TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 13.9.2021.
Prvi prvom pogledu na fotografije posebno uređene bačve u prirodi znali smo da želimo znati nešto više o ovoj originalnoj ideji koja spaja relaksaciju, ljepote BiH i #madeinbih etiketu u jednu priču.
Zato smo u razgovoru sa Vedranom Miletićem saznali sve o smještaju u bačvi na Blidinju koja kreira posebno iskustvo za svakog posjetitelja.
Vedran nam je kroz razgovor otkrio detalje o samom početku realizacije Barrel Land priče kao i kako je nastala ideja za izgradnju smještaja u bačvi na Blidinju. Podijelio je s nama i kako je tekao proces od prve daske do sadašnjeg unikatnog smještaja, gdje su pronalazili inspiraciju, kao i tko stoji iza dizajna i finalne izrade.
Otkrio nam je i što nas sve očekuje u ovom smještaju, ali i izdvojio dodatne razloge zašto ćete već sutra poželjeti rezervirati svoj termin za posjetu ovom novom magičnom mjestu.
Njegove odgovore i više detalja otkrijte u nastavku.
Prije svega, otkrijte nam odakle ideja za ovaj jedinstveni smještaj i zašto baš Blidinje?
Ideja za izradu bačve se “kotrljala” već par godina, gdje smo na jednom druženju iznijeli ideju prijateljima koji su onako u podsmijehu “ma super je to, ali vi da napravite to? Ma daj...” i djelomično upravo zbog toga je ovaj projekt i uspio. Naša želja za učenjem i doza kreativnosti koja se provlači kroz posao koji radimo uklopljena s dozom prkosa i upornosti je dala jednu malu, najunikatniju, kućicu na koju smo jako ponosni!
Blidinje kao park prirode, koji ima razvijenu ljetnu ali i zimsku sezonu, dosta šetnica, jezero, razvijenu gastro ponudu i ostale turističke atrakcije je bio jedini logični izbor. Budući da se bačva može vezati za vino i vinsku ponudu u Hercegovini uvidjeli smo da je Blidinje odlična lokacija za naš projekt.
Trenutno smo u izradi skica i planovima za izradu narednog unikatnog smještaja pa pitamo vaše čitatelje što bi voljeli vidjeti? Unikatnu kućicu na drvetu, hobbit house ili a frame?
Kako je tekao proces pripreme i tko je zaslužan za finalnu izradu i dizajn?
Kompletan dizajn, izrada i vođenje projekta smo radili sami. Cijeli proces izrade je trajao malo više od godinu dana, a krenuo je tako što smo naručili drvo za izradu koje smo sami sjekli, obrađivali, sušili kako bi dobili daske povoljne za izradu bačve.
Prilikom izrade je bilo dosta izazova, kako tehničke naravi tako i onih teških trenutaka zbog vremena, umora i slično, možda je vrijedno napomenuti da prilikom izrade smo sami smišljali način spajanja, odnosno pravili smo vlastite noževe za obradu drveta, smišljali smo način kako prirodno hladiti/grijati bačvu, izradili smo vlastitu peć na drva za grijanje jacuzzia itd...itd.. Uglavnom cijela izrada je bila jedno veliko iskustvo u kojemu smo i mi rasli i razvijali svoje vještine.
Frano Šarić je jedna od osoba koja se krije iza ovog projekta. Rođen je u Solinu, ali s trenutnim prebivalištem u Širokom Brijegu, završio srednju Gimnaziju te je trenutno 5. godina na fakultetu Strojarstva Računarstva i Elektronike na Sveučilištu u Mostaru smjer Programsko inženjerstvo. U slobodno vrijeme se bavi sportom te svira u tamburaškom sastavu “Štim”.
Ja sam Vedran Miletić, rođen u Kiseljaku gdje sam završio srednju Ekonomsku školu te nastavio studirati u Mostaru te sam upisao isti fakultet kao Frano, upoznali smo se već na prvoj godini i od tada smo krenuli na mali pohod na nemoguće. U slobodno vrijeme se bavim fotografijom uglavnom kao wedding fotograf, imao sam par Origami izložbi u razdoblju prije fakulteta, volim se igrati s tehnologijom te su tako nastale fotokabine, na kojim sam skupio dovoljno iskustva kako bi pokrenuli projekt.
Ono što bi volio naglasiti jeste da nam je jako stalo da imamo što manji utjecaj na okoliš. Prilikom izrade su korišteni samo prirodni materijali, koristimo mali solarni sustav, sav otpad se skladišti na ispravan način, te mjesto za rošilj koje imamo gdje se vatra loži u kontroliranim uvjetima kako ne bi došlo do požara i slično.
Stalo nam je da očuvamo okoliš ali da u istom trenutku napravimo mjesto uživanja i odmora te spajanje čovjeka i prirode.
