TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.3.2019.
U četvrtak je u prepunom Banskom dvoru u Banja Luci održana revija Marka Fehera koja je na sasvim nov način pokazala da su karakteristični elementi narodne nošnje i danas nosivi na ulicama grada.
Naime, na inicijativu KUD-a „Piskavica” i Turističke organizacije grada Banja Luka te uz podršku Grada Banja Luka nastao je projekt koji je za cilj imao ispričati i urbanu modnu stranu njihovog bogatog kulturnog nasljeđa. Tako je i nastala 'Kozara Ethno Fusion' by Marko Feher.
Markov nekonvencionalan pristup u tekstilnom oblikovanju i motivi tradicionalnih nošnji na materijalima dokazali su da tradicija i zanimljivi krojevi zajedno mogu ispričati itekako posebne modne priče.
Ono što je vez bio u prošlosti, danas je print, zbog čega ne čudi što je Marko uz pomoć grafičarke Milice Čvokić, vez s tradicionalnih nošnji pretvorio u unikatan print koji krase haljine, marame, majice, košulje i kapute iz kolekcije. Kolekcija je imala ograničen kolorit – crna, bijela i crvena su se isprepletale i u muškoj i ženskoj kolekciji, dok su naglašena ramena, oversized komadi, pomalo futurističke suknje te zanimljive jakne na kopčanje dale cijeloj priči modernu notu. Makeup koji potpisuje Kosta Miljković i frizure za koje je bio zadužen Hairstyle Marjanović zaokružili su cijelu priču.
S Markom smo detaljnije razgovarali o samoj inspiraciji i viziji koja se krije iza ove kolekcije.
Kako si se osjećao kada si imao svoju prvu reviju? Što je drugačije danas u odnosu na tada?
Nekako je sve potpuno drugačije, a opet toliko je stvari ostalo isto. Prva revija je bila nešto novo za mene, pa onda kada uplovljavaš u nešto novo i ne znaš baš što te sve čeka. Sada je to drugačije, imam ogromnu dozu odgovornosti i sve je nekako na meni, pogotovo kada samostalno radiš reviju, to je onda ozbiljan stres ako paziš da sve bude kako treba.
Tvoja kolekcija nosi naziv Kozara Ethno Fusion. Nije rijetkost da upravo kroz modu dizajneri prenose važne kulturne i društveno odgovorne poruke, a ti nas vodiš na modno putovanje u prošlost. Kako etno priča izgleda u potpisu dizajnera koji je postao prepoznatljiv po futurističkom pristupu modi, androgenosti i korištenjem ne-boja u dizajniranju?
Eto imali ste priliku vidjeti kako to izgleda. Prosto spoj tradicije u vidu ornamentike koja je osvježena i oživljena te unaprijeđeni izvorni krojevi, neke nove forme na bazi starih, sve je to moguće, sve je to upravo fuzija tradicije u savremenom. Poznato je da je sve što sam do sada radio bilo zapravo dio istraživanja, nikada ne radim odjeću samo jer je lijepa i jer smatram da je zabavna, kod mene su kolekcije produkt istraživanja i otkrivanja nekih novih trenutaka.
3 stvari koje trebamo znati o novoj kolekciji?
Materijali za ovu kolekciju su rađeni u Italiji i Hrvatskoj. Svaki uzorak je dizajniran za ovu kolekciju i ne postoji slobodna prodaja ovih materijala. Narudžbe idu putem metoda PRE ORDER, što znači da se komadi naručuju i čekaju zbog kompleksnosti izrade materijala te se svaki komad radi po mjeri naručioca.
A koji su tvoji prvi modni koraci kojih se uvijek rado prisjećaš?
Svi, od onih prvih do ovih od nekidan... Bukvalno su svi jednako dragi, jednako laki i jednako teški, a svakako jednako značajni. A u početku se uvijek sjećam onih trenutaka kada su ljudi govorili da je bolje da radim nekakav "normalan" posao, jer da ovo nije ni lako, a i ne može se... Eto, možda me to i držalo.
Kako izgleda tvoj kreativni proces, od ideje i skice do realizacije kreacije i predstavljanja na pisti? Koji je najveći izazov s kojim si se do sada susreo prilikom dizajniranja ove kolekcije?
Uvijek krećem od inspiracije i istraživanja. Često najviše vremena provedem otkrivajući detalje i suštinu teme koju istražujem, gotovo o svakoj kolekciji imam knjigu cijelog istraživačkog rada te skice detalja koji vežu istraživanje. Nakon istraživanja se uputim u razvijanje tehničkih skica pa krojeva. Ovaj put je jedan značajan segment bio upravo dizajn uzoraka za materijale i istraživanja o tradicionalnim ornamentima. Onda nakon toga ide izrada prototipa i finalizacija te na kraju pripreme i revija.
Ovaj put najveći izazov su bili materijali, morao sam odlaziti da pratim razvoj situacije jer nisam to htio prepustiti slučaju, obzirom da je uloženo mnogo truda i novca kako bi se svi ti materijali izrealizovali.
Zašto si upravo Banski dvor izabrao za lokaciju revije?
Banski dvor doživljavam kao jednu vrstu kulturnog naslijeđa koje Banjaluka ima, nekako je to prostor uz Muzej Savremene Umjetnosti glavno mjesto za predstaviti nešto vrijedno. Smatram da je oživljavanje tradicije izuzetno vrijedno, ne samo u modi, nego i muzici na primjer. Moram da kažem da je Petar Topalović iz grupe Sopot stvorio za moju reviju vrsnu numeru koja je bukvalno oduševila sve prisutne, uskoro je spot u planu pa ćete čuti o čemu sam vam pričao. :)
Koji je tvoj najdraži komad iz nove kolekcije?
Nemam ga, teško ih je izdvojiti, baš stereotipno, ali nekako su mi svi kao djeca. :) Znam koji su komadi najviše naručivani, ali ne znam da li su mi omiljeni. :)
Kako u svijet mode u kojem se trendovima mijenjaju svjetlosnom brzinom ostati vjeran prepoznatljivoj estetici i pronaći vlastiti pečat?
Uvijek je najlakše biti svoj, prosto ne težiti ka tuđim kupcima. To je uglavnom razlog kopiranja, ne željeti tuđi put, ne izmišljati priče o radu, ne izmišljati naslovnice - biti iskren, biti zaista onaj tko jesi i jedino to ti može pokazati stvarnu vrijednost tog rada. Otkako sam krenuo u London na fakultet otvorio sam svoje poglede glede estetike, ne treba se ograničiti prvim radovima, prosto se treba posvetiti razvoju i napretku, a povrh svega istraživanja, kolekciju treba smisleno napraviti, da je priča potpuno jasna.
Kompletnu 'Kozara Etno Fusion' kolekciju pogledajte u galeriji u nastavku.
{gallery}2019/2019_03/markofeher{/gallery}
Fotografija naslovnice: TOBL
Foto: Aco Čavić
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
