TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.11.2020.
Amela Ivković O’Reilly je diplomirana nutricionistica koja sebe opisuje kao suosjećajnu, pozitivno upornu i hedonisticu. Završila je studij nutricionizma, a trenutno pohađa magistarski studij na Middlesex univerzitetu u Londonu. Član je udruženja nutricionista Irske, udruženja nutricionista Velike Britanije i kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije.
Surađuje sa stručnjacima na polju nutricionizma, herbalizma, osteopatije, refleksologije, akupunkture, kognitivne psihologije i sporta, a svoje znanje redovito dijeli i na društvenim mrežama putem edukativnih postova, kao i kreativnih recepata.
Amela je odlična sugovornica na temu zdravlja i imuniteta, izgradnje i održavanja dobrih prehrambenih navika, ali i zdravijih rituala. U razgovoru s njom, otkrili smo nekoliko odličnih trikova za još balansiraniju svakodnevicu.
***
Kako je počela vaša ljubav prema nutricionizmu?
Školovala sam se u Sarajevu, Grazu, Dublinu, Londonu. Provela sam mnogo godina u ispitivanju važnosti hrane koju jedemo. Naučila sam o osnovama ishrane i ulogama hranjivih sastojaka i njihovoj ulozi na naše zdravlje kroz različite medicinske studije. Saznala sam o korelaciji između određene hrane i bolesti kojima smo okruženi. Hrana je neko vrijeme postala nešto što treba mjeriti, kontrolisati, ukloniti i izolovati. Studirala sam i eksperimentisala sam s vlastitom ishranom i počela sam da pronalazim svoj put. Nakon proučavanja ishrane, imala sam priliku da kroz različite kulinarske škole u različitim zemljama širom svijeta završim kurseve kuhanja, saznavajući ono što nisam naučila na fakultetu. Naučila sam o okusima, kulturnoj tradiciji i temeljima zdravlja različitih zemalja. Moj striktan stav prema hrani, kao nešto što treba manipulisati i upravljati, počeo je da se omekšava, pošto sam bila izložena svijetu zadovoljstva i radosti kuhanja. Tokom godina, dok sam radila na različitim klinikama i sa različitim klijentima, shvatila sam da postoji još jedan faktor koji nisam u potpunosti uzela u obzir. Osoba. Kad sada pričam o hrani, čvrsto je smjestim u središte slike. Ne radi se o vođenju kroz labirint hranljive ishrane i prijedlozima za kuhanje. Riječ je o otkrivanju gdje je osoba sa svojom svakodnevnom ishranom i navikama u ishrani. Radi se o razumijevanju kako se toj osobi hrana dopada, kako se osjećaju, koliko je važna u njihovom svakodnevnom životu i kako im može pomoći da se bolje osjećaju, da stvore osjećaj blagostanja. Konstantno smo bombardovani informacijama iz svijeta nauke, dok saznajemo koliko je važna hrana koju jedemo i odakle je, trudimo se da pronađemo način da se vratimo sebi. Moramo početi da istražujemo i pronalazimo svoj put ka tijelu u kome se osjećamo dobro i odnos prema zdravoj hrani koji je prihvatljiv za nas.
Foto: Almir Durgut
Sve više pričamo o važnosti kreiranja zdravijih navika, no, mnogima se javlja upitnik odakle započeti. Što su prvi koraci koje trebamo napraviti u kreiranju zdravije svakodnevnice?
Hrana - naša potreba za njom je primarna, ali naš odnos prema njoj je složen; naša tijela se još uvijek odnose prema hrani kao da smo u svijetu gdje preživljavamo, ali je hrana postala više nego dostupna; naša urođena žudnja za slatkišima i mastima i njihova sveobuhvatna dostupnost, čini se da nas sada vode na put tjelesnog uništenja. Hrana je puna složenih, biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman utjecaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo - hrana koju jedemo definiše život koji vodimo.
