U četvrtak, 18.8.2022. godine u prostoru Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana je samostalna izložba bh. modne dizajnerice Belme Tvico pod nazivom „Metamorphosis“.

Pozivajući se na temu ponovnog rođenja, a kroz prikaz sedam kreacija izloženih tête-à-tête sa svilenim maramama nastalim u saradnji sa umjetnicom Taidom Jašarević, Belma Tvico traga za suštinom života istražujući četiri životna elementa ─ vodu, vazduh, zemlju, i vatru ─ i koncept njihovog cikličnog obnavljanja, ali i redefinirani koncept ženstvenosti koji propituje kroz upotrebu različitih, nerijetko nekonvencionalnih, dizajnerskih formi koje rezultiraju novim pojmom redefinirane elegancije.

 

Ova izložba bh. modne dizajnerice svjedoči njezinoj težnji da stvori sinergiju između dva srodna svijeta: svijeta mode i svijeta umjetnosti. Izložene kreacije su naizgled različite, ali ipak srodne, dok svjedoče o metamorfozi u radu Belme Tvico. Kroz njih teče ista kreativna misao: buđenje snage i moći ženske energije.
Na svilenim platnima isprepliću se različiti obrasci koji utjelovljuju pojam vječitog životnog kretanja, bilo da je riječ o pokretu mora, rođenju Feniksa, ili tišini Oriona. Izložene marame su uokvirene poput slikarskog platna, dok tvore savršen kontrast kreacijama koje nam evociraju osjećaj déjà vu. 

Svaku od kreacija smo već vidjeli na crvenom tepihu: od bosanskog ćilima na Sarajevo Film Festivalu, preko filmskog festivala u Cannesu, do filmskog festivala u Veneciji. Svaka od njih u sebi nosi specifičnu poruku. Dizajnerica propituje niz silueta: pješčani sat, ravnu kolonu, voluminoznu slojevitost, ili jednostavnu liniju.

Različiti, ali komplementarni oblici, dočaravaju nam jednu skladnu i kohezivnu sliku o modnoj misli koja evoluira iz kolekcije u kolekciju. Metamorphosis je inventivno djelo i svjedoči dizajnerskom stavu koji već gotovo dvije decenije potvrđuje specifičan tip žene: femme fatale koja stanuje u temelju dizajnerskog ethosa Belme Tvico.

 

Zvanice i dio atmosfere sa izložbe Betme Tvico 
 

* * * 
Fotografije: Zlatan Spahić 

Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.

Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo. 

No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.  

S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.



 

Kada je Dior Book Tote postao “previše”?

Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće. 

No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila. 

Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija. 

Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dominikus Rambo Ghozali (@ghozalirambo)

Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt

Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz. 

Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.





 

Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?

Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.

 Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira. 

Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.






Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati. 

Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Hollywood Pipeline (@thehollywoodpipeline)

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @dior