Sa svakom novom kolekcijom uvijek nasmijane, komunikativne i kreativne Ene Dujmović koja stoji iza brenda Plusminus, iznova se zaljubimo u minimalistički, ali i umjetnički prizvuk koji ima svaki komad koji izađe iz njezine radionice.

Ena je od osnutka svog brenda razvila prepoznatljiv modni izričaj koji slavi sintagmu mode i grafike, jednostavnost, eleganciju, prirodne materijale i krojeve koji na suptilan način naglašavaju ženstvenost.

Nosivi su u dnevnim i svečanim prilikama, a u razgovoru s Enom odlučili smo saznati koliko je uopće vremena potrebno za izradu jednog takvog komada i koliko on zahtjeva truda, znanja i strasti…

Ena Dujmović 
Foto: Senka Mušić

Kako bi opisala modnu filozofiju koja stoji iza brenda Plusminus?

Koncept koji gajimo od početka do danas svakako je simbioza umjetnosti i dizajna. Specifičnost izrade i apliciranja grafika na platno koje oživljavaju i žive kroz svaku osobu koja ih nosi. Funkcionalnost, estetika i kvalitet vodilje su nam u izradi svake kolekcije koja teži biti drugačija, ali i nosiva u raznim prilikama.

Sve proizvodimo lokalno i pripadamo generaciji “slow fashion” brendova koji bude svijest o kvalitetama dizajna i umjetnosti te ručne izrade u BiH.
 

Želimo da se sve osobe koje nose Plusminus osjećaju posebno i ponosno. 

Zašto baš naziv Plusminus i koje su lekcije koje si naučila o osnivanju brenda, poslovanju, ali i modi u BiH od osnutka svog brenda?
Naziv Plusminus potiče iz samog koncepta i ideje o brendu, definitivno opisuje mnoge segmente dizajna kao i samog procesa. Mogu se nadovezati da baš taj koncept i diferencija jeste ono što je najbitnije za isticanje u moru onog što je ponuđeno. Oduvijek me zanimala moda, ali nisam vidjela smisao u tome da radim odjevne komade koji se rađaju bez priče i smisla. Bilo gdje da se nalazili u svijetu, to je za početak poslovanja jedna od najbitnijih stvari, imati ideju. Druga stvar definitivno biti uporan i pozitivan, mene niko ne može uvjeriti da nešto ne može. Moda u BiH se definitivno razvija, svakim danom tu je više i više pojedinaca i brendova, malo smo tržište, ali svakako da za sve ima mjesta, treba biti svoj.

Kako je došlo do suradnje između tebe i Denisa Haračića koji čine dio Plusminus tima?
Denisa Haračića upoznala sam na Akademiji Likovnih umjetnosti i prepoznala da ima onaj faktor kojeg sam uvijek tražila u grafikama, a to se jednostavno osjeti i ne može riječima opisati. To važi za svakog umjetnika koji je do sada surađivao sa Plusminusom.
Raduje me vidjeti kako se Denis svakim danom sve više umjetnički razvija i samostalno i u našem projektu. Njegove grafike definitivno su nešto veoma posebno i raduje me što oživljavaju kroz sve osobe koje nose Plusminus.

Koliko je vremena potrebno za izradu jednog komada - točnije hlača iz vaše kolekcije, ali i džempera?
Svaki Plusminus komad zahtjeva posebno tretiranje i sve zavisi da li štampa ide direktno na iskrojeni model ili se radi kao prišivka. Za izradu hlača zbog procesa sušenja potrebno je 5 dana, prvi dan je krojenje, drugi štampanje koje zahtjeva 48 sati sušenja i tek potom ide na šivanje. Kada pričamo o džemperu, on iako nema grafiku ima elemente koji se povezuju s našom pričom u smislu simbola plusa i minusa. Ručno je pleten i divne gospođe iz “Udružene” provedu otprilike dva dana da bi isplele jedan komad.

Možeš li nam dati mali osvrt kako teče tvoj kreativni proces, ali i detaljnije opisati proces dodavanja grafika na odjeću?
Kreativni proces zavisi od raspoloženja, nekada sam raspoložena za istraživanje i odem u biblioteku tražiti neke stare podatke koje ne mogu naći na internetu. Često mi se dogodi da prije nego zaspem razmišljam i smislim neke ideje… A možda najčešći proces je onaj u radionici, u interakciji s materijalima. Ja provodim skoro svaki dan u proizvodnji jer tako znam da svaki dan može biti taj kada ću smisliti nešto novo.
Grafika je veoma kompleksan proces, kojeg mnogi ne poznaju iako sam mnogo puta pisala o tome, zbog toga smo napravili video koji je mnoge ostavio bez teksta. Mi trenutno radimo linorez i bakropis tehniku i one imaju drugačije procese. Linorez nakon pripreme (rezanja) ploče se naboji i pod presom otisne na materijal, a bakropis nakon crtanja na cinku i jetkanja u kiselinama isto tako nanesemo boju, s tim da se ovdje višak boje mora očistiti te se potom pod presom otisne na materijal.

