TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 1.10.2021.
Nakon prvih nekoliko dana od objave serije Squid Game na Netflixu, ljudi su postali izuzetno investirani u radnju i ova korejska serija počela je biti izuzetno popularna.
U igru ulaze ljudi sa velikim dugovima u svom životu, koji svoje nakupljene dugove ne mogu platiti.
Zatim se radnja bazira na dječjim igrama koje igrači trebaju preći da bi osvojili veliku novčanu nagradu, no saznaju kako svaka greška ima drastične smrtonosne posljedice zbog čega je važno spomenuti da ima i brojne napete te nasilne scene. To je ujedno i razlog zašto je serija podijelila publiku.
https://www.youtube.com/watch?v=oqxAJKy0ii4
Iako naizgled jednostavne, igre s kojima se trebaju nositi ovi igrači koštaju ih mnoštvo vremena i strpljenja. Bude rivalstva između igrača i izdaju, što dodatno zaoštrava tenzije i napetost, kako igrača u igri, tako i samih gledatelja pred malenim ekranima.

Foto: Netflix
Zašto se serija Squid Game smatra jednom od uskoro najgledanijih serija, otkrijte u nastavku.
NAPETOST I UZBUDLJIVA RADNJA
U ovoj dramatičnoj seriji preokreta i gotovo neočekivanih scenarija ne nedostaje, što ju čini nepredvidljivom i uzbudljivom za gledanje. Iz epizode u epizodu razvijanje igre natjerati će vas da da prihvatite izazov pratiti seriju sa mnoštvo nepoznatog gdje nikada ne znate tko je sljedeća žrtva. Zato ćete iščekivati trenutak kada finalni pobjednik osvoji svoju nagradu.

Foto: Netflix
SCENARIJ KOJI KRITIČARI VEĆ HVALE
U svom intervjuu za Variety, korejski pisac i redatelj Hwang Dong-hyuk rekao je kako je kroz ovu seriju htio predstaviti ironičnu alegoriju za današnje moderno kapitalističko društvo koje rađa intenzivno natjecanje i „igru preživljavanja“. Također, htio je da u igri sudjeluju svakodnevni ljudi i da igre budu jednostavne kako bi se gledatelji mogli usredotočiti na likove, umjesto da stalno pokušavaju shvatiti pravila igre.

Foto: Netflix
PRIČE IGRAČA S KOJIMA ĆETE SE MOĆI POISTOVJETITI
Igrači koji su dio ove igre svakidašnji su ljudi sa svojim svakodnevnim problemima. Razlog zbog kojeg su dio ove igre jesu njihovi dugovi koje su nakupili iz raznovrsnih razloga. Upravo će njihove životne priče i njihovi osobni razlozi za sudjelovanje u igri učiniti da suosjećate sa njima i da izaberete svog favorita za pobjedu u igri. U seriji će se razviti i neka prijateljstva i partnerstva gdje će se igrači zajednički boriti u ovoj igri preživljavanja.

