Sigurno je da ste tokom prošle godine primijetili porast popularnosti pilatesa ili ste i sami već uskočili na voz njegovih obožavatelja.

Kroz Bonjour.Wellness projekat smo vam već najavili donijeti odgovore na brojna pitanja, nakon uvoda u ovu priču i prvih 5 vježbi, na red je došao viralno popularni pilates. No, prije nego što na kraju ove priče dobijete odgovor na pitanje koje vas najviše zanima, koliko zapravo znate o pilatesu? 




Postoji nekoliko raličitih vrsti pilatesa, a svaka je privukla jednaku količinu interesovanja, Među najpopularnijim ostaju klasični, mat i reformer pilates. 

Klasični pilates se zasniva na originalnim principima koje je razvio Joseph Pilates te se fokusira na preciznost pokreta, disanje i jačanje core-a.On se može izvoditi i na prostirci (mat pilates) ili na pilates spravama, dok se mat pilates izvodi samo na prostirci koristeći težinu vlastitog tijela i podrazumijeva upotrebu rekvizita kao što su pilates lopte, trake ili obruči.




Kroz društvene mreže je i reformer pilates sigurno privukao vašu pažnju. Reformer sprava omogućava veći raspon pokreta i pruža otpornost uz pomoć opruga što jača mišiće i poboljšava fleksibilnost.

Vježbe koje se naizgled čine jednostavno, lakima za odraditi i kao da ne donose mnogo rezultata zapravo su postale jedan od omiljenih oblika treninga, a u tim fanova uskače i sve više muškaraca zbog prednosti koje pilates ima za mobilnost i jačanje mišića.  

Ilhan Muhamedagić

Je li pilates dobar oblik treninga za žene? 

Bonjour.Wellness priču smo kreirali u saradnji sa Ilhanom Muhamedagićem te on tako ostaje naš sagovornik i kada je riječ o pilatesu te vam donosimo konkretne i detaljne odgovore.  Kao i svaka vrsta treninga pilates ima brojne prednosti, ali sa sobom nosi i izazove. Sve detalje i odgovor na to "Je li pilates vrijedan hype-a?" otkrijte u videu u nastavku. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjourba_)

Jeste li već probali pilates ili ga sada definitivno dodajete u svoj plan treniranja za naredni period? 

* * *
Naslovna fotografija: @evarankiin
Foto: Bonjour.ba, Pexels.com

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com