TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 26.7.2024.

Biljka za koju se lagano brinuti i otporna je na sunce vaša je misija za savršen balkon? Imamo odgovor.

 

Naime, uvođenjem zelenila, konkretno biljke, vaš vanjski prostor, može postati pravi mali raj.

Dakle, ako tražite biljke koje su otporne i zahtijevaju minimalnu njegu, ovi savjeti su upravo ono što vam treba.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Ecem Uslu ? (@ecemmussluu)


 

Biljka koju mogu ostaviti na balkonu?
 

Kao što pri uređenju interijera pazimo na odabir sobnih biljaka tako je i kod uređenja balkona ili vrta važno odlučiti se za biljke koje će se najbolje prilagoditi tom okruženju. Osim toga, trebate uzeti u obzir i uslove okoline, klimu, vlažnost i sunce, posebno ako ćete ih saditi u zemlju. 

 



Biljka koja dobro podnosi sunce?


Vjerovatno vam se u nekom trenutku dogodilo da, nakon što s velikim entuzijazmom odaberete vašu novu krasoticu, biljka ne izdrži ni dan na balkonuBeen there! Zato, ako živite gdje su temperature znatno visoke ili vaš vrt, balkon imaju mnogo direktnog sunca, nužno je da birate ove biljke.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @interiorby_su



U nastavku ćemo vam predstaviti pet biljaka, a na vama je da se odlučiti za jednu ili više njih koje će se najbolje prilagoditi vašem okruženju.

 

Biljka lavanda 


Rekli bismo klasičan izbor biljke za elegantan ambijent.

Zašto je lavanda biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Lavanda je poznata po svojoj otpornosti i prekrasnom mirisu. Ne zahtijeva puno pažnje i odlično podnosi sušu. Osim što će vaš prostor ispuniti divnim mirisom, lavanda privlači pčele i leptire, dodajući dinamiku vašoj oazi.

 



Njega i održavanje: Lavanda preferira sunčana mjesta i dobro drenirano tlo. Zalijevajte je samo kada je tlo potpuno suho. Povremeno šišanje će pomoći da zadrži kompaktan oblik i potiče  novi rast.

 

Biljka petunija
 

Biljka koja donosi šarenilo u vašu oazu na balkonu zasigurno je petunija.

Zašto je petunija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Petunije su poznate po svojoj svestranosti i dugom razdoblju cvjetanja. Ove živopisne biljke mogu podnijeti sunce čineći ih savršenim izborom za balkon ili vrt.

 


 

Njega i održavanje: Petunije zahtijevaju redovito zalijevanje i povremeno gnojivo kako bi se osigurao njihov zdrav rast i bujno cvjetanje. Redovito uklanjanje izblijedjelih cvjetova pomoći će biljci da se fokusira na proizvodnju novih cvjetova.

 

Biljka ružmarin
 

Biljka koju je najbolje deklarisati kao biljku koju krasi ljepota i korisnost.

Zašto je ružmarin biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Ružmarin nije samo ukrasna biljka, on je i izvrstan začin za jela. Ova biljka je izuzetno otporna na sušu i može izdržati čak i najteže uvjete. Osim toga, njen intenzivan miris će dodati posebnu notu vašem vanjskom prostoru.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iwona (@iv.homedeco)



Njega i održavanje: Ružmarin voli sunce i dobro drenirano tlo. Pustite da se tlo između zalijevanja potpuno osuši. Povremeno šišanje pomoći će biljci da zadrži kompaktan oblik i potakne zdrav rast.

 

Biljka geranijum


Vjerujemo da dijelite mišljenje sa nama da je jedna od najljepših otpornih biljaka na otvorenom.

Zašto je geranijum biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Cvijeće predstavlja eksploziju boja na balkonima i u vrtovima. Dobro podnosi sunce i nije prezahtjevna.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by malinbrostad (@malinbrostad)



Njega i održavanje: Geranijum zahtijeva minimalnu njegu. Voli sunčana mjesta i može izdržati duge periode suše, ali će najbolje rasti uz umjereno zalijevanje. Preporučuje se da se tlo između zalijevanja malo osuši. Povremeno gnojivo pomoći će u održavanju bogatog cvjetanja.


 

Biljka bugenvilija


Biljka za koju svaki put možemo napisati wow! Naime, ovo je uistinu spektakularan grm koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kada govorimo o njegovom cvijetu, zapravo mislimo na njegove listove koji su ljubičasti, ružičasti ili drugi obojeni dio koji je u kontrastu sa zelenim listova. 

Zašto je bugenvilija biljka najotpornija i najlakša za njegu na otvorenom? Bugenvilija je izuzetno otporna i prilagodljiva. Njezina otpornost na vrućine čini je savršenom za sunčana mjesta. Bez obzira na to koliko je vruće, ova biljka će ostati u vrhunskom stanju.

 



Njega i održavanje: Ako je postavite na sunčano mjesto i osigurate joj dobro drenirano tlo, bit će zadovoljna. Redovito zalijevanje je potrebno, ali nemojte pretjerivati – pustite da se tlo između zalijevanja osuši. Kao i kod geranijuma povremeno gnojivo može potaknuti još intenzivnije cvjetanje.

* * *
Naslovna fotografija: @foto.maedchen


Bonjour

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

TEKST: Ada Ćeremida

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa 10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_15
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_13

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_3
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_14

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_n1

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_12
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_10

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_4

Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_2

Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_7

Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_6
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_16

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_11

Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_8

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!