Foto: Netflix
***
Naslovna fotografija: Netflix
Tekst: Marija Perić
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo od 24. do 28. novembra dobija novi filmski festival koji nas vodi dalje od filmskog platna. WITNESS Festival okuplja dokumentarne i druge filmske priče o stvarnim ljudima, društvu i svijetu u kojem živimo, a među prvim najavljenim naslovima već su oni o kojima ćemo sigurno razgovarati.
Kada pomislimo na filmske festivale u Sarajevu, vjerovatno nam prvo na pamet padnu august, crveni tepih i ona posebna atmosfera zbog koje grad na nekoliko dana živi za film. Ipak, filmska kultura ne završava s ljetom, niti bi trebala. Posebno nas raduje što Sarajevo ove godine dobija još jedan razlog za odlazak u kino i to krajem novembra.
Prvo izdanje WITNESS Festivala , novog filmskog događaja koji organizuju Obala Art Centar – Sarajevo Film Festival i WARM Fondacija u fokus stavlja stvarne događaje, društvena pitanja, kolektivno pamćenje te lična iskustva ljudi koji su svjedočili važnim historijskim i savremenim događajima. 
Film je oduvijek bio mnogo više od zabave. Kroz njega upoznajemo živote koje možda nikada ne bismo imali priliku upoznati, preispitujemo vlastita uvjerenja i pokušavamo razumjeti događaje koji oblikuju društvo. Dokumentarni film pritom ima posebno zanimljivu ulogu jer nam omogućava da stvarnost posmatramo iz perspektiva koje često izostaju iz svakodnevnih vijesti.
Pored dokumentarnih, program obuhvata i igrane, arhivske, animirane i hibridne radove, uz razgovore i izložbe.
Za grad poput Sarajeva, s njegovom filmskom tradicijom i slojevitom historijom, ovakvi događaji imaju dodatnu važnost. Snažna filmska kultura ne gradi se samo velikim premijerama i poznatim imenima, nego i prostorom za manje poznate priče, drugačije perspektive i publiku koja želi postavljati pitanja.
A sudeći prema prvim najavljenim naslovima, WITNESS Festival donosi upravo takve razgovore. 
Možemo li danas uopšte zamisliti bolji svijet? To je pitanje kojim nas u prvo izdanje WITNESS Festivala uvode filozof Slavoj Žižek i britanska rediteljica Sophie Fiennes, koji ponovo udružuju snage u filmu „Perverznjakov vodič kroz utopije“ (The Pervert’s Guide to Utopias).
Nakon filmova „Perverznjakov vodič kroz film“ i „Perverznjakov vodič kroz ideologiju“, njihov novi zajednički projekat nastavlja istraživati odnos popularne kulture, ideologije i načina na koji razumijemo stvarnost.
Ovoga puta kroz filmove, muziku, internet i savremenu kulturu pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto nam je toliko teško zamisliti drugačiji svijet, čak i onda kada smo svjesni problema postojećeg. 

Film je nastajao punih osam godina, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Sophie Fiennes njegov nastanak opisuje riječima: „Ovaj film nastao je iz očaja“, objašnjavajući kako su pitanja koja su na početku djelovala apstraktno tokom godina postajala sve konkretnija.
Za Žižeka i Fiennes film nije samo sredstvo pripovijedanja nego i način da se suočimo s idejama, strahovima i uvjerenjima koja oblikuju naše svakodnevne živote.
Zanimljivo je i to što će sarajevska publika imati priliku razgovarati s rediteljicom Sophie Fiennes, koja dolazi na otvaranje Festivala i lično će predstaviti film. 
Ako ste među onima koji nakon dobrog dokumentarca odmah žele saznati više o ljudima i događajima koje su upravo gledali, program prvog WITNESS Festivala donosi zanimljiv izbor.
Među naslovima koji posebno privlače pažnju je „Možeš sve da vidiš“, film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima o Elizabeth Holmes, osnivačici kompanije Theranos, čija je priča postala jedan od najpoznatijih poslovnih skandala posljednjih godina. Zanimljivo je da je upravo Holmes pozvala filmsku ekipu u svoj dom, neposredno prije odlaska na odsluženje zatvorske kazne.
Program donosi i film „Godina poslije Dejtona“ Nikolausa Geyrhaltera, koji prati prvu godinu mira u Bosni i Hercegovini, kao i „Probe za revoluciju“ Pegah Ahangarani, dokumentarnu priču koja obuhvata više od četiri decenije iranske historije. 
Tu su i „Oni su ovdje“ Laure Poitras i Rachel Lauren Mueller, o ljudima koji su dokumentovali imigracijske racije u Minneapolisu i upozoravali svoje komšije, te „Grad sindikata“ Barbare Kopple, koji prati pokušaje radnika njujorške dostave da se organizuju i izbore za svoja prava.
Posebno zanimljivo zvuči i „Potraga za Satyrusom“, film o fotografkinji koja traga za leptirom nazvanim po njenom preminulom ocu. Nešto drugačiji pristup ličnom i kolektivnom sjećanju donosi „Pamćenje“ Vladlene Sandu, u kojem autorica rekonstruiše vlastito djetinjstvo tokom raspada Sovjetskog Saveza i sukoba u Čečeniji. Sandu će biti i gošća Festivala.
Među ostalim najavljenim naslovima su „Priča o Saigonu: Dva okidača u šumskom kraljevstvu“, „Pokajanje“, „Razotkrivene tajne: Britanija i Gaza“, „Naza“, „Spašavanje“, „Umrijeti, živjeti“, „Čovjek svog vremena“, „Čuvari Seoula“ i „Ko je ubio Alexa Odeha?“. 
Ne nedostaje ni regionalnih filmskih priča. Publika će imati priliku pogledati „Balkanskog kauboja“ Dragane Jurišić, „Planinu“ Biljane Tutorov i Petra Glomazića te „Živjećemo zajedno“ Damira Markovine. Markovina će film predstaviti u Sarajevu zajedno s producenticom Tamarom Babun i protagonistom Rokom Markovinom.
Za kraj Festivala najavljen je film „Priča o dokumentarnom filmu (90-te)“ Marka Cousinsa, koji istražuje dokumentarnu kinematografiju devedesetih godina, uključujući i Sarajevo. Nakon projekcije publika će imati priliku učestvovati u online razgovoru s rediteljem i saznati zašto je upravo Sarajevo pronašlo mjesto u njegovoj filmskoj priči.

