Ok, ako ste se nadali da je ovo jedna od onih: "Ove 3 vježbe priča..." razočarat ćemo vas.

Naravno takve vježbe svakako imajte na umu i nemojte u startu zanemariti njihov značaj, a uskoro ćemo vam objasniti i zbog čega. Jasno je da je ravan trbuh jedan od najvećih ciljeva većini osoba koja se trudi poboljšati ishranu i ostvariti ili unaprijediti svoje fitness ciljeve. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by A l e n a E s i p o v a (@esipchenish)

Kroz Bonjour.Wellness do sada smo vam uz Ilhana Muhamedagića pomogli bolje upoznati 5 vježbi za tijelo i odlučiti je li pilates vrijedan hype-a. Kroz ovaj projekat trudimo se odgovoriti na neke od najvećih izazova sa kojima se većina svakodnevno susreće, pa se tako kao treće pitanje javlja želja za ravnim trbuhom i odgovor na izazove sa kojima se suočimo pri želji da ostvarimo željene rezultate.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by A l e n a E s i p o v a (@esipchenish)

Ne postoji magični štapić

Znamo da ovo najmanje želite čuti! No, na duge staze će ovakav mindset biti vaš dobar prijatelj. Na postizanje ovih rezultata i dolazak do ravnog trbuha utiču brojni faktori, koje će vam u videu u nastavku predstaviti Ilhan. Međutim, pored istih, u velikoj mjeri sami utičete na sve ostalo vlastitim svakodnevnim izborima. 




Ovdje ulogu najviše igra taj balans između redovnog treniranja i pravilne ishrane. Ovo će možda značiti da vam je pri odabiru hrane potreban savjet stručnjaka ili da jednostavno samo još malo trebate poraditi na svojoj disciplini. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjourba_)

Propustili ste sve do sada kreirane Bonjour.Wellness priče? Požurite ovdje. 

* * *
Naslovna fotografija: @tini_leah

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com