Za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, ove je godine nominovao osam serija u 14 kategorija.

Pravo prijave imale su dramske serije i komedije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije premijerno prikazane u periodu od 1. aprila 2023. do 30. aprila 2024. godine.

Odluka o nominovanim serijama donesena je na osnovu rezultata elektronskog glasanja filmskih i TV profesionalaca članova strukovnog žirija. Isti strukovni žiri će novim elektronskim glasanjem donijeti odluku i o dobitnicima nagrada Srce Sarajeva za TV serije. Najbolji će biti proglašeni na ceremoniji dodjele nagrada koja će biti održana 18. augusta na 30. Sarajevo Film Festivalu.


„Stiče se dojam da serije iz različitih zemalja unutar regije sve više privlače svoju publiku širom regije - za to su zaslužni tradicionalni emiteri u regiji koji prepoznaju vrijednost ovakvog sadržaja za svoje programske šeme, ali i globalni streameri prisutni na našem tržištu koji kupuju sve više lokalnog sadržaja.

Vjerujemo da je uloga strukovnih nagrada kao što su ove dodatno promovisati ono najkvalitetnije što ovaj sadržaj nudi i time potaknuti cjelokupan sektor na stalno podizanje kvalitete“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.


Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodjeljuju se u dvije kategorije - za dramske serije i za komedije. U kategoriji dramskih serija dodjeljuje se osam nagrada: za najbolju dramsku seriju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, najbolju žensku epizodnu ulogu, najbolju mušku epizodnu ulogu, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).

U kategoriji komedija dodjeljuje se šest nagrada - za najbolju komediju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).

30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta 2024.


Nominirani za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala

I. NAJBOLJA DRAMSKA SERIJA
 

GORA (Hrvatska)

KOŽA (Srbija)

POZIV (Srbija)

ZNAM KAKO DIŠEŠ (Bosna i Hercegovina)


NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI

Jasna Đuričić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Mirjana Joković (POZIV)

Vesna Trivalić (KOŽA)


NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI

Ermin Bravo (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Uliks Fehmiu (POZIV)

Žarko Laušević (1960. – 2023.) (VREME SMRTI)


NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA – GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI

Snežana Bogdanović (POZIV)

Milica Janevski (KOŽA)

Jelena Kordić Kuret (ZNAM KAKO DIŠEŠ)


NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA - GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI

Ermin Bravo (POZIV)

Mirvad Kurić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Marko Todorović (KOŽA)


ZVIJEZDA U USPONU

Lazar Dragojević (ZNAM KAKO DIŠEŠ)

Jovana Gavrilović (KOŽA)

Danica Nedeljković (POZIV)


NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA

Nikola Pejaković (KOŽA - 1. epizoda)

Marko Popović (POZIV – 6. epizoda)

Jasmila Žbanić i koscenaristica Elma Tataragić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 1. epizoda)


NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA

Marko Djilas (POZIV – 3. epizoda)

Saša Hajduković (KOŽA - 5. epizoda)

Nermin Hamzagić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 3. epizoda)


II. NAJBOLJA KOMEDIJA

PRINC IZ ELEJA (Bosna i Hercegovina)

RADIO MILEVA (Srbija)


NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA – KOMEDIJA

Mediha Musliović (PRINC IZ ELEJA)

Olga Odanović (RADIO MILEVA)


NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC – KOMEDIJA

Branimir Brstina (RADIO MILEVA)

Alen Muratović (PRINC IZ ELEJA)


ZVIJEZDA U USPONU – KOMEDIJA

Kris Gavrić (RADIO MILEVA)

Nikola Trišić (POPADIJA)


NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – KOMEDIJA

Zorica Cvijetić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)

Elma Tataragić, Dušan Vranić, Enes Zlatar (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)


NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – KOMEDIJA

Elmir Jukić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)

Alen Šimić (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)

* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

* * *
Foto: Nagrada Srce Sarajeva PR

Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.

Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim. 

Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.

Foto: IMDb

Autorski potpis koji se pamti

Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže. 

Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.



 

Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje

Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima. 

Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.




 

Radnja koja boli jer je previše stvarna

U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu. 

Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 





 

Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?

Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.

 

Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku. 

Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh  nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @irfanavdic