No, bez obzira na to koliko su nam naučna istraživanja dostupna ili koliko smo u mogućnosti da eksploatišemo hranu kao agent zdravlja, mi ćemo još neko vrijeme imati isključivo uživanje na umu. Hraniti zdravlje i zadovoljstvo u isto vrijeme je za neke osobe nemoguće postići. Uspostavljanje ravnoteže može biti teško, preplavljeno komplikacijama i zbunjujuće između ostalog zbog marketinških poruka proizvođača hrane.
Koje su loše prehrambene navike najčešće među bh. damama i muškarcima prema vašem mišljenju i kako ih mijenjati?
Bosanci i Hercegovci jedu previše brašnaste hrane pomiješane sa lošim masnoćama. Naučeni smo tradicionalno da se oslanjamo na kalorije iz žitarica, pogotovo pšenice – jeftinije je i brže!
Uzevši u obzir da smo podneblje koje je često prolazilo kroz ratove, potreba da se jede/prejeda kako ne bi smo bili dugoročno gladni i da imamo 'pozitivan višak' već je dio našeg genetskog koda. Na nama je sada da diferenciramo zdravu glad od potrebe da nahranimo duhove prošlih generacija i da smanjimo unos praznih kalorija ( iz žitarica), a fokus stavimo na povrće, zdrave masnoće i protein.
Kreiranje menija koji će naše tijelo nahraniti i pružiti energiju također je upitnik za mnoge. Koje namirnice ili skupine namirnica trebamo dodati na naš tjedni meni i zašto?
Kada pomislite na kreiranje sedmičnog menija (veliki sam pobornik planiranja i organizacije što je direktno vezano sa zdravim životom) fokus stavite na sezonsku i lokalnu hranu. Ono gdje ljudi generalno griješe je da o doručku ili sljedećem obroku razmišljaju dok su gladni, što često rezultira brzim i nezdravim izborom obroka. Ako ste se tokom vikenda (ili izaberite jedan do dva dana u sedmici) opskrbili povrćem, sirom, mesom, jajima, ribom, mesom i voćem, vi zasigurno imate sve mogućnosti kreiranja zdravog obroka.
Foto: unsplash.com
Kako kontrolirati unos šećera?
Unos šećera se kontroliše unosom zdravih balansiranih obroka. Ako je obrok sastavljen od zdravih proteina, masnoće i povrća, vaše tijelo neće imati 'skakanje' inzulina što za posljedicu ima potrebu za šećerom. Kada uzmete nešto slatko, to vuče uzročno posljedičnu vezu, a ne zaboravimo da je šećer najjača droga na svijetu (8 puta ovisniji od kokaina) tako da će šećer hraniti šećer iz prostog razloga što dobijamo kratkotrajni efekat hormona sreće- dopamina, koji kada 'padne' stvara efekat žudnje za još šećera i tako se vrtimo u krug ….
Fizička aktivnost je također jako važna. Koje aktivnosti preporučujete za početnike?
Bitno je početi. Šetnja, brzi hod, odlazak na planinu, ples, biciklo. Samo se pokrenite. Onda kao sa šećerom, dobivate divne hormone sreće dopamine i endorfine i tijelo će željeti više aktivnosti, dobivate bitnu mišićnu masu, koja ima mogućnost da vam ubrza metabolizam i formula za uspjeh je tu. Da li je to joga, pilates, fitness trening -bitno je da vam godi i da imate rezultate koji vama kao pojedincu odgovaraju.
Koliko okolina utječe na naš izbor zdravih navika? Kako ostati ustrajan?
Naše okruženje je veoma bitno. Ja se često našalim sa svojim klijentima, da kada muškarac bira da ozdravi, on regrutuje sve oko sebe – mamu, suprugu, kćerku pa i punicu, a žene ostaju na samo-intrervenciji i često ako nisu okružene istomišljenicima ne uspijevaju da grade zdrave životne navike jer se prilagođavaju većini u porodici/okolini. Zato birajte svoju okolinu mudro i tražite podršku. Ako ste npr. mlada mama koja se nosi sa viškom kilograma nakon poroda (uz to dojite, ne spavate, itd) delegirajte zdrave obroke – mama, svekrva, prijateljica, muž, kolegica – svi oni koji se nude da pomognu neka to i urade.
