dovoljno promišljen da traje duže od jedne sezone.


bih_produkt_stolica_fotelja_nedzla_potogija_slonia_bonjour_design_10

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: Amina Ljubunčić


Bonjour

DESIGN.trends | Je li vrijeme da harmonika vrata ponovo razmotrimo? Savremeni interijeri kažu da.

TEKST:

DESIGN.trends | Je li vrijeme da harmonika vrata ponovo razmotrimo? Savremeni interijeri kažu da. DESIGN.trends | Je li vrijeme da harmonika vrata ponovo razmotrimo? Savremeni interijeri kažu da.

Sjećate li se harmonika vrata? Onog detalja iz starijih stanova, hodnika ili ormara kod nane i nene koji nam vjerovatno nikada nije bio na listi stvari koje bismo poželjeli u savremenom interijeru?

 

Harmonika vrata ponovo imaju svoje mjesto u savremenim interijerima  


Ako ste odrasli u domu uređenom osamdesetih ili devedesetih, velike su šanse da ste ih barem jednom imali priliku otvoriti. Možda su odvajala kuhinju od dnevnog boravka, skrivala sadržaj ormara ili bila ono praktično rješenje za hodnik u kojem nije bilo dovoljno mjesta za klasična vrata.

I onda su nekako nestala iz naših dizajnerskih razgovora.

Sada ih sve češće susrećemo u savremenim interijerima, ali u izdanju koje se prilično razlikuje od onog koje pamtimo. Drveni paneli koji se protežu od poda do plafona, pregrade od matiranog stakla, pa čak i tekstilne varijante u zanimljivim bojama vraćaju harmonika vrata među rješenja vrijedna pažnje.

A razlog zašto ih ponovo razmatramo ima mnogo veze s načinom na koji danas živimo i koliko funkcija očekujemo od jednog prostora.  
 


 

Malo historije: Od praktične pregrade do dijela dizajnerskog identiteta  


Priča o harmonika vratima vodi nas još u 19. stoljeće, kada se razvijaju patentirani sistemi sklopivih vrata i pokretnih pregrada. Među dokumentovanim primjerima je patent Williama McMahona O'Briena iz 1872. godine, namijenjen privremenom pregrađivanju ulaza u javne objekte.

S vremenom se razvijaju različiti mehanizmi, vodilice i paneli koji omogućavaju da se veće površine jednostavno otvaraju i zatvaraju.

Harmonika vrata svoju prepoznatljivost u stambenom dizajnu naročito grade sredinom 20. stoljeća, kada fleksibilne pregrade postaju dio modernističkog razmišljanja o prostoru. Pedesetih i šezdesetih koriste se u različitim stambenim i poslovnim interijerima, a mnogima od nas ostaju poznata kroz enterijere sedamdesetih i osamdesetih.

Kod nas ih pamtimo i na ormarima, često u drvenim dekorima, kao i u jednostavnijim plastičnim izvedbama koje su prvenstveno rješavale problem nedostatka prostora.

Danas je zanimljivo vidjeti kako taj isti mehanizam dobija potpuno novi vizuelni identitet. Nekada diskretno funkcionalno rješenje sada može biti i glavni arhitektonski detalj prostorije.  

 


 

 

Zašto harmonika vrata ponovo privlače pažnju arhitekata?  


Sjećate li se perioda kada je gotovo svaki savremeni interijer težio otvorenom tlocrtu? Kuhinja, trpezarija i dnevni boravak spojeni u jednu cjelinu, sa što manje zidova i vizuelnih prepreka.

Takav raspored i dalje ima svoje prednosti, ali svakodnevica je pokazala i njegove nedostatke. Rad od kuće, potreba za privatnošću, različiti dnevni ritmovi ukućana i sve veći zahtjevi koje postavljamo pred male stanove otvorili su prostor za fleksibilnija rješenja.

I tu harmonika vrata ponovo imaju smisla.

Za razliku od klasičnih vrata, kojima je potreban slobodan prostor za otvaranje, harmonika sistemi se sklapaju uz jednu ili obje strane otvora. Za razliku od kliznih vrata, ne zahtijevaju uvijek dodatnu površinu zida uz koju bi se krilo pomjeralo.

