TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 1.10.2021.
Nakon prvih nekoliko dana od objave serije Squid Game na Netflixu, ljudi su postali izuzetno investirani u radnju i ova korejska serija počela je biti izuzetno popularna.
U igru ulaze ljudi sa velikim dugovima u svom životu, koji svoje nakupljene dugove ne mogu platiti.
Zatim se radnja bazira na dječjim igrama koje igrači trebaju preći da bi osvojili veliku novčanu nagradu, no saznaju kako svaka greška ima drastične smrtonosne posljedice zbog čega je važno spomenuti da ima i brojne napete te nasilne scene. To je ujedno i razlog zašto je serija podijelila publiku.
https://www.youtube.com/watch?v=oqxAJKy0ii4
Iako naizgled jednostavne, igre s kojima se trebaju nositi ovi igrači koštaju ih mnoštvo vremena i strpljenja. Bude rivalstva između igrača i izdaju, što dodatno zaoštrava tenzije i napetost, kako igrača u igri, tako i samih gledatelja pred malenim ekranima.
Foto: Netflix
Zašto se serija Squid Game smatra jednom od uskoro najgledanijih serija, otkrijte u nastavku.
NAPETOST I UZBUDLJIVA RADNJA
U ovoj dramatičnoj seriji preokreta i gotovo neočekivanih scenarija ne nedostaje, što ju čini nepredvidljivom i uzbudljivom za gledanje. Iz epizode u epizodu razvijanje igre natjerati će vas da da prihvatite izazov pratiti seriju sa mnoštvo nepoznatog gdje nikada ne znate tko je sljedeća žrtva. Zato ćete iščekivati trenutak kada finalni pobjednik osvoji svoju nagradu.
Foto: Netflix
SCENARIJ KOJI KRITIČARI VEĆ HVALE
U svom intervjuu za Variety, korejski pisac i redatelj Hwang Dong-hyuk rekao je kako je kroz ovu seriju htio predstaviti ironičnu alegoriju za današnje moderno kapitalističko društvo koje rađa intenzivno natjecanje i „igru preživljavanja“. Također, htio je da u igri sudjeluju svakodnevni ljudi i da igre budu jednostavne kako bi se gledatelji mogli usredotočiti na likove, umjesto da stalno pokušavaju shvatiti pravila igre.
Foto: Netflix
PRIČE IGRAČA S KOJIMA ĆETE SE MOĆI POISTOVJETITI
Igrači koji su dio ove igre svakidašnji su ljudi sa svojim svakodnevnim problemima. Razlog zbog kojeg su dio ove igre jesu njihovi dugovi koje su nakupili iz raznovrsnih razloga. Upravo će njihove životne priče i njihovi osobni razlozi za sudjelovanje u igri učiniti da suosjećate sa njima i da izaberete svog favorita za pobjedu u igri. U seriji će se razviti i neka prijateljstva i partnerstva gdje će se igrači zajednički boriti u ovoj igri preživljavanja.
Foto: Netflix
***
Naslovna fotografija: Netflix
Tekst: Marija Perić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Prošle godine pratili smo prve AFA nagrade. Ove se vraćamo po nove susrete i razgovore s ljudima koji o filmu govore s istom znatiželjom s kojom ga stvaraju. Uz njih poželite postaviti još jedno pitanje, a gotovo svaki odgovor donese rečenicu koju vrijedi zabilježiti.
Na žičari Kotor–Lovćen otvoreno je drugo izdanje Adriatic Film Awards, a Bonjour.ba ekipa ponovo je na terenu.
Dodjela nagrada čeka nas sutra, ali već su nam prvi razgovori dali dosta materijala za bilješke.
S ljudima koji godinama stvaraju filmove i grade festivale zanimljivo je razgovarati i zbog načina na koji razmišljaju naglas. Jedan odgovor donese sliku, drugi neočekivano poređenje, treći rečenicu koju odmah želite podvući. Pitanja smo pripremili, ali bilo je podjednako zanimljivo pratiti kamo će nas odgovori odvesti.
Nakon prošlogodišnjeg otvorenja, razgovore smo nastavili s Jovanom Marjanovićem, Mirsadom Purivatrom, Igorom Stankovićem i Borisom Matićem.
Od nove generacije autora do razloga zbog kojih se i dalje vraćamo velikom platnu, zanimalo nas je kako oni vide ono što tek dolazi.
