Za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, ove je godine nominovao osam serija u 14 kategorija.

Pravo prijave imale su dramske serije i komedije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije premijerno prikazane u periodu od 1. aprila 2023. do 30. aprila 2024. godine.

Odluka o nominovanim serijama donesena je na osnovu rezultata elektronskog glasanja filmskih i TV profesionalaca članova strukovnog žirija. Isti strukovni žiri će novim elektronskim glasanjem donijeti odluku i o dobitnicima nagrada Srce Sarajeva za TV serije. Najbolji će biti proglašeni na ceremoniji dodjele nagrada koja će biti održana 18. augusta na 30. Sarajevo Film Festivalu.


„Stiče se dojam da serije iz različitih zemalja unutar regije sve više privlače svoju publiku širom regije - za to su zaslužni tradicionalni emiteri u regiji koji prepoznaju vrijednost ovakvog sadržaja za svoje programske šeme, ali i globalni streameri prisutni na našem tržištu koji kupuju sve više lokalnog sadržaja.

Vjerujemo da je uloga strukovnih nagrada kao što su ove dodatno promovisati ono najkvalitetnije što ovaj sadržaj nudi i time potaknuti cjelokupan sektor na stalno podizanje kvalitete“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.


Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodjeljuju se u dvije kategorije - za dramske serije i za komedije. U kategoriji dramskih serija dodjeljuje se osam nagrada: za najbolju dramsku seriju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, najbolju žensku epizodnu ulogu, najbolju mušku epizodnu ulogu, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).

U kategoriji komedija dodjeljuje se šest nagrada - za najbolju komediju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).

30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta 2024.


Nominirani za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala

I. NAJBOLJA DRAMSKA SERIJA
 

GORA (Hrvatska)

KOŽA (Srbija)

POZIV (Srbija)

ZNAM KAKO DIŠEŠ (Bosna i Hercegovina)


NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI

Jasna Đuričić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Mirjana Joković (POZIV)

Vesna Trivalić (KOŽA)


NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI

Ermin Bravo (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Uliks Fehmiu (POZIV)

Žarko Laušević (1960. – 2023.) (VREME SMRTI)


NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA – GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI

Snežana Bogdanović (POZIV)

Milica Janevski (KOŽA)

Jelena Kordić Kuret (ZNAM KAKO DIŠEŠ)


NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA - GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI

Ermin Bravo (POZIV)

Mirvad Kurić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Marko Todorović (KOŽA)


ZVIJEZDA U USPONU

Lazar Dragojević (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Jovana Gavrilović (KOŽA)

Danica Nedeljković (POZIV)


NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA

Nikola Pejaković (KOŽA - 1. epizoda)

Marko Popović (POZIV – 6. epizoda)

Jasmila Žbanić i koscenaristica Elma Tataragić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 1. epizoda)


NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA

Marko Djilas (POZIV – 3. epizoda)

Saša Hajduković (KOŽA - 5. epizoda)

Nermin Hamzagić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 3. epizoda)


II. NAJBOLJA KOMEDIJA

PRINC IZ ELEJA (Bosna i Hercegovina)

RADIO MILEVA (Srbija)


NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA – KOMEDIJA

Mediha Musliović (PRINC IZ ELEJA)

Olga Odanović (RADIO MILEVA)


NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC – KOMEDIJA

Branimir Brstina (RADIO MILEVA)

Alen Muratović (PRINC IZ ELEJA)


ZVIJEZDA U USPONU – KOMEDIJA

Kris Gavrić (RADIO MILEVA)

Nikola Trišić (POPADIJA)


NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – KOMEDIJA

Zorica Cvijetić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)

Elma Tataragić, Dušan Vranić, Enes Zlatar (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)


NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – KOMEDIJA

Elmir Jukić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)

Alen Šimić (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)

* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

* * *
Foto: Nagrada Srce Sarajeva PR

Elma Tataragić već godinama piše žene koje nisu tu da budu jednostavne, dopadljive ili lako objašnjive. U „Majci“ taj izazov postaje još veći: kako napisati ženu o kojoj gotovo svako već misli da nešto zna?

Elma Tataragić pred AFA nagrade: O „Majci“, pisanju historijske figure i feminizmu koji povezuje njene filmove  

Ako se pogleda filmografija Elme Tataragić, brzo postaje jasno da scenarij za nju nikada nije samo konstrukcija priče. U njenim filmovima likovi često ulaze u prostor moralnih, političkih i intimnih pitanja koja ne nude jednostavne odgovore.