Primijetili smo da ste u smještaj uključili i odmaranje u jacuzziju. Kakav još sadržaj nas očekuje u Barrel Land bačvi?
Nismo željeli da naš projekt bude “još jedan u nizu”, željeli smo ponuditi dozu više. Ta doza više za nas nije bila opcija koja je dodana kasnije već smo odmah u startu znali što želimo, ostalo je “samo” što je to što želimo dodati.
Jacuzzi je došao sasvim slučajno gdje smo u nekome neovisnom razgovoru koji na kraju opet završi na bačvi, došli na ideju da ubacimo drveni jacuzzi i to je bila odlična ideja, ali to je bila samo ideja. Ispred nas je bilo puno istraživanja kako se može napraviti drveni jacuzzi (varijanta DIY ali stepen više DIY) gdje smo proveli par dana skupljanja informacija, skiciranja, razmišljanja i na kraju smo se upustili u izradu jacuzzia koji nam je i najviše problema zadao.
Ali ono što je sigurno da iskustvo koje dobijete kada sjedite u jacuzziu s najdražom osobom s čašom vina i pogledom na jezero je iskustvo koje će te pamtiti zauvijek, i to smo upravo htjeli!
Barrel Land Blidinje trenutno osim unikatnog jacuzzia nudi i mjesto za rošilj i druženje, hammock s pogledom koji odmara oči i dušu i naravno spavanjem u bačvi. Također svaki naš gost dobije bocu domaćeg vina kao i poklon iznenađenja u kojemu se nalaze proizvodi lokalnih proizvođača.
Iduće godine planiramo raditi puno novih projekata koji uključuje pjevače, kuhare pa možda čak i Bonjour emisiju s njima? Tko zna. Nadamo se da ćemo naći sponzora koji će ove ali i ovakve projekte “pogurati” kako bi cijelom svijetu pokazali što sve Blidinje ali i Bosna i Hercegovina može ponuditi!
Kako možemo rezervirati smještaj u ovoj unikatnoj bačvi?
Sve detaljne informacije kao i rezervacije se vrše preko Instagram profila, s počekom iduće godine biti će spremna web stranica, ali i objave na popularnim booking stranicama.
Trenutno smo pri kraju sezone budući da ćemo raditi samo do 25.10. Zimski period prvu godinu nećemo raditi, trebamo se uvjeriti u sigurnosne aspekte za naše goste budući da nanosi snijega znaju biti jako veliki, ali s dolaskom proljeća čekamo Vas na najunikatnijem smještaju u BiH!
***
Naslovna fotografija: @barrelland.blidinje
Razgovarala: Marija Perić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Šest lokacija, nekoliko vrlo dobrih priča i Sarajevo kakvo poznaje Aida Islam. Od Birtije do autopijace, ovo je njena mapa grada.
Sarajevo ima mnogo mjesta koja vrijedi posjetiti, ali ona koja zaista zavolimo rijetko biramo prema listama najboljih. Nekad je dovoljno da nas tamo uvijek čeka poznato lice, da smo upravo tu proslavili nešto važno ili da izađemo s predmetom za koji nismo ni znali da nam treba.
Aida Islam, osnivačica sarajevskog Katkus Shopa , kreativnog prostora koji okuplja lokalne umjetnike, dizajn i ljubav prema biljkama, dobro poznaje tu razliku. Njen odnos prema gradu oblikuju mjesta na kojima je odrasla, ljudi koje susreće i pomalo nepredvidivi rituali, poput odlaska na autopijacu u potrazi za još jednim keramičkim slonom. 
Prošetale smo s njom kroz šest sarajevskih adresa, od kultnih lokala do mjesta koja otkrivaju njenu slabost prema retro detaljima i lokalnom dizajnu. Usput smo razgovarale o odrastanju, promjenama koje grad prolazi i tome zašto poneka mjesta vrijedi sačuvati upravo onakvima kakva jesu.
Neke uspomene sasvim slučajno dobiju stalnu adresu. Za Aidu je jedna od njih Birtija, za koju je kao omiljenu uspomenu izdvojila proslavu diplomskog rada s petnaestak najbližih prijatelja.
„ To je bio dernek kojeg se svi jako rado sjećamo “, govori nam, prisjećajući se večeri koja je ovom mjestu osigurala posebno mjesto u njenoj ličnoj geografiji Sarajeva. 
A kada se sjetimo gdje smo izlazili prije deset godina, postaje jasno da odrastanje mijenja i naš odnos prema gradu. Neki lokali nestanu, neki novi postanu omiljeni, a pojedini ostaju gotovo nepomične tačke na našoj mapi.
