TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 15.5.2026.
Ako već neko vrijeme pratite njene interijere, sada imate priliku unijeti dio tog estetskog rukopisa i u vlastiti dom.
Stof iz kolekcije Slonia, arhitektice Nedžle Potogije, već na prvi pogled nosi ono po čemu prepoznajemo njen rad: meke obline, organski potez i osjećaj za kompoziciju koji dolazi iz arhitekture.
O ovoj kolekciji već smo pisali kada je predstavljena, kroz razgovor s Nedžlom o njenom putu od arhitektice ka tekstilu kroz kolekciju realizovanu u saradnji sa kompanijom Verdos kroz Mercis tkanine, ali sada taj dizajn dobija novu dimenziju kroz konkretan komad.
Stolica koju gledamo nije samo komad namještaja, nego jasan primjer kako tekstil može definisati formu i karakter prostora.
Dugo pratimo njen rad kroz interijere koji balansiraju između funkcionalnosti i vizualne mekoće, a upravo ta logika sada se prevodi u površinu, uzorak i taktilnost. Ovo je onaj trenutak kada dizajn izlazi iz prostora koji gledamo i postaje nešto što možemo imati u svom svakodnevnom okruženju.
U sezoni kada interijeri traže svježinu i lagani pomak, ovakav komad djeluje kao jednostavan, ali vrlo efektan update.
Integracija arhitekture i tekstila u ovom slučaju ne djeluje kao promjena pravca, nego kao njegovo prirodno proširenje. Nedžlin pristup oblikovanju prostora oduvijek se oslanjao na obline, fluidnost i osjećaj za proporciju, a isti principi jasno se čitaju i kroz ovaj tekstil.
Umjesto rigidnih geometrija, ovdje dominiraju slobodni, gotovo slikarski potezi koji stvaraju dinamiku na površini.
Ono što ovaj rad izdvaja jeste činjenica da tekstil nije tretiran kao dekoracija, nego kao aktivni element oblikovanja. Upravo zbog toga, kada se primijeni na komad poput ove stolice, on ne “prati” formu nego je dodatno naglašava i redefiniše.
U interijerima, rijetko koji element ima moć da tako brzo promijeni atmosferu kao tekstil. U ovom slučaju, kombinacija toplih tonova i apstraktnog uzorka donosi osjećaj mekoće i vizualne topline, ali bez upadljivosti. Upravo ta balansiranost čini ga zahvalnim za različite tipove prostora od minimalističkih do slojevitijih interijera.
Stolica obučena u ovaj tekstil postaje fokusna tačka, ali ne na način koji dominira, nego koji prirodno privlači pogled. To je onaj tip komada koji ne traži mnogo oko sebe, jer već nosi dovoljno karaktera.
Istovremeno, lako se uklapa u postojeće ambijente, dodajući im sloj koji djeluje promišljeno, a ne nametnuto.
Ono što ovaj projekat čini posebno relevantnim jeste njegov lokalni kontekst. Riječ je o autorskom tekstilu iz BiH koji pokazuje kako domaća scena sve sigurnije ulazi u prostor produkt dizajna.
Umjesto oslanjanja na već viđene reference, ovdje vidimo jasan autorski izraz koji ima potencijal da živi i izvan inicijalnog koncepta.
U tom smislu, ovaj komad nije zanimljiv samo kao pojedinačni proizvod, nego i kao signal šire promjene – gdje arhitektura, dizajn i tekstil počinju da se prepliću na način koji je i vizualno i funkcionalno relevantan.
Za proljeće, kada svi tražimo male, ali efektne promjene u prostoru, ovakav komad djeluje kao logičan izbor: dovoljno drugačiji da osvježi interijer, a dovoljno promišljen da traje duže od jedne sezone.
TEKST: Ada Ćeremida
Prije gotovo jednog stoljeća Aino Aalto je s putovanja po Evropi donijela tekstil koji će postati dio Artekovog vizuelnog jezika, a sada Zebra prvi put stiže u novoj paleti.
Zebra print i Alvar Aalto možda nisu kombinacija koju biste instinktivno spojili, ali upravo je taj kontrast jedan od razloga zbog kojih je ovaj tekstil gotovo devedeset godina ostao tako prepoznatljiv. Aino Aalto susrela ga je tokom putovanja Evropom 1930-ih, a nekoliko godina poslije već se pojavljivao na Aalto namještaju i u prvoj Artekovoj trgovini u Helsinkiju. Danas je crno-bijela Zebra praktično dio vizuelnog arhiva brenda.
