TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.6.2017.
Slobodan vikend koristite za bijeg na more? Razumijemo – uz ovako visoke temperature, sve što je i nama u mislima jeste sunce, more i osvježavajuće šareno piće. Naravno, uz sve navedeno, za potpuni odmor i punjenje baterija važno je drago nam društvo te knjige.
One nam svaki put iznova pomognu odlutati i upoznati nove svjetove, ali i naučiti zanimljive stvari. Kada govorimo o ljubavi i strasti prema napisanoj riječi, vlasnica bloga Čitaj knjigu, Alis Marić redovito nas svojim preporukama motivira da ostanemo još duže u lokalnim knjižarama.
Alis je ovog puta za MODAMO.čitatelje rado izdvojila 7 naslova koji bi se trebali naći u vašem cekeru za plažu ili bazen.
#1 U VODI – Paula Hawkins – psihološki triler o raznim oblicima obiteljskog nasilja
Stigao je novi napeti psihološki triler Paule Hawkins nakon njenog internacionalnog bestselera „Djevojka u vlaku“, taman da vam ovo ljeto učini tajnovitim. Ovaj puta je to priča o neuhvatljivosti istine i obitelji koja se raspada zbog tajni. Pazite se mirne površine – nikad ne znate što vreba ispod nje!
„Julia, to sam ja. Moraš me nazvati. Molim te, Julia. Važno je ... „U posljednjim danima prije smrti Nel Abbott zove sestru. Julia ne diže slušalicu i ne obazire se na vapaj za pomoć. Par dana nakon toga Nel je nađena mrtva. Skočila je, kažu. Julia se vraća u rodni Beckford kako bi se brinula za svoju nećakinju, Nelinu kćer. Julia se panično boji tog mjesta u kojeg se nikada nije željela vratiti. Naviru neugodna sjećanja, ispred stare kuće na rijeci, znajući da Nel nikada ne bi skočila u tu tamnu rijeku. Ali Nel nije jedina utopljenica.
#2 ŠEFICA – Sophia Amoruso
Oduševila me ova žena. Sophia prenosi svoje poduzetničko iskustvo na duhovit, pametan i inovativan način. I ona sama je takva. Ovo je njeno osobno iskustvo o tome kako je od adolescentice, autostoperice koja se bavila sitnim krađama, rasprodavala te iste ukradene stvari. Uvijek je bila švorc, bez cilja, završivši kao portirka koja provjerava osobne iskaznice u predvorju umjetničke škole. Upravo je u tom predvorju odlučila početi prodavati rabljenu robu na eBayu. Danas, jedanaest godina poslije, ona je osnivačica, direktorica i kreativna direktorica Nasty Gala, internetske trgovine odjevnih predmeta, vrijedne više od 100 milijuna dolara s više od 350 zaposlenika.
Sophia nikad nije bila tipična šefica. Sophia dapače nije tipična ni u čemu. Ova knjiga je napisana za sve djevojke i žene poput nje: autsajderice koje traže jedinstven put do uspjeha, čak i kad je taj put prepun prepreka i neprijateljski nastrojenih ljudi.
Danas je #ŠEFICA više od knjige….#ŠEFICA je pokret.
Pročitajte knjigu i pridružite se pokretu.
#3 ŠEST MILIMETARA – Josipa Pavičić Berardini
Na hrvatske police je stigla još jedna iskrena, životna i upečatljiva ljudska priča. Josipu Pavičić Berardini poznajemo iz TV i tiskanih medija. U 35. godini života dijagnosticiran joj je karcinom dojke, veličine 6 milimetara koji je u njen život ušao poput najgore turbulencije. Tada su njenim životom zavladali strah i tjeskoba. Odluku da bolest prihvati i kroz nju prođe svjesna izbora donijela je sama s puno odgovornosti. Josipa u ovoj ispovijesti iskreno opisuje suočavanje s najtežim odlukama života. Pritom navodi sve što bi moglo zatrebati čitateljicama u sličnim životnim okolnostima – od prehrambenih režima do mailova koje je dobivala nakon izlaska u javnost sa svojom pričom. U knjizi na vrlo zanimljiv način piše o svom putu do izlječenja kroz šest razina:
1. Voljeti sebe bez obzira na sve 2. Prihvatiti sebe, druge i sve događaje 3. Odlučivanje 4. opraštanje 5. zahvalnost 6. Smisao.