Koliko se tvoje Sarajevo promijenilo zajedno s tobom? Postoji li mjesto koje si prije deset godina potpuno zaobilazila, a danas ti je među dražim adresama, ili neko koje voliš upravo zato što je ostalo isto?
Aida: S obzirom na to da sam prije 10 godina imala 18 i izlazila gdje mi raja izlazi i gdje je piva najjeftinija, mislim da sam dosta mjesta na koje danas izlazim zaobilazila, a većina mjesta gdje smo provodili vrijeme prije, kao npr. Ćumez i stari Mesh kod BKC-a, sada su zatvoreni. Celtic i Birtija su možda mjesta koja su ostala ista otkako ja znam za njih i čija mi atmosfera odgovara skoro uvijek.
Boardroom ljeti ima nekoliko ozbiljnih prednosti: hladovinu tokom vrelih sarajevskih dana, grafite u prolazu i prilično velike šanse da ćete naletjeti na nekoga poznatog. Aidi Islam ta kombinacija sasvim je dovoljan razlog da ga uvrsti među omiljene sarajevske adrese.
„ Volim šarenilo, volim ovu neku street kulturu i volim ljude koje ovdje jako često sretnem“, govori nam.
Boardroom je jedno od onih mjesta čija se atmosfera ne može sasvim objasniti enterijerom ili ponudom. Važan je i onaj nepredvidivi dio, ko će se pojaviti, koga ćete sresti i koliko će se planirano kratka kafa odužiti. Ali šta neko mjesto zapravo čini kultnim? 
Sarajevo voli vlastite mitove. Neka mjesta odavno imaju status kultnih, dok druga, jednako zanimljiva, prolaze gotovo neprimijećeno. Koji naizgled nevažan dio Sarajeva bi ti branila zauvijek? I postoji li mjesto koje za tebe najbolje pokazuje razliku između Sarajeva koje predstavljamo drugima i onog koje stvarno volimo?
Aida: Pa ja mislim da svako mjesto u Sarajevu može pronaći svoju klijentelu i postati kultno u tim krugovima. Znam za dosta mjesta koja ne žele neku “viralnost” ili instagramičnost, jer imaju svoje stalne klijente, i nije im cilj neka popularnost, već ugodnost u tom prostoru i da se posvete svakom gostu.
Svi znamo barem jedno mjesto koje na jednom, dva stola uvijek drži znak REZERVISANO, iako svi dobro znamo da niko nije rezervisao ta mjesta, već se čuvaju za nekog “njihovog” ako naleti, ili jednostavno da imaju kontrolisan obim posla. Ja ne znam za neki nevažni dio Sarajeva, iskreno. Ja sam odrasla na Vratniku i volim ga mnogo, ne mogu reći da je neprimijećen, sama Kamarija je jedan od najljepših kafića u gradu, a tu su odmah i dvije tabije sa možda najljepšim pogledima. Samim tim, najviše vremena sam provela u Starom Gradu i Centru te mislim da većina mjesta na tim područjima već žive svoj život.
Nadam se samo da nećemo previše početi pratiti trendove i šta je popularno na zapadu, jer iskreno najbolja mjesta su ona koja su autentična sebi i mjestu gdje se nalaze.
Ispred Von Habsburga razgovor skreće prema tablama s porukama. Aidu pitamo šta bi napisala kada bi joj na jedan dan prepustili prostor da se obrati cijelom Sarajevu.
Njen odgovor staje u jednu rečenicu: „To be cringe is to be free.“
„ Svi se nekako bojimo, sve nam je nešto ofirno, a zapravo nikoga na kraju krajeva nije briga za vas “, objašnjava nam. 
U vremenu kada se čak i spontanost pažljivo oblikuje, Aidina poruka ima dovoljnu dozu prkosa. Strah od toga da ćemo ispasti smiješni često je dovoljan da odustanemo od stvari koje nas iskreno vesele. A možda je baš spremnost da ponekad budemo pomalo ofirni najbolji pokazatelj koliko smo se oslobodili potrebe za tuđim odobravanjem.
Pet minuta u Kutchi i Aidin ukus postaje poprilično jasan. Boje imaju prednost nad neutralnim tonovima, retro detalji nad predvidivim komadima, a posebno mjesto zauzima lokalni dizajn koji, kako sama kaže, ima funkciju i smisao.
Međutim, razgovor o lijepim predmetima kod Aide se vrlo brzo pretvara u razgovor o ljudima koji ih proizvode. Kao neko ko i sama vodi mali biznis, dobro zna koliko toga ostane nevidljivo iza gotovog proizvoda, posebno kada se domaći brendovi pokušavaju izboriti za pažnju pored mnogo većih međunarodnih imena. 
