Sa svakom novom kolekcijom uvijek nasmijane, komunikativne i kreativne Ene Dujmović koja stoji iza brenda Plusminus, iznova se zaljubimo u minimalistički, ali i umjetnički prizvuk koji ima svaki komad koji izađe iz njezine radionice.

Ena je od osnutka svog brenda razvila prepoznatljiv modni izričaj koji slavi sintagmu mode i grafike, jednostavnost, eleganciju, prirodne materijale i krojeve koji na suptilan način naglašavaju ženstvenost.

Nosivi su u dnevnim i svečanim prilikama, a u razgovoru s Enom odlučili smo saznati koliko je uopće vremena potrebno za izradu jednog takvog komada i koliko on zahtjeva truda, znanja i strasti…

Ena Dujmović 
Foto: Senka Mušić

Kako bi opisala modnu filozofiju koja stoji iza brenda Plusminus?

Koncept koji gajimo od početka do danas svakako je simbioza umjetnosti i dizajna. Specifičnost izrade i apliciranja grafika na platno koje oživljavaju i žive kroz svaku osobu koja ih nosi. Funkcionalnost, estetika i kvalitet vodilje su nam u izradi svake kolekcije koja teži biti drugačija, ali i nosiva u raznim prilikama.

Sve proizvodimo lokalno i pripadamo generaciji “slow fashion” brendova koji bude svijest o kvalitetama dizajna i umjetnosti te ručne izrade u BiH.
 

Želimo da se sve osobe koje nose Plusminus osjećaju posebno i ponosno. 

Zašto baš naziv Plusminus i koje su lekcije koje si naučila o osnivanju brenda, poslovanju, ali i modi u BiH od osnutka svog brenda?
Naziv Plusminus potiče iz samog koncepta i ideje o brendu, definitivno opisuje mnoge segmente dizajna kao i samog procesa. Mogu se nadovezati da baš taj koncept i diferencija jeste ono što je najbitnije za isticanje u moru onog što je ponuđeno. Oduvijek me zanimala moda, ali nisam vidjela smisao u tome da radim odjevne komade koji se rađaju bez priče i smisla. Bilo gdje da se nalazili u svijetu, to je za početak poslovanja jedna od najbitnijih stvari, imati ideju. Druga stvar definitivno biti uporan i pozitivan, mene niko ne može uvjeriti da nešto ne može. Moda u BiH se definitivno razvija, svakim danom tu je više i više pojedinaca i brendova, malo smo tržište, ali svakako da za sve ima mjesta, treba biti svoj.

Kako je došlo do suradnje između tebe i Denisa Haračića koji čine dio Plusminus tima?
Denisa Haračića upoznala sam na Akademiji Likovnih umjetnosti i prepoznala da ima onaj faktor kojeg sam uvijek tražila u grafikama, a to se jednostavno osjeti i ne može riječima opisati. To važi za svakog umjetnika koji je do sada surađivao sa Plusminusom.
Raduje me vidjeti kako se Denis svakim danom sve više umjetnički razvija i samostalno i u našem projektu. Njegove grafike definitivno su nešto veoma posebno i raduje me što oživljavaju kroz sve osobe koje nose Plusminus.

Koliko je vremena potrebno za izradu jednog komada - točnije hlača iz vaše kolekcije, ali i džempera?
Svaki Plusminus komad zahtjeva posebno tretiranje i sve zavisi da li štampa ide direktno na iskrojeni model ili se radi kao prišivka. Za izradu hlača zbog procesa sušenja potrebno je 5 dana, prvi dan je krojenje, drugi štampanje koje zahtjeva 48 sati sušenja i tek potom ide na šivanje. Kada pričamo o džemperu, on iako nema grafiku ima elemente koji se povezuju s našom pričom u smislu simbola plusa i minusa. Ručno je pleten i divne gospođe iz “Udružene” provedu otprilike dva dana da bi isplele jedan komad.

Možeš li nam dati mali osvrt kako teče tvoj kreativni proces, ali i detaljnije opisati proces dodavanja grafika na odjeću?
Kreativni proces zavisi od raspoloženja, nekada sam raspoložena za istraživanje i odem u biblioteku tražiti neke stare podatke koje ne mogu naći na internetu. Često mi se dogodi da prije nego zaspem razmišljam i smislim neke ideje… A možda najčešći proces je onaj u radionici, u interakciji s materijalima. Ja provodim skoro svaki dan u proizvodnji jer tako znam da svaki dan može biti taj kada ću smisliti nešto novo.
Grafika je veoma kompleksan proces, kojeg mnogi ne poznaju iako sam mnogo puta pisala o tome, zbog toga smo napravili video koji je mnoge ostavio bez teksta. Mi trenutno radimo linorez i bakropis tehniku i one imaju drugačije procese. Linorez nakon pripreme (rezanja) ploče se naboji i pod presom otisne na materijal, a bakropis nakon crtanja na cinku i jetkanja u kiselinama isto tako nanesemo boju, s tim da se ovdje višak boje mora očistiti te se potom pod presom otisne na materijal.

https://www.youtube.com/watch?v=k927BJ34Jqw

Dizajn: Ena Dujmović
Grafike: Denis Haračić
Krojači: Dervo Milišić & Mujo Redžepović
Model: Ena Martić 
 MUA: Naida Đekić
Studio: Spektroom
Kamera: Jasmin Spahić
Režija i montaža: Igor Hamzić

Koliko ljudi čini tvoj tim (krojači, grafike...)?
Trenutno naš tim čine dva krojača i jedna krojačica, Denis kao grafičar, te osoba koja meni pomaže oko svakodnevnih poslova. Također imamo mnogo vanjskih saradnika kao recimo ove zimske sezone sa “Udružene” koje nam izrađuju pletene stvari od vune.