Kako graditi imunitet kroz cijelu godinu, a posebice u ovom periodu ?
Imunitet nije fiksna materija. Postoji urođeni i stečeni. Stečeni se gradi našim stalnim ulaganjem a kao posljedica nam daje najzdraviju verziju nas. Ako smo skloni proljetnim alergijama i kada polen u zraku u proljeće bukne i dobijemo reakciju, tada smo već velikim dijelom zakasnili. Taj imunitet se stvara tokom zimskih mjeseci kada jedemo probioticima bogatu hranu, turšije, kiselo povrće, korjenasto povrće. Onda kada dođe proljeće mi imamo našu 'vojsku' koja je spremna za udare i odbranu. Naš imunitet je velikim dijelom definisan zdravljem naših crijeva. Naša crijeva su obložena bakterijama i ako te bakterije nisu balansirane – trebaju nam dobre kako bi se borile sa izazovima patogena (virusa, bakterija, gljivica) nastaje bolest. Ne zaboravimo da gripa i temperatura nisu nužno uvijek loši. iako su to ponekad neugodne pojave, one su znakovi da vaše tijelo radi svoj posao. Temperatura oslobađa bijele krvne ćelije, poboljšava rad metabolizma i sprečava da se određeni mikroorganizmi množe. Tada trebamo odmor, puno tekućine, sna i naravno određenu suplementaciju. Šećer je imunodepresant i ako ste jeli slatku hranu potrebno je imunom sistemu do 4 sata da se oporavi od udara i da onda počne funkcionisati normalno. Ako u tih 4 sata dođete u dodir sa patogenom, vaši odbrambeni sistem je oslabljen i imate veliku šansu da se razbolite. Stres je još jedan bitan imunodepresant, vodite računa da kada ste pod stresom, ne idete po čokoladu kako bi ste dodali ulje na vatru, uzmite extra vitamin C i cink.
Foto: unsplash.com
Koliko su odmor i san važni za naše zdravlje? Koji bi koraci po vama trebali biti dio naše večernje rutine?
San je ključan u jačanju našeg imuniteta kao i gradnje naših hormona. Ne postoji magična pilula sna kojom se on može nadomjestiti! Ono što je bitno naglasiti da ne brojimo sate sna, već kvalitet sna. Moramo ići u krevet prije 11:00, jer se u periodu do 11:00-1:00h ujutro repariraju i grade vaši hormoni, onda nastupa jetra, bubrezi, srce… Naše tijelo funkcioniše u savršenom cirkadijanskom ritmu i isključivo se reparira i gradi u tom ključnom periodu sna od 11:00h uvečer do 5h/6h ujutro.
Kako i kod djece razvijati zdrave navike?
Djeca su ogledalo porodice. Koliko vremena provodite sa vašom djecom u kuhinji, u kupovini zdravih namirnica, za stolom je definicija njihovih zdravih navika koje će ih pratiti čitav život. Često kada radim u školama ili na individualnim konsultacijama, roditelji se žale kako djeca ne jedu povrće. Ako vi ne jedete brokulu za stolom, neće ni vaše dijete. Primarno zdravlje se gradi u kući, za stolom. Primarno zdravlje se ne gradi u školi, ambulanti, bolnici! Sasvim je uredu da dijete pojede slasticu ili neki brzi obrok, ali to su obroci koji nas ne definišu. Bitno je ono čime ih hranimo svaki dan za trpezom i kako ih učimo vlastitim primjerom!
Što vi radite u slobodno vrijeme i kako punite baterije?