„ Voljela bih da ljudi malo više razmisle šta se sve dešava behind the scenes jednog biznisa i da više cijenimo to nešto lokalno nego nešto tuđe. “
Aidu posebno raduje kada u Sarajevu neko pokrene nešto novo, bilo da je riječ o umjetnicima, ručno rađenim predmetima ili proizvodima koje ranije nismo imali priliku vidjeti na domaćem tržištu.
Autopijacu smo očekivale na Aidinoj listi. Zapravo, više bi nas iznenadilo da je izostala. Njena ljubav prema antikvitetima, neobičnim predmetima i retro detaljima odavno je poznata, a sarajevska autopijaca pruža joj upravo ono što se teško može pronaći u klasičnim prodavnicama: nepredvidivost. 
Kada smo prvi put pričale o ovom konceptu, autopijaca je bila prvo mjesto koje si spomenula. Šta te toliko vuče tamo? Imaš li neki posebno dobar ulov ili priču zbog koje se i danas smiješ kad je se sjetiš? Zanima nas i šta misliš da takva mjesta otkrivaju o Sarajevu, a što često promakne onima koji grad poznaju samo kroz njegove popularnije adrese.
Aida: Ja volim općenito autopijace, buvljake, najlone, kako ko hoće da ih naziva i kad putujem trudim se uvijek da nađem nešto tako u tom gradu. Jako puno volim điđe i antikvitete, a toga na tim mjestima ima more. Dosta stvari koje možete vidjeti u Katkus shopu su zapravo ulovi sa autopijace - ćilim, keramički slonovi, fotelje i razne sitnice.
Nekako mi se sviđa što imaju neki karakter i što se ne mogu naći u prosječnim prodavnicama, jer pored buvljaka apsolutno nisam veliki fan shoppinga. Autopijaca je baš posebna jer možete naći bukvalno od igle do lokomotive. Ima jedan čiko koji prodaje antikvitete, a između ostalog ima neka stara pisma i razglednice, pa tu znam provesti dosta vremena čitajući to, dosta me inspiriše i osjetim neku nostalgiju za tim vremenom i ljudima s kojima nisam imala nikakvog dodira.
Mislim da mi se sviđa ta nepredvidivost šta ću danas naći i mislim da zato općenito treba obilaziti manje posjećene ulice, lokale, prodavnice, jer nikad ne znate šta ćete zateći. Kod velikih prodavnica i uslužnih lanaca, kao i “instagramičnih” mjesta, je jako bitno da održavaju taj standard i da usluga, ponuda i izgled budu poprilično identični svaki put - što je baš dobro kad vam treba nešto poznato i možda komforno, ali treba istražiti nešto novo kad imate priliku, jer možda otkrijemo i nešto novo o sebi.
Volim mjesta gdje imam osjećaj da pričam sa čovjekom, sa stvarnom osobom sa svojim individualnim životom, a ne mjesta gdje se osjećam kao kupac i pričam sa prodavačem i to je vrhunac našeg odnosa.
Na autopijaci se čuva jedna drugačija historija grada, sastavljena od sasvim običnih predmeta i tragova nečijih svakodnevica. Od starih pisama do razgovora koji se nikada ne bi dogodili da smo ostali na poznatoj ruti. 
Dobar dio tih pronalazaka danas ima novu adresu. U Katkus Shopu Aidini ulovi s autopijace postali su dio interijera, od ćilima i fotelja do sitnica koje teško možemo svrstati u jednu estetsku kategoriju.
Posebno mjesto zauzima njena kolekcija keramičkih slonova. Aida je od potrage za njima napravila mali ritual: svaki odlazak na autopijacu prilika je da pronađe još jednog, u novoj boji, veličini ili s nekom neočekivanom funkcijom. Kolekcija se širi bez naročitog plana, što je vjerovatno i dio njenog šarma. 
Aidina kolekcija keramičkih slonova
Aida u svom Katkus shopu, Buka 8, Sarajevo
Ipak, kada smo je zamolile da izdvoji jedan predmet koji najbolje opisuje njen karakter, pokazala nam je mali kaktus s natpisom „I am not a control freak, you're just doing it all wrong.“ 
Katkus je prikladno mjesto za završetak naše šetnje. U njemu se susreću Aidina ljubav prema lokalnom dizajnu, predmetima s prošlošću i detaljima koji ne pokušavaju zadovoljiti svačiji ukus.
Nakon šest lokacija postaje jasno da je njena mapa Sarajeva sastavljena od mnogo više od omiljenih adresa. Tu su uspomene, ljudi, svakodnevni rituali i sasvim slučajna otkrića.
Aida nas je povela kroz svoje Sarajevo, ali nam je usput dala i dobar razlog da se ponovno osvrnemo na vlastito. 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Autopijaca u Sarajevu | Foto: Privatna arhiva Aide Islam
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
