TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.7.2024.
Biljka za koju se lagano brinuti i otporna je na sunce vaša je misija za savršen balkon? Imamo odgovor.
Naime, uvođenjem zelenila, konkretno biljke, vaš vanjski prostor, može postati pravi mali raj.
Dakle, ako tražite biljke koje su otporne i zahtijevaju minimalnu njegu, ovi savjeti su upravo ono što vam treba.
Biljka koju mogu ostaviti na balkonu?
Kao što pri uređenju interijera pazimo na odabir sobnih biljaka tako je i kod uređenja balkona ili vrta važno odlučiti se za biljke koje će se najbolje prilagoditi tom okruženju. Osim toga, trebate uzeti u obzir i uslove okoline, klimu, vlažnost i sunce, posebno ako ćete ih saditi u zemlju.
Biljka koja dobro podnosi sunce?
Vjerovatno vam se u nekom trenutku dogodilo da, nakon što s velikim entuzijazmom odaberete vašu novu krasoticu, biljka ne izdrži ni dan na balkonu. Been there! Zato, ako živite gdje su temperature znatno visoke ili vaš vrt, balkon imaju mnogo direktnog sunca, nužno je da birate ove biljke.
U nastavku ćemo vam predstaviti pet biljaka, a na vama je da se odlučiti za jednu ili više njih koje će se najbolje prilagoditi vašem okruženju.
Biljka lavanda
Rekli bismo klasičan izbor biljke za elegantan ambijent.
Zašto je lavanda biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Lavanda je poznata po svojoj otpornosti i prekrasnom mirisu. Ne zahtijeva puno pažnje i odlično podnosi sušu. Osim što će vaš prostor ispuniti divnim mirisom, lavanda privlači pčele i leptire, dodajući dinamiku vašoj oazi.
Njega i održavanje: Lavanda preferira sunčana mjesta i dobro drenirano tlo. Zalijevajte je samo kada je tlo potpuno suho. Povremeno šišanje će pomoći da zadrži kompaktan oblik i potiče novi rast.
Biljka petunija
Biljka koja donosi šarenilo u vašu oazu na balkonu zasigurno je petunija.
Zašto je petunija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Petunije su poznate po svojoj svestranosti i dugom razdoblju cvjetanja. Ove živopisne biljke mogu podnijeti sunce čineći ih savršenim izborom za balkon ili vrt.
Njega i održavanje: Petunije zahtijevaju redovito zalijevanje i povremeno gnojivo kako bi se osigurao njihov zdrav rast i bujno cvjetanje. Redovito uklanjanje izblijedjelih cvjetova pomoći će biljci da se fokusira na proizvodnju novih cvjetova.
Biljka ružmarin
Biljka koju je najbolje deklarisati kao biljku koju krasi ljepota i korisnost.
Zašto je ružmarin biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Ružmarin nije samo ukrasna biljka, on je i izvrstan začin za jela. Ova biljka je izuzetno otporna na sušu i može izdržati čak i najteže uvjete. Osim toga, njen intenzivan miris će dodati posebnu notu vašem vanjskom prostoru.
Njega i održavanje: Ružmarin voli sunce i dobro drenirano tlo. Pustite da se tlo između zalijevanja potpuno osuši. Povremeno šišanje pomoći će biljci da zadrži kompaktan oblik i potakne zdrav rast.
Biljka geranijum
Vjerujemo da dijelite mišljenje sa nama da je jedna od najljepših otpornih biljaka na otvorenom.
Zašto je geranijum biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Cvijeće predstavlja eksploziju boja na balkonima i u vrtovima. Dobro podnosi sunce i nije prezahtjevna.
Njega i održavanje: Geranijum zahtijeva minimalnu njegu. Voli sunčana mjesta i može izdržati duge periode suše, ali će najbolje rasti uz umjereno zalijevanje. Preporučuje se da se tlo između zalijevanja malo osuši. Povremeno gnojivo pomoći će u održavanju bogatog cvjetanja.
Biljka bugenvilija
Biljka za koju svaki put možemo napisati wow! Naime, ovo je uistinu spektakularan grm koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kada govorimo o njegovom cvijetu, zapravo mislimo na njegove listove koji su ljubičasti, ružičasti ili drugi obojeni dio koji je u kontrastu sa zelenim listova.
Zašto je bugenvilija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Bugenvilija je izuzetno otporna i prilagodljiva. Njezina otpornost na vrućine čini je savršenom za sunčana mjesta. Bez obzira na to koliko je vruće, ova biljka će ostati u vrhunskom stanju.
Njega i održavanje: Ako je postavite na sunčano mjesto i osigurate joj dobro drenirano tlo, bit će zadovoljna. Redovito zalijevanje je potrebno, ali nemojte pretjerivati – pustite da se tlo između zalijevanja osuši. Kao i kod geranijuma povremeno gnojivo može potaknuti još intenzivnije cvjetanje.
* * *
Naslovna fotografija: @foto.maedchen
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
