TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 30.3.2023.
Spremni ste za uređenje balkona tako da on postane vaša oaza zelenila i opuštanja?
Vjerujemo da da stoga smo danas odlučili olakšati vam potragu za biljkama koje će ovisno o lokaciji vašeg stana i balkona uspijevati bolje od drugih i pri tome izgledati divno.
Dakle, trebate uzeti u obzir količinu sunca koju će biljka imati tokom dana na balkonu i također, trebate imati na umu da neke biljke su pogodnije za male površine dok recimo neke trebaju dodatnu zaštitu od vjetra. Zbog toga je ključno napraviti mix biljaka koje se slično ponašaju.
Biljke mogu transfomisati balkon vašeg stana iz jednostavnog, pomalo monotonog kutka u mirisnu baštu gdje ćete rado provoditi opuštajuće trenutke.
Imajući te stvari na umu, vrijeme je da pronađete koje biljke su savršene za vaš balkon. Ispod je nekoliko balkonskih biljaka koje bi bilo dobro izabrati na osnovu njihovih karakteristika.
Begonije
Ova biljka će vam cvjetati iz godine u godinu ako je pozicionirate u blago zasjenjenom okruženju. Ne samo da je cvijeće lijepo, nego i lišće izgleda posebno. Ovi listovi dodaju teksturu cjelokupnom osjećaju pružajući raskošno zelene, velike i nazubljene listove.
Sukulenti
Ako imate izazov da se sjetite zaliti biljke i ako vaš balkon ima mnogo sunca, sukulenti bi mogli biti idealni za vas.
Hortenzija
Odlična opcija za ljude koji imaju manji balkon s tim da imate na umu da hortenzija voli dosta sunca.
Petunija
Također, biljka kojoj je potrebna dobra količina sunca, ali ono što je čini tako posebnom jeste da dolazi u nekoliko boja koje možete izabrati i lako ju je uzgajati.
Neven
Neven se posebno dobro snalazi u toplim klimatskim uslovima, ne zahtjeva se održavanje i svojom bojom definitivno uljepšava svaki kutak.
Krizantema
Najpopularnije cvijeće nakon ruže je upravo krizantema zbog brojnih varijanti – različitih veličina, boja i oblika.
Imajte na umu da je krizantemama potreban prostor. Možda ne zvuči idealno za balkon, ali zato što se brzo šire, vi ih zaista nemojte stavljati previše. Jedna ili dvije bit će dovoljne i ipak će vaš balkon izgledati lijepo.
Fuksija
Ova trajnica najbolje izgleda u visećim korpama na balkonu. Također, možete očekivati i goste poput ptica i leptira.
Paprati
Ako imate sjenoviti balkon, paprati su najbolji izbor. Prilagodljive su i dobro rastu u saksijama, ali i visećim posudama. Imajte na umu da ako imate baš mali balkon, paprati možda neće biti dobar izbor. Razlog tome je što se paprati šire i mogu dosta narasti.
Maćuhica
Uspijeva na blagim temperaturama i također možete ju pronaći u mnogim bojama i veličinama – savršene su za uzgoj u prozorskim kutijama i saksijama.
Voće i povrće
Jagodama, malinama, zelenoj salati i paradajzu potrebno je dosta sunca. Uzgajanje vlastitih proizvoda dugoročno će vam koristiti. Ovdje potražite super korisne savjete šta uzgajati na balkonu.
Bilje
Korisno i lijepo u jednom. Bilje je odlično za balkone stanova jer se lako uzgaja, stane u relativno male posude. Voli puno ili djelomično sunčevo svjetlo – postavite ga na najsunčaniji dio vašeg balkona. Za sunčanije balkone, žalfija, majčina dušica ili ružmarin mogu biti dobar izbor. Za sjenovite menta, peršun ili kopar su go to izbor.
***
Naslovna fotografija: @foto.maedchen
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.

Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!