Pripremajući se za ovogodišnji, jubilarni Sarajevo Film Festival, naš tim si je dao zadatak da svojom pojavom promovira domaće dizajnere, ali i kroz foto priče pokaže koliko je znanja, truda, ljubavi i strpljenja utkano u svaki kvalitetni, ručno rađeni Made in BiH komad.

Tako nas je naša urednica Dijana kroz svoj foto dnevnik provela kroz nastanak La Jupe haljine koju je birala za crveni tepih, a danas u foto šetnju idemo s našom direktoricom Anom Ćavar koja je kreaciju za otvorenje Sarajevo Film Festivala odlučila dodatno naglasiti unikatnim, ručno rađenim naušnicama u potpisu bh.brenda  Lota Art iz Čapljine.

„Oni koji me znaju, znaju i moju ljubav prema Lota Art nakitu. Upoznali smo se Lidija, Leon i ja, davno, evo više se ne mogu ni sjetiti kada, no sigurno prije više od deset godina i njihov nakit me pratio kroz mnoge važne prilike u životu.

Iako je nakit kojeg izrađuju uistinu nosiv za svaku priliku, Leon i Lidija Jelčić, supružnici koji stoje iza branda Lota Art znaju i moju ljubav prema nakitu koji je uvijek na granici da se opiše kao previše upečatljiv, stoga uvijek rado naprave onaj jedan komad koji je sasvim mrvicu izvan nosivog u čemu u potpunosti uživam.“, rekla nam je Ana o svom odabiru nakita za prvu večer SFF-a.

Priča o naušnicama je započela kada je Ana odabrala haljinu na jedno rame u ružičastoj nijansi te ju poslala Lidiji uz zamolbu da osmisle naušnice koje bi odgovarale haljini.

Nismo mogli odoljeti, a da se i sami ne pozovemo u goste u Lota Art radionicu gdje smo foto objektivom zabilježili i finalne dorade naušnica.

Detalj iz Lota Art radionice

Naime, za izradu naušnica je bilo potrebno nekoliko dana. Nakon prvotne ideje i odobrene skice, Lidija i Leon su kreirali osnovni model naušnica koji su zajedno s Anom na licu mjesta doradili i odabrali finalnu verziju. Smaragdne nijanse povezane zlatnim nitima i ružičastim detaljima su bili dobitna kombinacija.

„Već dugo u glavi imamo hrpu ideja za novu kolekciju, ali zbog velikog obima posla i narudžbi, ne stignemo ih realizirati. Anin poziv nam je bio idealna prilika da si damo oduška i da se poigramo novim materijalima i oblicima. Cvjetni motiv je nešto što je već prepoznatljivo za nas, a za ovu priliku u posebnoj, statement varijanti.“, odgovorila nam je Lidija na naš upit zašto su se odlučili baš za ovaj dizajn.

Lidija i Leon kao supružnici se sjajno nadopunjuju u dizajnu, a Lidija je priznala da je ipak Leon taj koji je više nadaren za crtanje te je dio skiciranja modela uvijek njegov zadatak, dok je Lidija ta koja će uvijek uspješno povezati stil osobe sa stilom nakita kakav osoba traži.

Skica naušnica 

Nije tajna ni da Lidija trenutno prolazi kroz izazovnu životnu borbu sa zdravljem, no energija koja sija iz nje kada stvara ovakve komade nakita je zarazna i uistinu biva istinska inspiracija svakoj osobi.

Lidija i Leon Jelčić

Lidija i Leon u studiju s kćerkom Lotom

„Divan je osjećaj na jedan ovakav događaj nositi nakit za koji znaš da je netko tako pažljivo i s puno ljubavi izradio. Svaki, pa i najmanji kristalić od kojeg su načinjene je prošao desetak puta kroz ruke dizajnera s pitanjem je li se smjestio točno na pravom mjestu. Priča je to koja nadilazi i stil i modu i uistinu postaje pravo malo remek djelo vrijedno večeri otvaranja jednog ovakvog Festivala.“, komentar je koji nam je napisala Ana nakon 1. večeri Sarajevo Film Festivala.

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR