TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 3.7.2024.
Za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, ove je godine nominovao osam serija u 14 kategorija.
Pravo prijave imale su dramske serije i komedije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije premijerno prikazane u periodu od 1. aprila 2023. do 30. aprila 2024. godine.
Odluka o nominovanim serijama donesena je na osnovu rezultata elektronskog glasanja filmskih i TV profesionalaca članova strukovnog žirija. Isti strukovni žiri će novim elektronskim glasanjem donijeti odluku i o dobitnicima nagrada Srce Sarajeva za TV serije. Najbolji će biti proglašeni na ceremoniji dodjele nagrada koja će biti održana 18. augusta na 30. Sarajevo Film Festivalu.
„Stiče se dojam da serije iz različitih zemalja unutar regije sve više privlače svoju publiku širom regije - za to su zaslužni tradicionalni emiteri u regiji koji prepoznaju vrijednost ovakvog sadržaja za svoje programske šeme, ali i globalni streameri prisutni na našem tržištu koji kupuju sve više lokalnog sadržaja.
Vjerujemo da je uloga strukovnih nagrada kao što su ove dodatno promovisati ono najkvalitetnije što ovaj sadržaj nudi i time potaknuti cjelokupan sektor na stalno podizanje kvalitete“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.
Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodjeljuju se u dvije kategorije - za dramske serije i za komedije. U kategoriji dramskih serija dodjeljuje se osam nagrada: za najbolju dramsku seriju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, najbolju žensku epizodnu ulogu, najbolju mušku epizodnu ulogu, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).
U kategoriji komedija dodjeljuje se šest nagrada - za najbolju komediju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).
30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta 2024.
Nominirani za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala
I. NAJBOLJA DRAMSKA SERIJA
GORA (Hrvatska)
KOŽA (Srbija)
POZIV (Srbija)
ZNAM KAKO DIŠEŠ (Bosna i Hercegovina)
NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI
Jasna Đuričić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Mirjana Joković (POZIV)
Vesna Trivalić (KOŽA)
NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI
Ermin Bravo (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Uliks Fehmiu (POZIV)
Žarko Laušević (1960. – 2023.) (VREME SMRTI)
NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA – GLUMICA U DRAMSKOJ SERIJI
Snežana Bogdanović (POZIV)
Milica Janevski (KOŽA)
Jelena Kordić Kuret (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
NAJBOLJA EPIZODNA ULOGA - GLUMAC U DRAMSKOJ SERIJI
Ermin Bravo (POZIV)
Mirvad Kurić (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Marko Todorović (KOŽA)
ZVIJEZDA U USPONU
Lazar Dragojević (ZNAM KAKO DIŠEŠ)
Jovana Gavrilović (KOŽA)
Danica Nedeljković (POZIV)
NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA
Nikola Pejaković (KOŽA - 1. epizoda)
Marko Popović (POZIV – 6. epizoda)
Jasmila Žbanić i koscenaristica Elma Tataragić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 1. epizoda)
NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – DRAMSKA SERIJA
Marko Djilas (POZIV – 3. epizoda)
Saša Hajduković (KOŽA - 5. epizoda)
Nermin Hamzagić (ZNAM KAKO DIŠEŠ - 3. epizoda)
II. NAJBOLJA KOMEDIJA
PRINC IZ ELEJA (Bosna i Hercegovina)
RADIO MILEVA (Srbija)
NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA – KOMEDIJA
Mediha Musliović (PRINC IZ ELEJA)
Olga Odanović (RADIO MILEVA)
NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC – KOMEDIJA
Branimir Brstina (RADIO MILEVA)
Alen Muratović (PRINC IZ ELEJA)
ZVIJEZDA U USPONU – KOMEDIJA
Kris Gavrić (RADIO MILEVA)
Nikola Trišić (POPADIJA)
NAJBOLJI SCENARIJ ZA EPIZODU – KOMEDIJA
Zorica Cvijetić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)
Elma Tataragić, Dušan Vranić, Enes Zlatar (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)
NAJBOLJA REŽIJA ZA EPIZODU – KOMEDIJA
Elmir Jukić (RADIO MILEVA – 14. epizoda)
Alen Šimić (PRINC IZ ELEJA – 4. epizoda)
* Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa Kosova, u skladu je sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
* * *
Foto: Nagrada Srce Sarajeva PR
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.
Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta.
Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 
Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom.
Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine.
Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.
Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva.
U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.
Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba
Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?
Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite.
Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora.
Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.
Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?
Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti.
Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.
Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?
Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje.
Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture.
To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''.
To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?
Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće.
Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti.
Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