Kao scenaristica, dramaturginja i jedna od najprepoznatljivijih autorica bh. filma, Tataragić iza sebe ima niz projekata koji su prošli kroz najveće regionalne i evropske festivale, a njena dugogodišnja saradnja s Teonom Strugar Mitevskom već je izgradila vrlo prepoznatljiv autorski rukopis.  

Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba

Njihov najnoviji film, „Majka“, režirala je Teona Strugar Mitevska, a scenarij potpisuju Goce Smilevski, Teona Strugar Mitevska i Elma Tataragić. Film je 2025. otvorio program Orizzonti na 82. Venecijanskom filmskom festivalu, a u glavnoj ulozi Majke Tereze gledamo Noomi Rapace.

Umjesto klasične biografije, „Majka“ bira vrlo uzak vremenski okvir iz 1948. godine i nekoliko dana u kojima se Terezina vjera, ambicija i odnos prema drugoj ženi sudaraju u trenutku koji će odrediti njen dalji život. Upravo taj izbor omogućio je autorima da historijsku figuru sklone s pijedestala i pokušaju pronaći osobu ispod svega što je o njoj kasnije izgrađeno.

Za scenarij filma Elma Tataragić, Teona Strugar Mitevska i Goce Smilevski nominovani su za AFA nagradu za najbolji scenarij , pa smo pred ovogodišnju dodjelu s Elmom razgovarali o tome kako se piše žena koju je historija već pretvorila u simbol, zašto feminizam ostaje nit koja povezuje njen rad s Teonom i koliko je za scenaristu važno znati kada nešto što je napisao treba pustiti.  

Foto: IMDb  
 

Elma Tataragić za Bonjour.ba: „Morala sam prvo saznati sve o Majci Terezi, a onda to sve zaboraviti“  

Za AFA nagradu nominovani ste zajedno s Teonom Strugar Mitevskom i Gocetom Smilevskim za najbolji scenarij za film „Majka“. Kada radite na liku poput Majke Tereze, koju publika već dočekuje sa vrlo jasnom slikom o tome ko je ona, šta je bilo prvo što ste morali zaboraviti o njoj da biste je mogli napisati kao filmski lik?

To je prije svega jedan kompkleksan proces u kojem sam prvo morala saznati sve o Majci Terezi, a onda to sve zaboraviti ili potisnuti. A prva stvar je to da je ona svetica. To je otprilike što i znamo o njoj, ili je barem nešto što je bila skoro pa jedina stvar koju sam ja znala o njoj. Tretirali smo je kao ženu u određenom treutku, sa određenim odgovornostima i sa određenim dilemama.  

Foto: IMDb  

Umjesto cijelog života Majke Tereze, odlučili ste se za svega nekoliko dana u kojima se njena ambicija, vjera i odnos prema drugoj ženi odjednom sudaraju. Kada ste shvatili da upravo taj vrlo uzak vremenski okvir može reći više od klasične biografije?

Film kao medij bolje funkcioniše kada je vrijeme zbijeno. Ali kako to uraditi u biografskom filmu? Upravo smo zbog toga odlučili da ne pravimo klasični biografski film već da donesemo priču o njoj kao ženi u prelomnom trenutku njenog života. Zapravo da iz tih 7 dana pokažemo ko je Majka Tereza bez navođenja biografskih činjenica i detalja.

Vi i Teona sarađujete već godinama. Kada pogledate filmove koje ste zajedno radile, vidite li jednu nit koja ih sve povezuje?

Da. Kada pogledam šta smo do sada radile i šta još planiramo, to je sigurno feminizam. I naredni film koji pripremamo je tematski povezan sa feminizmom. Žene su naugnjetavanija skupina ljudskih bića u našoj historiji i još uvijek nismo ravnopravne.

Goce Smilevski se ovom projektu pridružuje kao treći scenaristički glas. Šta je njegov dolazak otvorio u priči što možda vas dvije same ne biste pronašle?

Goce je poznati i značajan makedonski savremeni romanopisac i bavi se biografijama poznatih ličnosti u svom radu. Nama je trebao taj biografski element, istraživački element kao baza za scenarij za ovaj film i to nam je Goce ponudio na odličan i inspirativan način. Pružio je bazu na koju smo se naslonile i radile na ovom scenariju. Filmski scenarista ima potrebu da odmah materijal krati i suzbija jer je film limitiran na mnoge načine pa i vremenom, a pisci nemaju tu potrebu, nemaju taj impuls.  