#4 POSLJEDNJA LJUBAV BABE DUNJE – Alina Bronsky – roman o ženskoj snazi, hrabrosti i mudrosti
Alina ima nevjerojatan talent da jako ozbiljne obiteljske probleme i teške teme ispriča na najduhovitiji način. Volim ljude koji život, ma koliko težak i nepredvidiv bio, gledaju kroz ružičaste naočale i s optimizmom. Takva je i baba Dunja – „černobilska povratnica“. Dok cijeli svijet strahuje od zračenja poslije kvara reaktora i katastrofalne nesreće u Černobilu, baba Dunja, bivša pomoćna medicinska sestra, vraća se u svoje selo, u svoj dom zajedno s nekoliko starijih istomišljenika nakon dvadeset godina. Odlučila je doma dočekati svoju smrt. Kao osamdesetogodišnjakinja tako i tako nema što izgubiti. Topla i ganutljiva priča o tri generacije žena s naglaskom da su za životnu mudrost presudne upravo godine života.
#5 SUŠA – Jane Harper – obiteljska drama
Usred najgore suše u proteklih sto godina, u ruralnom dijelu Australije farmer Luke Hadler poubijao je svoju obitelj i onda sebe. Policajac Aaron Falk dolazi na posljednji ispraćaj svog prijatelja u grad koji ga je okrutno odbacio prije dvadeset godina. U potrazi za istinom, otkriva i tajne vlastitog djetinjstva. Bestseller australske spisateljice – priča o očaju, odlučnosti i predrasudama male sredine - objavljuje se u 25 zemalja svijeta, a prava za ekranizaciju kupila je Reese Whiterspoon.
#6 SVE BAŠ SVE – Nicola Yoon – maštovita priča o mladenačkoj ljubavi i tamnoj strani roditeljske ljubavi
Ova priča ima više dubokih poruka. Ljubav je glavna nit vodilja romana, ali tu je još više riječ o prihvaćanju života takav kakav on jest. Govori i o prihvaćanju bolesti, tuge i gubitka, o roditeljskoj sebičnosti i posesivnosti, o obiteljskom nasilju, o pravom prijateljstvu kao i o odrastanju i svim promjenama koje ono nosi. Ova knjiga će vam zasigurno uljepšati ljeto, a isto tako i vašoj djeci tinejdžerske dobi.
#7 TAJNI ŽIVOT DRVEĆA – Peter Wohlleben – otkrivanje prirode
Ova ekološka knjiga, napisana na popularan i zanimljiv način, nas odvodi u jedan sasvim nepoznat i novi svijet. Tako je odvela i mene. Preporučam je svima od srca. Pravi melem za dušu. Od sada ću šumu doživljavati na jedan sasvim drugačiji način i još ću više grliti stabla u nekoj od šetnji.
Šumar i zaljubljenik u prirodu Peter Wohlleben nam otkriva iznenađujuće stvari koje se događaju u tišini i dubini šuma. Tako saznajemo da stabla u šumi komuniciraju jedni s drugima. Kako pitat ćete se? Mirisima na primjer. Posebno me oduševilo otkriće da su korijeni, korijenčići i gljive zapravo wi-fi šume i da putem svih tih sitnih mreža i poveznica stabla međusobno komuniciraju. To može značiti da je šuma tehnološki još razvijenija od našeg okruženja.
Za MODAMO.piše: Alis Marić/Čitaj knjigu
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada pomislimo na fotografiju planine, gotovo automatski zamišljamo prizor koji pokušava zabilježiti njenu veličinu: vrh, horizont, stijene, možda svjetlo koje je tog dana bilo dovoljno dobro da se sve posloži u gotovo savršen kadar.
Na izložbi Mountain Tripping Jelene Janković, otvorenoj 22. septembra u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, taj poznati način gledanja brzo nestaje. Planina je tu, ali često tek kao trag, silueta ili komad reljefa koji pokušavamo pronaći ispod intenzivne crvene, ružičaste, plave ili gotovo potpuno prozirne površine. Izložba ostaje otvorena do 2. oktobra, a ulaz je slobodan.
I možda je baš u tome najzanimljiviji dio cijele priče. Mountain Tripping manje govori o tome kako određeno mjesto izgleda, a mnogo više o tome kako ga pamtimo, osjećamo i gledamo dok se kroz njega krećemo.
Foto: Vladimir Končar
Foto: Sanja Merćep
Jelenu Janković mnogi će prvo povezati sa Sarajevo Photography Festivalom, čija je programska direktorica od 2023. godine i koji smo ove godine na Bonjouru detaljno pratili kroz izložbe, autore i festivalski program.
Ipak, iza te uloge stoji fotografkinja i vizualna umjetnica s vrlo prepoznatljivim autorskim rukopisom. Njen rad godinama se gradi oko tijela, pokreta, prostora i psihologije ljudskih odnosa, a posebno je poznata po plesnoj i teatarskoj fotografiji. Tokom četrnaest godina snimila je više od 300 produkcija širom Evrope, radeći s rediteljima, koreografima, plesnim kompanijama i umjetnicima.