https://www.youtube.com/watch?v=k927BJ34Jqw

Dizajn: Ena Dujmović
Grafike: Denis Haračić
Krojači: Dervo Milišić & Mujo Redžepović
Model: Ena Martić 
 MUA: Naida Đekić
Studio: Spektroom
Kamera: Jasmin Spahić
Režija i montaža: Igor Hamzić

Koliko ljudi čini tvoj tim (krojači, grafike...)?
Trenutno naš tim čine dva krojača i jedna krojačica, Denis kao grafičar, te osoba koja meni pomaže oko svakodnevnih poslova. Također imamo mnogo vanjskih saradnika kao recimo ove zimske sezone sa “Udružene” koje nam izrađuju pletene stvari od vune.

Na koji komad si najviše ponosna?
Pa uvijek sam najviše ponosna na nešto novo što smislim, sad je to trenutno jedan novi komad koji spremamo za proljeće/ljeto. :)

Koga bi voljela odjenuti u komade iz Plusminus kolekcije?
Po koji put razmišljam o tome i uopšte nemam na prvu sad neku veliku želju niti odgovor ko bi to bio. Ima svakako divnih i inspirativnih ljudi sa scene, ali nekako sam ja uvijek najviše ponosna kada vidim nekog na ulici koga uopće ne poznajem a sa stavom i stilom iznese Plusminus stvari.

Što nam pripremate za proljeće?
Uvijek nešto novo, trenutno eksperimentišemo s apliciranjem grafike na materijale koje sam odabrala za tu sezonu. Moram reći da me ove sezone malo privlače i boje, obzirom da su nam rješenja većinom ahromatska. 

***
Foto: Hamza Kulenović

Pratimo ih godinama, radujući se svakom novom projektu, ali kada se njihovi putevi spoje, rezultat je nešto posebno.

Bisera Berberkić je poznato ime kada govorimo o besprijekorno dizajniranim interijerima, a GAZZDA je sinonim za vrhunski dizajn i zanatsku preciznost. 

Ovaj stan, s toplinom drveta, suptilnom paletom i prozračnim rasporedom, odiše lakoćom i promišljenim minimalizmom koji ne gubi osjećaj ugodnosti. Svaki komad namještaja djeluje prirodno uklopljen, a opet pažljivo odabran, balansirajući preciznost i neopterećenost. 









Kako su Bisera i GAZZDA zajedno oblikovali prostor koji istovremeno djeluje promišljeno i prirodno? Razgovarali smo sa njima i saznali kako je nastao ovaj sofisticiran interijer u ovoj harmoničnoj kolaboraciji. 







Bisera, ovaj interijer nosi dozu nenametljive elegancije, prirodni materijali i topla paleta boja djeluju instinktivno skladno. No, koliko je takva jednostavnost zapravo zahtjevna za postići? Koji su ključni elementi koji prostoru daju taj osjećaj lakoće, a da ne izgleda previše minimalistički ili  
monoton?  

Postići jednostavnost koja nije monotona, niti previše minimalistička, zahtijeva precizno balansiranje materijala, boja i tekstura. Ključ je prirodnim materijalima poput drveta, kamena i tkanina organskog porijekla, koji prostoru daju toplinu i taktilnu ugodnost. 

Također, kombinacija toplih neutralnih tonova sa suptilnim kontrastima stvara vizualni ritam koji prostoru daje dinamiku bez narušavanja harmonije.

U ovakvom pristupu, suštinska razlika između jednostavnosti i praznine leži u slojevitosti. Kada se pažljivo dodaju detalji poput rasvjete, umjetničkih predmeta ili personalizovanih elemenata, prostor dobija dušu i postaje nenametljivo sofisticiran.











Postoji nešto umirujuće u ovom prostoru, svaki komad namještaja ima svoje mjesto, ali bez ukočene perfekcije. Kako ste balansirali između planske preciznosti i one neopipljive ugodnosti koja čini da se prostor osjeća kao dom?  

Balans između preciznosti i ugodnosti postiže se pažljivim odabirom materijala, boja i proporcija, ali i načinom na koji se elementi međusobno povezuju. Umjesto stroge simetrije, prostor oblikujem tako da djeluje skladno, ali ne predvidljivo. Važno mi je da svaki komad namještaja ima svoju funkciju i svrhu, ali da cjelina ostavlja dojam lakoće i prirodnosti.

Posebno pažljivo biram komade koji nisu oštri i strogo geometrijski, već imaju meke linije i organsku formu, jer upravo takvi elementi dodaju osjećaj topline i umirujuće atmosfere.

