TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.7.2024.
Biljka za koju se lagano brinuti i otporna je na sunce vaša je misija za savršen balkon? Imamo odgovor.
Naime, uvođenjem zelenila, konkretno biljke, vaš vanjski prostor, može postati pravi mali raj.
Dakle, ako tražite biljke koje su otporne i zahtijevaju minimalnu njegu, ovi savjeti su upravo ono što vam treba.
Biljka koju mogu ostaviti na balkonu?
Kao što pri uređenju interijera pazimo na odabir sobnih biljaka tako je i kod uređenja balkona ili vrta važno odlučiti se za biljke koje će se najbolje prilagoditi tom okruženju. Osim toga, trebate uzeti u obzir i uslove okoline, klimu, vlažnost i sunce, posebno ako ćete ih saditi u zemlju.
Biljka koja dobro podnosi sunce?
Vjerovatno vam se u nekom trenutku dogodilo da, nakon što s velikim entuzijazmom odaberete vašu novu krasoticu, biljka ne izdrži ni dan na balkonu. Been there! Zato, ako živite gdje su temperature znatno visoke ili vaš vrt, balkon imaju mnogo direktnog sunca, nužno je da birate ove biljke.
U nastavku ćemo vam predstaviti pet biljaka, a na vama je da se odlučiti za jednu ili više njih koje će se najbolje prilagoditi vašem okruženju.
Biljka lavanda
Rekli bismo klasičan izbor biljke za elegantan ambijent.
Zašto je lavanda biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Lavanda je poznata po svojoj otpornosti i prekrasnom mirisu. Ne zahtijeva puno pažnje i odlično podnosi sušu. Osim što će vaš prostor ispuniti divnim mirisom, lavanda privlači pčele i leptire, dodajući dinamiku vašoj oazi.
Njega i održavanje: Lavanda preferira sunčana mjesta i dobro drenirano tlo. Zalijevajte je samo kada je tlo potpuno suho. Povremeno šišanje će pomoći da zadrži kompaktan oblik i potiče novi rast.
Biljka petunija
Biljka koja donosi šarenilo u vašu oazu na balkonu zasigurno je petunija.
Zašto je petunija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Petunije su poznate po svojoj svestranosti i dugom razdoblju cvjetanja. Ove živopisne biljke mogu podnijeti sunce čineći ih savršenim izborom za balkon ili vrt.
Njega i održavanje: Petunije zahtijevaju redovito zalijevanje i povremeno gnojivo kako bi se osigurao njihov zdrav rast i bujno cvjetanje. Redovito uklanjanje izblijedjelih cvjetova pomoći će biljci da se fokusira na proizvodnju novih cvjetova.
Biljka ružmarin
Biljka koju je najbolje deklarisati kao biljku koju krasi ljepota i korisnost.
Zašto je ružmarin biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Ružmarin nije samo ukrasna biljka, on je i izvrstan začin za jela. Ova biljka je izuzetno otporna na sušu i može izdržati čak i najteže uvjete. Osim toga, njen intenzivan miris će dodati posebnu notu vašem vanjskom prostoru.
Njega i održavanje: Ružmarin voli sunce i dobro drenirano tlo. Pustite da se tlo između zalijevanja potpuno osuši. Povremeno šišanje pomoći će biljci da zadrži kompaktan oblik i potakne zdrav rast.
Biljka geranijum
Vjerujemo da dijelite mišljenje sa nama da je jedna od najljepših otpornih biljaka na otvorenom.
Zašto je geranijum biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Cvijeće predstavlja eksploziju boja na balkonima i u vrtovima. Dobro podnosi sunce i nije prezahtjevna.
Njega i održavanje: Geranijum zahtijeva minimalnu njegu. Voli sunčana mjesta i može izdržati duge periode suše, ali će najbolje rasti uz umjereno zalijevanje. Preporučuje se da se tlo između zalijevanja malo osuši. Povremeno gnojivo pomoći će u održavanju bogatog cvjetanja.
Biljka bugenvilija
Biljka za koju svaki put možemo napisati wow! Naime, ovo je uistinu spektakularan grm koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kada govorimo o njegovom cvijetu, zapravo mislimo na njegove listove koji su ljubičasti, ružičasti ili drugi obojeni dio koji je u kontrastu sa zelenim listova.
Zašto je bugenvilija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Bugenvilija je izuzetno otporna i prilagodljiva. Njezina otpornost na vrućine čini je savršenom za sunčana mjesta. Bez obzira na to koliko je vruće, ova biljka će ostati u vrhunskom stanju.
Njega i održavanje: Ako je postavite na sunčano mjesto i osigurate joj dobro drenirano tlo, bit će zadovoljna. Redovito zalijevanje je potrebno, ali nemojte pretjerivati – pustite da se tlo između zalijevanja osuši. Kao i kod geranijuma povremeno gnojivo može potaknuti još intenzivnije cvjetanje.
* * *
Naslovna fotografija: @foto.maedchen
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
