TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.10.2014.
Dolaskom jeseni, uvijek se u meni „probudi“ onaj love-hate osjećaj, dijelom zbog minusa na termometru, dijelom zbog osjećaja topline ispod nekoliko slojeva vješto složenih komada.
Otpor prema teškoj zimskoj garderobi „fenomen“ je koji smo svi bar jednom u životu doživjeli, vodeći se više praktičnošću, nego estetikom. Moda u funkciji praktičnosti vrlo rijetko je bila karta na koju se primarno igralo, no, tokom nekoliko posljednjih sezona cijela stvar se znatno promijenila. Od oversized kaputa, vješto izrađenih vunenih pelerina do trendy gumenih čizama, trendovi su se velikim dijelom podredili kreiranju udobnosti, čak i ispod gomile teških zimskih komada. Ako smo ponekad, čak i na tren, poželjeli da sve one praktične stvari nekim čudom postanu i moderne, onda smo u pravom dobu i nevjerojatno zanimljivoj sezoni.
Praktične i neodoljive, gumene čizme su svojim klasičnim, ali istovremeno i trendovskim dizajnom osvojile ormare trendsetterica širom svijeta. Od onih svevremenih jednobojnih do onih sa vješto ukomponovanim detaljima poput kaišića, mašnica i svilenih traka, gumene čizme su, čini se, preuzele primat u carstvu čizama. Iako je prije samo nekoliko godina bilo gotovo nemoguće zamisliti da će ovaj, na prvi pogled, beznačajni oblik čizama preplaviti ulice i zaludjeti street stylere, sada je gotovo nemoguće pronaći modnu kuću koja ih nije uključila u dio svoje linije.
Gumene čizme, mada jednostavnih oblika i bez mnogo istupa u njihovom obliku, su onaj savršeni par čizama koje bez obzira na stil, svaku kombinaciju u trenu pretvaraju u trendy i modernu. Osim činjenice da nam ih jesen nameće kao jedini izbor tokom hladnih kišnih dana, gumene čizme su nam nametnute i kao neodoljiva stilska preporuka.
Zahvaljujući svom privlačnom izgledu i mogućnosti kombiniranja uz različite odjevne komade, gumene čizme se mogu tranformisati i vrlo dobro snaći u ulozi vrlo primjetnog detalja u poslovnoj, dnevnoj, ali i večernjoj kombinaciji!
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
