TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 3.7.2024.
Za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, ove je godine nominovao osam serija u 14 kategorija.
Pravo prijave imale su dramske serije i komedije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije premijerno prikazane u periodu od 1. aprila 2023. do 30. aprila 2024. godine.
Odluka o nominovanim serijama donesena je na osnovu rezultata elektronskog glasanja filmskih i TV profesionalaca članova strukovnog žirija. Isti strukovni žiri će novim elektronskim glasanjem donijeti odluku i o dobitnicima nagrada Srce Sarajeva za TV serije. Najbolji će biti proglašeni na ceremoniji dodjele nagrada koja će biti održana 18. augusta na 30. Sarajevo Film Festivalu.
„Stiče se dojam da serije iz različitih zemalja unutar regije sve više privlače svoju publiku širom regije - za to su zaslužni tradicionalni emiteri u regiji koji prepoznaju vrijednost ovakvog sadržaja za svoje programske šeme, ali i globalni streameri prisutni na našem tržištu koji kupuju sve više lokalnog sadržaja.
Vjerujemo da je uloga strukovnih nagrada kao što su ove dodatno promovisati ono najkvalitetnije što ovaj sadržaj nudi i time potaknuti cjelokupan sektor na stalno podizanje kvalitete“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.
Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodjeljuju se u dvije kategorije - za dramske serije i za komedije. U kategoriji dramskih serija dodjeljuje se osam nagrada: za najbolju dramsku seriju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, najbolju žensku epizodnu ulogu, najbolju mušku epizodnu ulogu, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).
U kategoriji komedija dodjeljuje se šest nagrada - za najbolju komediju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).
30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta 2024.
Nominirani za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala
I. NAJBOLJA DRAMSKA SERIJA
GORA (Hrvatska)
KOŽA (Srbija)
POZIV (Srbija)
ZNAM KAKO DIŠEŠ (Bosna i Hercegovina)
NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI
Jasna Đuričić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Mirjana Joković (POZIV)
Vesna Trivalić (KOŽA)
NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI
Ermin Bravo (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Uliks Fehmiu (POZIV)
Žarko Laušević (1960. – 2023.) (VREME SMRTI)
NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA – GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI
Snežana Bogdanović (POZIV)
Milica Janevski (KOŽA)
Jelena Kordić Kuret (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA - GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI
Ermin Bravo (POZIV)
Mirvad Kurić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Marko Todorović (KOŽA)
ZVIJEZDA U USPONU
Lazar Dragojević (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Jovana Gavrilović (KOŽA)
Danica Nedeljković (POZIV)
NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA
Nikola Pejaković (KOŽA - 1. epizoda)
Marko Popović (POZIV – 6. epizoda)
Jasmila Žbanić i koscenaristica Elma Tataragić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 1. epizoda)
NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA
Marko Djilas (POZIV – 3. epizoda)
Saša Hajduković (KOŽA - 5. epizoda)
Nermin Hamzagić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 3. epizoda)
II. NAJBOLJA KOMEDIJA
PRINC IZ ELEJA (Bosna i Hercegovina)
RADIO MILEVA (Srbija)
NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA – KOMEDIJA
Mediha Musliović (PRINC IZ ELEJA)
Olga Odanović (RADIO MILEVA)
NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC – KOMEDIJA
Branimir Brstina (RADIO MILEVA)
Alen Muratović (PRINC IZ ELEJA)
ZVIJEZDA U USPONU – KOMEDIJA
Kris Gavrić (RADIO MILEVA)
Nikola Trišić (POPADIJA)
NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – KOMEDIJA
Zorica Cvijetić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)
Elma Tataragić, Dušan Vranić, Enes Zlatar (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)
NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – KOMEDIJA
Elmir Jukić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)
Alen Šimić (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)
* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
* * *
Foto: Nagrada Srce Sarajeva PR
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo od 24. do 28. novembra dobija novi filmski festival koji nas vodi dalje od filmskog platna. WITNESS Festival okuplja dokumentarne i druge filmske priče o stvarnim ljudima, društvu i svijetu u kojem živimo, a među prvim najavljenim naslovima već su oni o kojima ćemo sigurno razgovarati.
Kada pomislimo na filmske festivale u Sarajevu, vjerovatno nam prvo na pamet padnu august, crveni tepih i ona posebna atmosfera zbog koje grad na nekoliko dana živi za film. Ipak, filmska kultura ne završava s ljetom, niti bi trebala. Posebno nas raduje što Sarajevo ove godine dobija još jedan razlog za odlazak u kino i to krajem novembra.