Ali njihova najveća prednost nije samo ušteda nekoliko centimetara.

Ona omogućavaju da prostor bude otvoren kada želimo povezanost, a zatvoren kada nam je potrebna privatnost.

Uz to, savremeni materijali mijenjaju i njihov izgled. Drvo unosi toplinu, matirano staklo propušta svjetlost, dok paneli u boji mogu funkcionisati gotovo kao dekorativni zid.  

 

 
 

Tri situacije u kojima harmonika vrata mogu potpuno promijeniti prostor    
 

1. Mala kuhinja koja ne mora uvijek biti otvorena


Otvorene kuhinje izgledaju odlično na fotografijama, ali u svakodnevici ponekad poželimo sakriti radnu površinu, posuđe ili jednostavno odvojiti kuhanje od ostatka stana.

Harmonika vrata mogu biti praktično rješenje jer omogućavaju zatvaranje kuhinjske zone bez trajnog dijeljenja prostora.

Posebno su zanimljive izvedbe s matiranim ili rebrastim staklom koje zadržavaju prolazak dnevne svjetlosti, ali stvaraju vizuelnu granicu.  
 
 

 
 

2. Gostinjska soba koju nemate, ali je povremeno trebate


Koliko nas zapravo ima zasebnu sobu za goste?

U manjim stanovima dnevni boravak često preuzima tu ulogu, a harmonika vrata mogu pomoći da se barem privremeno stvori osjećaj zasebne prostorije.

Paneli pune visine, naročito oni u drvetu ili boji zidova, omogućavaju da prostor tokom dana bude otvoren, a navečer dobije više privatnosti.

Naravno, kod ovakvog rješenja važno je obratiti pažnju na zvučnu izolaciju jer lagane preklopne pregrade neće pružiti isti nivo akustične privatnosti kao puni zid.  
 
 

 
 

3. Radni kutak koji ne želimo gledati nakon 17 sati


Radni sto u spavaćoj ili dnevnoj sobi možda je praktičan, ali nije uvijek idealno da nam laptop i poslovni dokumenti budu dio pogleda tokom cijelog dana.

Preklopni paneli mogu sakriti malu kućnu kancelariju, nišu s radnim stolom ili policama i omogućiti da ista prostorija ima dvije potpuno različite funkcije.

Ovo je naročito korisno u garsonjerama i jednosobnim stanovima u kojima svaka zona mora biti pažljivo isplanirana.  
 
 

 
 

DESIGN.leksikon: Je li vrijeme da harmonika vrata ponovo razmotrimo?  

 

  • Materijal: Drvo za topliji izgled, matirano staklo za prolazak svjetlosti ili tekstilni paneli za mekši vizuelni dojam.  
     
  • Visina: Paneli od poda do plafona mogu djelovati kao integralni dio arhitekture, a ne naknadno dodana pregrada.  
     
  • Smjer otvaranja: Provjerite koliko prostora zauzimaju složeni paneli i na kojoj strani će se nalaziti.  
     
  • Privatnost: Razmislite treba li vam vizuelno odvajanje ili i ozbiljnija zvučna izolacija.  
     
  • Okovi: Kvalitetne vodilice i šarke važne su za dugotrajno i jednostavno korištenje.  
     
  • Boja i završna obrada: Harmonika vrata ne moraju biti neprimjetna. Mogu pratiti boju zida ili postati akcent cijele prostorije.


Možda harmonika vrata više nećemo povezivati samo sa starim ormarima i hodnicima. U vremenu kada od jednog stana očekujemo da bude i dom i kancelarija i mjesto za druženje, ideja prostorije koja se može otvoriti ili zatvoriti prema potrebi zvuči prilično dobro.

A ako nas nešto uči ovaj povratak, onda je to da neka dizajnerska rješenja vrijedi sačuvati. Ponekad im je potreban samo novi materijal, malo drugačija proporcija i nova prilika.  
 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: @methods.assembly


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!