Topli tonovi, taktilni materijali i promišljena rasvjeta dodatno pojačavaju taj efekat, dok fluidnost rasporeda omogućava da prostor izgleda živo i prilagodljivo, umjesto statično i rigidno.

Na taj način prostor odiše karakterom i postaje mjesto u kojem se zaista može uživati.









Koliko je za vas kao dizajnera važno imati priliku raditi s domaćim brendom poput GAZZDA? Da li osjećate da su ovakve saradnje način da se razvija lokalna scena dizajna enterijera? Postoji li neki komad namještaja iz GAZZDA kolekcije koji vam je bio posebno inspirativan u ovom projektu?  

GAZZDA je vrhunski primjer kako domaći brend može dostići svjetski nivo, a istovremeno zadržati autentičnost i prepoznatljiv dizajnerski potpis. Njihov spoj sofisticirane estetike, vrhunske izrade i pažnje prema detaljima čini ih pravim ponosom naše industrije.

Uvijek cijenim priliku da radim s njihovim komadima i posebno se radujem kada i moji klijenti prepoznaju tu izuzetnu kombinaciju ljepote i kvaliteta.

Njihov namještaj nije samo funkcionalan, već unosi poseban karakter u prostor, što ga čini idealnim izborom za projekte koji teže nenametljivoj eleganciji. Posebno volim Muna stolice, koje smo koristili i u ovom projektu. One su istovremeno udobne i estetski besprijekorne, s prefinjenim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove enterijera.

Velika prednost je i široka mogućnost obrade materijala, od tkanina do kože, što omogućava potpunu prilagodbu svakom prostoru. GAZZDA nas uvijek iznova oduševljava i s nestrpljenjem pratim šta će sljedeće donijeti.











Namještaj GAZZDA često nosi onaj prepoznatljiv pečat, spoj zanatske preciznosti i suptilne, nenametljive estetike. Kako osiguravate da svaki komad ostane bezvremenski, a opet dovoljno prilagodljiv za različite tipove prostora?  

Mi kao GAZZDA vjerujemo da dom nije samo zbir predmeta na jednom mjestu, nego stvarno prostor u kojem duša odmara. Zato svaki komad prolazi kroz strogo definisan proces razvoja, od prvog skiciranja do finalnog detalja u radionici.

Naši dizajneri ne pristupaju namještaju samo kao estetskom i funkcionalnom objektu, već kao zanatskom zadatku – stalno dorađujući prototipe, balansirajući proporcije, eksperimentirajući s materijalima.

U toj tišini radionice, gdje se svaki spoj završava rukom, nastaje ono što mi zovemo GAZZDA kvalitet. Komadi koje stvaramo su suptilno oblikovani da traju – estetski, funkcionalno i emotivno – ali i dovoljno fleksibilni da se uklope u prostore različitih karaktera i senzibiliteta.















GAZZDA komadi djeluju gotovo kao produžetak prirode unutar interijera. Kako postižete tu lakoću dizajna koja spaja savremenu estetiku s osjećajem topline i prirodnosti? I koja je priča iza komada namještaja odabranih za ovaj stan?  

Naša filozofija i pristup dizajnu su jednostavni – stvarati prostor koji ne vrišti, već šapuće. Komadi poput Fawn kreveta ili Dedo lounge fotelje nisu tu da dominiraju, već da udahnu tišinu i mir prostoru, oblikujući ga linijama koje teku prirodno, organski.

Vjerujemo u moć jednostavnosti, u materijale koji pozivaju na dodir i oblike koji dopuštaju da prostor diše. U ovom interijeru, svaki GAZZDA komad tiho doprinosi cjelini. Trpezijskim dijelom dominiraju Muna stolice i Fawn sto – blagi rubovi, taktilno drvo i topli tonovi koji pozivaju na prisutnost i zajedništvo.

Dedo fotelja, Fawn lowboard, krevet i noćni ormarić, te Mu stolić u dnevnom boravku, unose onu smirenost i prirodnu lakoću koja je srž GAZZDA dizajna – prisutan, ali nenametljiv.












Koliko je za brend GAZZDA važno raditi s dizajnerima interijera poput Bisere? Kako ste kroz ovu saradnju uskladili njenu viziju s prepoznatljivim GAZZDA dizajnerskim potpisom?  

Uživamo raditi s ljudima koji imaju jasnu viziju – i još važnije, koji znaju za koga je ta vizija. Bisera je već u fazi narudžbe imala precizan osjećaj za svaki komad, znala je koji materijali će najbolje odgovarati ambijentu i kako sve povezati u skladnu cjelinu. Nama je bilo zadovoljstvo to ispratiti i podržati.

Naš fokus je stvaranje – osmišljavanje i dorađivanje komada koji imaju vlastiti karakter. Ali kad dođe trenutak da ti komadi pronađu svoj dom, tu svoju konačnu formu često dobivaju upravo kroz ruke arhitekata i dizajnera interijera.