Prvo izdanje WITNESS Festivala , novog filmskog događaja koji organizuju Obala Art Centar – Sarajevo Film Festival i WARM Fondacija u fokus stavlja stvarne događaje, društvena pitanja, kolektivno pamćenje te lična iskustva ljudi koji su svjedočili važnim historijskim i savremenim događajima. 
Film je oduvijek bio mnogo više od zabave. Kroz njega upoznajemo živote koje možda nikada ne bismo imali priliku upoznati, preispitujemo vlastita uvjerenja i pokušavamo razumjeti događaje koji oblikuju društvo. Dokumentarni film pritom ima posebno zanimljivu ulogu jer nam omogućava da stvarnost posmatramo iz perspektiva koje često izostaju iz svakodnevnih vijesti.
Pored dokumentarnih, program obuhvata i igrane, arhivske, animirane i hibridne radove, uz razgovore i izložbe.
Za grad poput Sarajeva, s njegovom filmskom tradicijom i slojevitom historijom, ovakvi događaji imaju dodatnu važnost. Snažna filmska kultura ne gradi se samo velikim premijerama i poznatim imenima, nego i prostorom za manje poznate priče, drugačije perspektive i publiku koja želi postavljati pitanja.
A sudeći prema prvim najavljenim naslovima, WITNESS Festival donosi upravo takve razgovore. 
Možemo li danas uopšte zamisliti bolji svijet? To je pitanje kojim nas u prvo izdanje WITNESS Festivala uvode filozof Slavoj Žižek i britanska rediteljica Sophie Fiennes, koji ponovo udružuju snage u filmu „Perverznjakov vodič kroz utopije“ (The Pervert’s Guide to Utopias).
Nakon filmova „Perverznjakov vodič kroz film“ i „Perverznjakov vodič kroz ideologiju“, njihov novi zajednički projekat nastavlja istraživati odnos popularne kulture, ideologije i načina na koji razumijemo stvarnost.
Ovoga puta kroz filmove, muziku, internet i savremenu kulturu pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto nam je toliko teško zamisliti drugačiji svijet, čak i onda kada smo svjesni problema postojećeg. 

Film je nastajao punih osam godina, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Sophie Fiennes njegov nastanak opisuje riječima: „Ovaj film nastao je iz očaja“, objašnjavajući kako su pitanja koja su na početku djelovala apstraktno tokom godina postajala sve konkretnija.
Za Žižeka i Fiennes film nije samo sredstvo pripovijedanja nego i način da se suočimo s idejama, strahovima i uvjerenjima koja oblikuju naše svakodnevne živote.
Zanimljivo je i to što će sarajevska publika imati priliku razgovarati s rediteljicom Sophie Fiennes, koja dolazi na otvaranje Festivala i lično će predstaviti film. 
Ako ste među onima koji nakon dobrog dokumentarca odmah žele saznati više o ljudima i događajima koje su upravo gledali, program prvog WITNESS Festivala donosi zanimljiv izbor.
Među naslovima koji posebno privlače pažnju je „Možeš sve da vidiš“, film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima o Elizabeth Holmes, osnivačici kompanije Theranos, čija je priča postala jedan od najpoznatijih poslovnih skandala posljednjih godina. Zanimljivo je da je upravo Holmes pozvala filmsku ekipu u svoj dom, neposredno prije odlaska na odsluženje zatvorske kazne.
Program donosi i film „Godina poslije Dejtona“ Nikolausa Geyrhaltera, koji prati prvu godinu mira u Bosni i Hercegovini, kao i „Probe za revoluciju“ Pegah Ahangarani, dokumentarnu priču koja obuhvata više od četiri decenije iranske historije. 
Tu su i „Oni su ovdje“ Laure Poitras i Rachel Lauren Mueller, o ljudima koji su dokumentovali imigracijske racije u Minneapolisu i upozoravali svoje komšije, te „Grad sindikata“ Barbare Kopple, koji prati pokušaje radnika njujorške dostave da se organizuju i izbore za svoja prava.
Posebno zanimljivo zvuči i „Potraga za Satyrusom“, film o fotografkinji koja traga za leptirom nazvanim po njenom preminulom ocu. Nešto drugačiji pristup ličnom i kolektivnom sjećanju donosi „Pamćenje“ Vladlene Sandu, u kojem autorica rekonstruiše vlastito djetinjstvo tokom raspada Sovjetskog Saveza i sukoba u Čečeniji. Sandu će biti i gošća Festivala.