Ako volite dokumentarne serije nakon kojih odmah počnete pretraživati šta se dogodilo sa stvarnim ljudima iz priče, „Crni labud“ (Den sorte svane) mogao bi biti jedan od najintrigantnijih naslova ovogodišnjeg programa.
Riječ je o danskoj dokumentarnoj seriji reditelja Madsa Brüggera koja je izazvala veliku pažnju javnosti razotkrivajući veze između organizovanog kriminala, poslovnog svijeta i pojedinaca iz pravnih i političkih krugova Danske.
U središtu priče je Amira Smajić, pravnica rođena u Bosni i Hercegovini, koja je 1993. godine, kao petogodišnja djevojčica izbjegla u Dansku.
Godinama je radila kao savjetnica kriminalnih grupa, uključujući Hells Angels, Bandidos i Satudarah, a zbog svoje pozicije u tom svijetu stekla je nadimak „ledena kraljica“. 
U saradnji s rediteljem Madsom Brüggerom, uz pomoć skrivenih kamera, dokumentovala je razgovore i aktivnosti koje su otkrile mrežu sumnjivih finansijskih poslova, poreznih malverzacija i pranja novca, kao i veze pojedinaca iz različitih društvenih krugova.
No, ono što ovu seriju čini posebno zanimljivom jeste šira slika koju otvara. Danska se često predstavlja kao primjer društva izgrađenog na povjerenju, transparentnosti i snažnim institucijama. „Crni labud“ upravo tu sliku stavlja pod znak pitanja, istražujući šta se događa iza nje.
Brügger je publici poznat po nekonvencionalnom pristupu istraživačkom dokumentarnom filmu, u kojem često koristi prikrivene identitete, infiltraciju i performativne metode. Njegovi raniji radovi uključuju nagrađivane filmove „Crvena kapela“ i „Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld“, kao i seriju „Krtica“.
Sarajevska publika imat će priliku pogledati završnu epizodu serije, a zatim i razgovarati s rediteljem koji dolazi na WITNESS Festival. Brügger će tokom boravka u Sarajevu održati i radionicu za studente režije i produkcije, posvećenu metodama performativnog istraživačkog novinarstva i radu sa skrivenom kamerom.
Kada i gdje? Prve tri epizode serije bit će dostupne online putem OnDemand platforme kina Meeting Point od utorka, 17. novembra, dok će završna epizoda biti prikazana u petak, 27. novembra, u kinu Meeting Point, uz razgovor s rediteljem Madsom Brüggerom. 
Osim filmskih projekcija, WITNESS Festival otvara prostor i za fotografiju, koja, baš poput dokumentarnog filma, ima važnu ulogu u bilježenju događaja i očuvanju kolektivnog pamćenja.
U saradnji s nagradom Bayeux Calvados-Normandy za ratne dopisnike predstavljena je izložba „Global Uprisings“, koja kroz fotografije i eseje istražuje različite društvene pobune, od prvih zabilježenih kamerom do savremenih događaja u Nepalu, Madagaskaru, Albaniji, Čileu, Srbiji i Francuskoj.
Najveći dio izložbe bit će postavljen u kinu Meeting Point, dok će Festivalski Atelje ugostiti „Portrete otpora“ fotografa Adama Fergusona, nastale tokom Pokreta kišobrana u Hong Kongu 2014. godine.
Obje izložbe moguće je posjetiti besplatno, što je odlična prilika da se festivalski program doživi i izvan kinodvorana. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!