Na koji komad si najviše ponosna?
Pa uvijek sam najviše ponosna na nešto novo što smislim, sad je to trenutno jedan novi komad koji spremamo za proljeće/ljeto. :)

Koga bi voljela odjenuti u komade iz Plusminus kolekcije?
Po koji put razmišljam o tome i uopšte nemam na prvu sad neku veliku želju niti odgovor ko bi to bio. Ima svakako divnih i inspirativnih ljudi sa scene, ali nekako sam ja uvijek najviše ponosna kada vidim nekog na ulici koga uopće ne poznajem a sa stavom i stilom iznese Plusminus stvari.

Što nam pripremate za proljeće?
Uvijek nešto novo, trenutno eksperimentišemo s apliciranjem grafike na materijale koje sam odabrala za tu sezonu. Moram reći da me ove sezone malo privlače i boje, obzirom da su nam rješenja većinom ahromatska. 

***
Foto: Hamza Kulenović

Neka mjesta nastavljamo nositi dugo nakon što ih napustimo. Ostanu u bojama koje pamtimo, u zraku poslije kiše, u zvuku jezika i prizorima koji se vrate bez najave. Dom ponekad nije adresa, već osjećaj koji se seli s nama.

Bosna i Hercegovina ima svoje nijanse. Plavu koja se otvori nad planinama nakon proljetnog pljuska. Bijelu koja nosi svjetlost hercegovačkog kamena i mir stećaka. Zatim žutu, boju ljiljana, cvijeta koji u novoj priči Belme Tvico donosi ljeto. 

Iz susreta boja neba, kamena, ljiljana i osjećaja pripadnosti nastaje Lilium Bosniacum, nova kapsulna kolekcija Belme Tvico . Posvećena je identitetu, naslijeđu i osjećaju doma koji ostaje u nama bez obzira na to gdje se nalazimo.    





 

Predstavljena u trenutku kada se s posebnom pažnjom prati nastup bh nogometaša na Svjetskom prvenstvu, Lilium Bosniacum dolazi kao elegantan način da se govori o pripadnosti. Kroz tkaninu, boju i pokret. Kroz odjeću koja ne traži da se emocija objašnjava, već da se prepozna.  




 

Kolekcija počinje slikom neba i ptice koja ga presijeca. U lakoći tog pokreta ptica postaje tačka, tačka linija, a linija ljiljan. Iz tog motiva nastaje vizualni jezik kolekcije u kojem ljiljan ne djeluje kao ukras, već kao čuvar sjećanja i simbol trajanja.

Belma Tvico upravo tu pronalazi prostor za svoj modni rukopis. Ljiljan se pojavljuje kroz apstraktne printeve, prozračne tkanine i forme koje dopuštaju pokret. Nekada je jasan, nekada tek naslućen, ali uvijek dovoljno snažan da nosi priču bez velike geste.  






 

Lilium Bosniacum nastaje u saradnji s umjetnicom Taidom Jašarević, čiji printovi kolekciji daju dodatnu slojevitost. U apstraktnim oblicima pokret, emocija i pripadnost prelaze u vizualni ritam između sjećanja i savremenosti.

Na tkaninama se pojavljuju i fragmenti bosančice , srednjovjekovnog bosanskog pisma koje Belma Tvico već više od jedne decenije njeguje kroz svoj dizajnerski izraz. U ovoj kolekciji bosančica djeluje poput tihe poruke prošlosti, upisane u sadašnji trenutak. Uz ljiljan, otvara priču o vrijednostima koje traju jer ne zavise od jednog vremena.  




 

To je oduvijek bila snaga Belme Tvico. Ona razumije da kulturno-historijsko naslijeđe gubi svoju moć onog trenutka kada postane kostim. Umjesto pukog reproduciranja simbola, Tvico istražuje njihovu suštinu. U Lilium Bosniacum ta ideja dobija najčišći oblik: osjećaj pripadnosti. Komadić doma koji nosimo u sebi. Sigurnost da dom ne postoji samo kao geografsko mjesto, nego i kao sjećanje, emocija, jezik i ljubav.





 

 

Kolekciju nose žene koje ovoj priči daju dodatnu snagu: Hanka Paldum, diva bosanskohercegovačkog sevdaha, Amra Džeko , jedna od najprepoznatljivijih ambasadorica Bosne i Hercegovine u svijetu, te talentovana pijanistica Lamija Tipura.

Glas Bosne i Hercegovine ovoj priči daje vokalna umjetnica Nikolina Vujić, dok kreativni tim iza kamere predvodi Marko Jovančić, uz podršku Ammara Marića i Lejle Vražalice.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Belma Tvico/PR