Među ostalim najavljenim naslovima su „Priča o Saigonu: Dva okidača u šumskom kraljevstvu“, „Pokajanje“, „Razotkrivene tajne: Britanija i Gaza“, „Naza“, „Spašavanje“, „Umrijeti, živjeti“, „Čovjek svog vremena“, „Čuvari Seoula“ i „Ko je ubio Alexa Odeha?“. 
Ne nedostaje ni regionalnih filmskih priča. Publika će imati priliku pogledati „Balkanskog kauboja“ Dragane Jurišić, „Planinu“ Biljane Tutorov i Petra Glomazića te „Živjećemo zajedno“ Damira Markovine. Markovina će film predstaviti u Sarajevu zajedno s producenticom Tamarom Babun i protagonistom Rokom Markovinom.
Za kraj Festivala najavljen je film „Priča o dokumentarnom filmu (90-te)“ Marka Cousinsa, koji istražuje dokumentarnu kinematografiju devedesetih godina, uključujući i Sarajevo. Nakon projekcije publika će imati priliku učestvovati u online razgovoru s rediteljem i saznati zašto je upravo Sarajevo pronašlo mjesto u njegovoj filmskoj priči.

Ako volite dokumentarne serije nakon kojih odmah počnete pretraživati šta se dogodilo sa stvarnim ljudima iz priče, „Crni labud“ (Den sorte svane) mogao bi biti jedan od najintrigantnijih naslova ovogodišnjeg programa.
Riječ je o danskoj dokumentarnoj seriji reditelja Madsa Brüggera koja je izazvala veliku pažnju javnosti razotkrivajući veze između organizovanog kriminala, poslovnog svijeta i pojedinaca iz pravnih i političkih krugova Danske.
U središtu priče je Amira Smajić, pravnica rođena u Bosni i Hercegovini, koja je 1993. godine, kao petogodišnja djevojčica izbjegla u Dansku.
Godinama je radila kao savjetnica kriminalnih grupa, uključujući Hells Angels, Bandidos i Satudarah, a zbog svoje pozicije u tom svijetu stekla je nadimak „ledena kraljica“. 
U saradnji s rediteljem Madsom Brüggerom, uz pomoć skrivenih kamera, dokumentovala je razgovore i aktivnosti koje su otkrile mrežu sumnjivih finansijskih poslova, poreznih malverzacija i pranja novca, kao i veze pojedinaca iz različitih društvenih krugova.
No, ono što ovu seriju čini posebno zanimljivom jeste šira slika koju otvara. Danska se često predstavlja kao primjer društva izgrađenog na povjerenju, transparentnosti i snažnim institucijama. „Crni labud“ upravo tu sliku stavlja pod znak pitanja, istražujući šta se događa iza nje.
Brügger je publici poznat po nekonvencionalnom pristupu istraživačkom dokumentarnom filmu, u kojem često koristi prikrivene identitete, infiltraciju i performativne metode. Njegovi raniji radovi uključuju nagrađivane filmove „Crvena kapela“ i „Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld“, kao i seriju „Krtica“.
Sarajevska publika imat će priliku pogledati završnu epizodu serije, a zatim i razgovarati s rediteljem koji dolazi na WITNESS Festival. Brügger će tokom boravka u Sarajevu održati i radionicu za studente režije i produkcije, posvećenu metodama performativnog istraživačkog novinarstva i radu sa skrivenom kamerom.
Kada i gdje? Prve tri epizode serije bit će dostupne online putem OnDemand platforme kina Meeting Point od utorka, 17. novembra, dok će završna epizoda biti prikazana u petak, 27. novembra, u kinu Meeting Point, uz razgovor s rediteljem Madsom Brüggerom. 
Osim filmskih projekcija, WITNESS Festival otvara prostor i za fotografiju, koja, baš poput dokumentarnog filma, ima važnu ulogu u bilježenju događaja i očuvanju kolektivnog pamćenja.
U saradnji s nagradom Bayeux Calvados-Normandy za ratne dopisnike predstavljena je izložba „Global Uprisings“, koja kroz fotografije i eseje istražuje različite društvene pobune, od prvih zabilježenih kamerom do savremenih događaja u Nepalu, Madagaskaru, Albaniji, Čileu, Srbiji i Francuskoj.
Najveći dio izložbe bit će postavljen u kinu Meeting Point, dok će Festivalski Atelje ugostiti „Portrete otpora“ fotografa Adama Fergusona, nastale tokom Pokreta kišobrana u Hong Kongu 2014. godine.
Obje izložbe moguće je posjetiti besplatno, što je odlična prilika da se festivalski program doživi i izvan kinodvorana. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!