Lokacija otvorenja bila je jedna od prvih tema razgovora s Jovanom Marjanovićem, direktorom Sarajevo Film Festivala. Pogled na Bokokotorski zaljev u tom se trenutku nije vidio, pa nam je preostalo da mu vjerujemo na riječ.
„Evo, promijenila se ova lokacija iza mene, ne vidi se, ali vjerujte mi da smo iznad Bokokotorskog zaljeva na vjerovatno jednoj od najfascinantnijih tački.“
Uz nadu da će se pogled uskoro raščistiti, razgovor je vratio filmovima i serijama. Njegova je želja da svako novo izdanje donese još bolja ostvarenja, a posebno ga ohrabruju debitantski filmovi među ovogodišnjim nominacijama.
Zanimalo nas je i šta ga uzbuđuje u pričama autora koji tek dolaze. Iako je teško predvidjeti šta će nastati u njihovim glavama, za Marjanovića je važno već to što su tu.
„Imamo generaciju umjetnika, autora filmskih i televizijskih, koji hrabro pričaju svoje priče.“
S Mirsadom Purivatrom razgovarali smo o izgradnji dugoročnog mjesta susreta regionalne filmske industrije. Vratio se razlogu osnivanja Akademije: želji autora i filmskih profesionalaca da kroz saradnju ojačaju svoju poziciju, unaprijede produkciju i proslave ostvarene rezultate.
A šta je potrebno da njihove filmove i serije upozna još šira međunarodna publika? Purivatra podsjeća da su brojna ostvarenja taj put već pronašla kroz velike međunarodne festivale. Sljedeći korak vidi u daljnjem radu na kvalitetu, od razvoja scenarija do produkcije i filmskog jezika novih autora.
„Mislim da imamo puno neispričanih priča, da imamo puno talenata“, rekao nam je.
Ulogu Akademije zato veže za povezivanje i ohrabrivanje ljudi koji te priče mogu prenijeti na ekran, uz prostor da međusobno razgovaraju o budućnosti svoje struke.
S Igorom Stankovićem, direktorom Festivala autorskog filma Beograd, razgovor smo približili navici koju mnogi prepoznajemo: film je dostupan kod kuće, na nekoliko klikova. Šta nas onda i dalje vodi u kino i na festivale?
Stanković smatra da je kino sačuvalo svoje mjesto, dok streaming sve više preuzima ulogu linearne televizije. Uvjeren je i u budućnost festivala, a u odgovoru se posebno vraća samom gledanju.
„Osećaj i doživljaj koji veliko bioskopsko platno donosi je nezamenljiv.“
Borisa Matića pitali smo šta regionalne kinematografije mogu naučiti jedna od druge. Podsjetio nas je koliko dugo već sarađuju: svoju prvu koprodukciju radio je prije više od dvadeset godina s kolegama iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Zatim smo ga pitali koji bi stereotip o regionalnom filmu volio zauvijek promijeniti.
„Pa stereotip da smo dosadni, da loše izgledamo, da sjede dva čovjeka u sobi i pričaju i tako dalje.“
Ali baš toj dvojici ljudi u sobi predviđa zanimljivu budućnost.
„Iako mislim zbog naleta umjetne inteligencije da će vjerojatno ta dva čovjeka koja su živa i razgovaraju za jedno desetak godina biti zanimljiviji nego svi oni generirani umjetnom inteligencijom.“
Neke smo teme otvorili još prije dolaska, u intervjuima s Jasnom Diklić , Elmom Tataragić i Borisom Lerom . Sutra nas čekaju novi susreti i Bonjour.portraits fotografisanja, a zatim i crveni tepih u Porto Montenegru.
Ceremonija dodjele počinje u 20 sati u Muzeju nautičkog nasljeđa.
Do tada razgovore i snimke s terena pratite na našem Instagram profilu .
Na otvorenju smo susreli i poznata lica regionalne filmske scene, a u nastavku donosimo dio atmosfere kroz fotografije večeri.
Za kraj, ostavljamo vas s pogledom o kojem nam je Jovan govorio na početku večeri.
Od posljednjih boja zalaska do svjetala duž obale, ove fotografije pokazuju zašto je ovogodišnje otvorenje dobilo baš ovu adresu.
Ovdje ćemo vas zadržati još trenutak.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