Ja uživam u prirodi. Moja velika ljubav su planine, stijene i more. Radim puno i s bolesnim ljudima i nakon radne sedmice odlazak u prirodu je za mene neophodan element balansa. Moj divni sin Liam, uski krug fenomenalnih bliskih prijatelja i naš pas Sky to iskustvo čini još ljepšim i bez njih to ne bi bilo isto. Volim da čitam, ne gledam televiziju i ne slušam radio, tako u večer ponekad pogledam nešto sa sinom Liamom na Netflixu i onda obavezno čitanje i čaj. Putovanja mi hrane dušu i kada god imam priliku da putujem zaista uživam svim čulima. Da li je to odlazak u Kladanj, Beograd ili Lisabon, sve je jednako bitno. Ljudi, boje, hrana, mirisi sve to je protkano u impresum i na tome sam zahvalna, jer upoznajući druge ljude učimo o sebi i rastemo.
I da-kuham, veoma volim da kuham za ljude koje volim, to me opušta i čini jako sretnom! Imam sada i svoj Youtube kanal – Amelina kuhinja, gdje dijelim zdrave recepte.
Često na svojim društvenim mrežama dijelite i dojmove s izleta i planinarenja. Koja vas je lokacija najviše oduševila?
Moj rahmetli partner Armin Gazić i ja smo u februaru ove godine popeli na vrh Afrike, Kilimanjaro. To je zaista za mene najljepša planina, izazovna, različita u svakom svom segmentu od flore i faune i izlazak sunca na vrhu Afrike je najdivnije planinarsko iskustvo. Beskrajno sam zahvalna što sam imala priliku da ovo iskustvo podijelim sa mojom ljubavi kojem sam do svog zadnjeg daha zahvalna što mi je probudio avanturistički duh. Sada taj naš uspjeh ima još jednu posebnu notu vrijednosti!
Uvijek slavim i divim se ljepoti naše zemlje i koristeći se Arminovim riječima – da imamo 3 života ne bi nam bilo dovoljna da obiđemo sve ljepote naše divne Bosne i Hercegovine.
Koje su knjige o zdravlju ostavile naviše utjecaja na vas?
Teško pitanje, ima ih baš mnogo. Ako baš moram da izdvojim tri (fokusirat ću se na one koje bi bile interesantne i osobama kojima nutricionizam nije profesija a voljeli bi da znaju više o zdravlju i zdravoj ishrani) onda bi to bile:
3 stvari koje napravite ujutro kad se probudite?
Topla voda sa limunom i đumbirom, produženi espresso sa kokosovim ili regularnim puterom, plan i program za dan koji slijedi.
Omiljeno jelo?
Još jedno izazovno pitanje, volim puno toga iz različitih kultura i zemalja. Ono baš, baš omiljeno jelo je kada mi moja mama napravi Bamiju, po receptu moje rahmetli nane.
***
Foto: Almir Durgut
Razgovarala: Dijana Ćavar
TEKST: Lamija Muratagić
Volufiline je viralni sastojak koji obećava puniji, svježiji izgled kože bez estetskog tretmana. Objašnjavamo odakle dolazi, kako djeluje, kome može biti zanimljiv i gdje hype ide predaleko.
Volufiline nije nova beauty opsesija, ali je ovih dana dobio novi razlog da se vrati u fokus. Nakon što je The Ordinary predstavio serum Volufiline 92% + Pal-Isoleucine 1%, sastojak koji se već dugo provlači kroz TikTok rutine, skincare forume i priče o “fileru bez igle” sada ima i mainstream beauty trenutak.
Upravo zato ga vrijedi objasniti hladnije i preciznije: šta Volufiline zaista radi, zašto ga ne treba porediti s filerima i zbog čega je njegov efekat vezan za redovnu upotrebu, a ne za trajnu promjenu volumena.
Glavni razlog je The Ordinary. Brend je lansirao ciljani serum s 92% Volufilina i 1% Pal-Isoleucina, namijenjen zonama koje vizuelno djeluju upalo ili izgubile punoću, poput područja ispod očiju, sljepoočnica, obraza i linija osmijeha.