Posljednjih godina sve više istražuje granice samog fotografskog medija kroz analogne procese, eksperiment i fizičke intervencije u fotografiju. Fotografija za nju, drugim riječima, ne završava nužno pritiskom na okidač.
Tu su i projekti koji dobro pokazuju širinu tog interesa: fotomonografija Kolo: 70 Years Later te knjiga 8. kat, nastala iz dugoročnog fotografskog praćenja Richterovih nebodera u Zagrebu i odnosa između arhitekture, vremena i ličnog iskustva.
Sa Mountain Trippingom taj interes za prostor prelazi iz grada u prirodu, ali bez klasične ideje pejzažne fotografije. Planina ovdje nije motiv koji treba “uhvatiti”, nego prostor kroz koji se pogled, tijelo i osjećaj stalno mijenjaju.
Foto: Vladimir Končar
Serija je nastajala tokom nekoliko godina, paralelno s Jeleninim planinarenjem. Kamera prati hodanje, zaustavljanje i pogled koji se tokom tog procesa stalno mijenja. Zbog toga planinski pejzaž više nema zadatak da nam kaže: ovo je mjesto na kojem sam bila.
Umjesto toga, fotografije pokušavaju uhvatiti ono mnogo teže za bilježenje, šta se dešava između tijela, pogleda i prostora dok kroz njega prolazimo.
U tekstu koji prati izložbu Lea Vene, nezavisna kustosica, kulturna antropologinja i predavačica koja je s Janković radila na koncepciji izložbe, taj trenutak opisuje rečenicom: „Mjesto gdje zastaje pogled postaje točka vizualne fikcije.“ Vene danas djeluje između kustoskog, istraživačkog i predavačkog rada, među ostalim kroz programe festivala Organ Vida i Galerije Močvara te nastavu u Zagrebu i Beču.
To je zapravo dobar ključ za čitanje cijele serije. Ne pokušavamo prepoznati određeni vrh niti rekonstruirati rutu. Gledamo fotografiju nečijeg iskustva tog prostora.
Ono što radove vizuelno odmah odvaja od klasične pejzažne fotografije jesu intenzivni slojevi boje.
I tu priča ponovo vodi prema teatru.
Janković je kroz profesionalni rad sakupljala rasvjetne filtere u boji, a zatim ih iz njihovog originalnog konteksta prenijela na planinu. Tokom fotografiranja filtere ručno pomjera ispred objektiva, dok sam proces ostaje analogan — bez naknadne digitalne manipulacije slike.Crvena zato može progutati gotovo čitavu planinu. Plava je svesti na jedva vidljivu siluetu. Ružičasta i ljubičasta mogu preko poznatog pejzaža napraviti potpuno novi prostor.
I fotografija u jednom trenutku počinje izgledati bliže slici nego klasičnom fotografskom dokumentu.
Lea Vene u tekstu uz izložbu upravo boju postavlja kao aktivnog učesnika u tom gledanju: ona može stimulirati, razbuditi ili uznemiriti, dok serija postaje svojevrsni arhiv gledanja prostora koji se stalno transformira.
Zanimljivo je i što sama tehnika nije sakrivena iza finalne fotografije. Možemo gotovo zamisliti ruku, filter i objektiv te kratku odluku donesenu negdje tokom uspona: ova boja sada pripada ovom osjećaju.
Fotografije s otvorenja u Galeriji Kranjčar možda najbolje pokazuju koliko radovi drugačije funkcionišu kada se nađu zajedno.
Na bijelim zidovima galerije izmjenjuju se veliki gotovo monohromatski pejzaži i manji radovi čije boje djeluju poput fragmenata istog putovanja. Negdje se planina jasno pojavi, negdje gotovo potpuno nestane. Posjetitelji prolaze između njih, fotografiraju ih, zastaju ispred pojedinačnih radova, a intenzitet boje na trenutke mijenja i način na koji čitamo sam galerijski prostor.
Na jednom zidu riječi Mountain Tripping i ime autorice presijecaju postav sastavljen od niza manjih fotografija. Na drugom su tri velika rada ostavljena gotovo sama, s dovoljno praznine oko njih da se oko ponovo uspori.
I to lijepo odgovara samom polazištu serije.Jer planinarenje je u tekstu uz izložbu opisano kao iskustvo u kojem je hodanje nerazdvojivo od gledanja fizička prisutnost u pejzažu i pogled zapravo se ne mogu potpuno odvojiti.Slično funkcionira i galerija. Krećete se od fotografije do fotografije, a pejzaž nikada ne dobijete cijeli. Samo njegove različite verzije.
Možda nam ga zato Mountain Tripping na kraju ni ne pokušava pokazati. Više nas pita šta se s pejzažom dogodi nakon što prođe kroz nas.
Foto: Sanja Merćep
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