Foto: IMDb

Dugo ste i unutar Sarajevo Film Festivala gledali kako projekti nastaju, razvijaju se i pronalaze svoj put prema međunarodnoj publici. Kada ste vi na drugoj strani, kao autorica, jeste li strožiji prema vlastitom scenariju upravo zato što znate kako industrija čita i procjenjuje projekte?

Imam tu privilegiju da nosim više šešira i zahvalna sam na tome jer čitam dosta scenarija i gledam dosta filma što smatram da je jako važno za filmskog stvaraoca. Smatram da jesam puno kritičnija prema svom zbog toga ali i po prirodi sam samokritična. Nekada na svoju štetu.

Šta je opasnije kod pisanja historijske figure: previše je poštovati ili previše željeti da je demistificirate?

Mislim da niti jedan od tih ekstrema nije dobar jer vam ne dopušta da se upoznate sa osobom. Nama je najvažnije bilo odgovoriti na pitanje: ko je Majka Tereza kao osoba. Ne kao svetica, već kao osoba u tim vrlo teškim i specifičnim okolnostima. Ako scenarista nije u stanju da se udalji od poštovanja ili demistifikacije, onda se ne može približiti liku, a ako se ne može približiti liku, to neće ni publika moći. Kad se scenarista riješi prevelikog poštovanja ili demistifikacije, onda se liku može posvetiti otvoreno, bez predrasuda, bez unaprijed zacrtanih ideja kao u svakom drugom procesu razvijanja lika.  




AFA je od samog početka među svojim kategorijama imala i nagradu za najbolji scenarij. Koliko vam je važno da se u ovakvom regionalnom formatu govori upravo o scenaristima koji često ostanu iza filma koji publika kasnije veže prvenstveno za reditelja i glumce?

Prije svega, scenarij je važna katergorija na svim važnim dodjelama od Američke akademije (Oskara), do nagrada Evropske filmske akademije i AFA je od samoga početka to naravno prepoznala kao profesionalna institucija. Činjenica je da scenarista često ostaje nevidljiv nakon što se film snimi, ali mi svi znamo koliko je scenarista važan u procesu stvaranja filma. Meni lično ne smeta što je to tako. Meni je važno da se film snimi i da dođe do publike, a svi znamo da je "u početku bijaše riječ".  

Foto: IMDb  

KULTURA.leksikon sa Elmom Tataragić    
 

• Nakon Majke Tereze historijska ličnost o kojoj bih voljela napisati film: Kleopatra i/ili Mica Todorović.  
   
• Koju ste rečenicu ili scenu iz "Majke" najteže pustili kada je morala biti izbačena: Pisanje scenarija podrazumijeva stalno pisanje i izbacivanje napisanog i vrlo se lako rješavam napisanih stvari da bih probala nove ideje. Važno je ono što je dobro za film, a ne ono što meni zvuči dobro u određenom trenutku.  
   
• Film kojem se uvijek vraćam zbog scenarija: "Solaris" (Tarkovski), "Thelma and Louise" i "Otac na službenom putu".  
   
• Jedan savjet o pisanju koji nikada nisam zaboravila: “Ever tried. Ever failed. No matter. Try again. Fail again. Fail better” Samuel Beckett. Idealan je za scenariste koji godine provedu pišući jedan igrani film iz verzije u verziju bez ikakve sigurnosti da će film ikada biti snimljen.  
   
• Lik koji mi je bilo nateže pustiti nakon što je scenarij završen: Asja iz ‘’Najsretniji čovjek na svijetu'' jer se radi o mojoj ličnoj priči i Petrunija iz ‘’Bog postoji, zove se Petrunija'' kojem se sada vraćamo u našem novom filmu ‘’Petra ne želi umrijeti''.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Naslovna fotografija: Elma Tataregić arhiva

Pogledajte slične teme

Elma Tataragić ekskluzivno o novom domaćem filmu 'Najsretniji čovjek na svijetu'

Pročitaj više

Razgovarali smo sa Jasnom Diklić o više od pet decenija glume i novoj regionalnoj nominaciji

Pročitaj više

Objavljene su nominacije za AFA nagrade, regionalni filmski događaj koji ulazi u drugu godinu

Pročitaj više