Time je Volufiline iz viralne skincare niše prešao u širi beauty razgovor. Važna razlika je u tome što sada više ne govorimo samo o nasumičnim bočicama koje kruže internetom, nego o proizvodu velikog skincare brenda koji je ovaj sastojak stavio u konkretnu, ciljanu formulu.
Volufiline je zaštićeni kozmetički sastojak iz Sederma i Croda Beauty portfolija. Njegov INCI sastav najčešće se navodi kao Hydrogenated Polyisobutene i Anemarrhenae Asphodeloides Root Extract.
Prvi dio je emolijentna, uljana baza koja koži daje mekši osjećaj. Drugi dio dolazi iz biljke Anemarrhena asphodeloides, čiji se korijen koristi stoljećima a u kozmetičkom kontekstu postao je trend zbog spojeva iz grupe steroidnih saponina, posebno sarsasapogenina, koji se veže za Volufilineovu priču o vizuelnom volumenu.
No, koliko god mehanizam zvučao zanimljivo, dostupni dokazi se uglavnom oslanjaju na podatke proizvođača, a ne iz nezavisnih studija na licu.
Dejstvo Volufilinea veže se za lipid storage i adipocyte differentiation, odnosno za procese povezane s masnim ćelijama.
U prevodu, ideja je da tretirana zona može izgledati punije i mekše. Takav mehanizam ne treba tumačiti kao sposobnost obnavljanja izgubljenog dubokog volumena lica niti kao alternativu estetskim procedurama koje djeluju na dublje anatomske strukture.
Nakon godina velikih razgovora o filerima, migraciji filera i prirodnijem izgledu, publika sve više traži proizvode koji obećavaju svježinu bez invazivnog koraka. Dovoljno je tehnički da djeluje ozbiljno, dovoljno jednostavan da stane u rutinu, a i dovoljno ciljan da obećava male vizuelne pomake na zonama koje svi primjećuju.
Podočnjaci, sljepoočnice, obrazi, usne i linije osmijeha nisu ista beauty priča. Svaka od tih zona može izgledati umorno iz drugog razloga, a Volufiline ima najviše prostora tamo gdje koža djeluje suho, tanko ili blago ispijeno. Ako su podočnjaci posljedica pigmentacije, vidljivih krvnih žila ili anatomije lica, ovaj sastojak ne mijenja uzrok.
@natviolette I got these results WITHOUT filler!! The @SKIN1004 US Matrixyl 10 ampoule with Volufiline has seriously changed my life. I would always get asked if I was tired, but not anymore!! #skin1004partner ♬ original sound - Natalie
Važno je i to da Volufiline nije gotov proizvod, nego sastojak, pa rezultat ne zavisi samo od toga da li ga vidite na etiketi. Bitni su cijela formula, tekstura, koncentracija, način korištenja i zona na koju ga nanosite. Mnoge formule s Volufilineom su uljanije ili bogatije, što može odgovarati suhoj i tanjoj koži, ali može biti previše za osobe sklone milijama, zatvorenim komedonima ili osjećaju težine oko očiju.
Ono što Volufiline čini zanimljivim nije spektakularno obećanje, nego činjenica da se uklapa u trend proizvoda koji ciljaju vrlo specifične probleme i nude suptilnije rezultate. Umjesto velikih tvrdnji o transformaciji lica, fokus je na tome da određene zone kože izgledaju punije, zaglađenije i odmornije.
Još jedna važna stvar: rezultat nije trajan. Volufiline se ne ponaša kao filer koji fizički nadomješta volumen, nego kao kozmetički sastojak čiji se vizuelni efekat održava samo dok se proizvod redovno koristi.
Kada prestanete s nanošenjem, puniji i zaglađeniji izgled postepeno se gubi. Ako mu pristupite s realnim očekivanjima, mogao bi biti zanimljiv dodatak rutini.
Ako od njega očekujete rezultate estetskog zahvata, vrlo vjerovatno ćete ostati razočarani.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @zhenyaminaieva
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