Ono što se mijenja 3. septembra jeste boja: Artek prvi put predstavlja alternativu originalu, u toploj smeđoj i bijeloj kombinaciji. I ako nas pitate, nova verzija dosta dobro pokazuje koliko jedan gotovo stoljeće star uzorak još uvijek može djelovati relevantno.
Priča je zanimljiva i zato što Zebra nije nastala kao još jedan Alvar Aalto dizajn. Aino Aalto susrela je tekstil na svojim evropskim putovanjima tokom 1930-ih, a Artekovi arhivi bilježe da je 1935. tkaninu kupila u ciriškom design emporiumu Wohnbedarf. Novija istraživanja idu još dalje: porijeklo tekstila vodi prema Lyonu krajem 1920-ih, a smatra se jednim od najranijih, vjerovatno i prvim poznatim primjerom tkanog tekstila dizajniranog da reproducira šare zebrine kože. Na Aalto namještaju pojavio se već 1934., a do otvaranja prve Artek trgovine 1936. Zebra je već bila dio načina na koji je kompanija predstavljala moderni interijer.
To je i dobar podsjetnik koliko je Aino bila važna za estetiku Arteka. Bila je arhitektica i dizajnerica, suosnivačica kompanije, njen prvi Design Director, a kasnije i Managing Director. Uz Alvara je oblikovala ne samo pojedinačne predmete nego i širu ideju o tome kako moderan dom treba izgledati i funkcionisati.
Kada danas pomislimo na Alvara Aalta, vjerovatno prvo vidimo savijenu brezu, Stool 60 i organske linije koje su postale gotovo sinonim za finski modernizam. Aalto je namještaj počeo razvijati kao nastavak arhitektonskog razmišljanja, a upravo su eksperimenti sa savijanjem lokalne breze ponudili topliju alternativu hladnijoj estetici čelika koja je obilježavala dio evropskog modernizma.
Zebra tu sliku čini mnogo zanimljivijom. Grafička, pomalo divlja i gotovo modna, ona pokazuje da Artekovi interijeri 1930-ih nisu bili sterilni prostori ispunjeni samo svijetlim drvetom. Uzorak je donosio kontrast i humor, naročito na komadima poput čuvenog Armchair 400 “Tank”, s kojim je tokom decenija postao posebno povezan.
Crno-bijela verzija ostaje ona koju ćete odmah prepoznati, ali nova smeđa i bijela kombinacija mijenja karakter uzorka bez pokušaja da ga učini manje upečatljivim. Kontrast je mekši, a uz tamnije drvo, krem tonove, vunu i neutralne tepihe djeluje gotovo prirodnije nego original.
Na novim fotografijama posebno dobro funkcionira na Aalto komadima s toplijom završnom obradom drveta: i dalje imate grafiku Zebra printa, ali bez vrlo oštrog crno-bijelog efekta. To je ona vrsta male intervencije u arhivski dizajn koja ne pokušava modernizirati klasik pod svaku cijenu. Umjesto toga, pokazuje koliko je dobra originalna ideja bila fleksibilna od samog početka.
Sam tekstil izrađen je tehnikom dvostrukog jacquard tkanja, a sastav uključuje vunu, pamuk i poliester, što mu daje dovoljno strukture i otpornosti za tapaciranje namještaja, ali i za manje kućne dodatke.
Tu Zebra priča zapravo dolazi puni krug. Artek su 1935. u Helsinkiju osnovali Aino i Alvar Aalto, Maire Gullichsen i Nils-Gustav Hahl, a njihova ambicija od početka je bila veća od proizvodnje namještaja. Željeli su promovirati novu kulturu stanovanja kroz dizajn, umjetnost, arhitekturu i izložbe, što objašnjava i samo ime Artek, spoj riječi art i technology.
Prva trgovina otvorena je na Fabianinkatu 1936. i funkcionisala je gotovo kao kulturni prostor u kojem se moglo vidjeti kako izgleda njihov prijedlog modernog života. Devedeset godina kasnije Artek se toj ideji vraća i kroz izložbu The Making of Modern Living u svom helsinškom Artek 2nd Cycle prostoru, gdje su vintage komadi, arhivski materijali i postav inspirisani upravo originalnom trgovinom. Izložba traje od 25. augusta do 25. septembra 2026., taman kao pozadina za ponovno otvaranje priče o Zebri.
Nova brown and white Zebra verzija bit će dostupna od 3. septembra 2026., kao presvlaka za Aalto komade i kroz odabrane lifestyle dodatke, dok klasična crno-bijela ostaje dio kolekcije. I možda je upravo to najbolji način za obilježiti dizajn koji traje skoro cijelo stoljeće: ne izmisliti ga ponovo, nego pokazati koliko malo mu je potrebno da ponovo izgleda potpuno savremeno.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
