Naše mentalno zdravlje, htjeli mi to ili ne, utiče na svaki aspekt našeg života, te u konačnici utiče i na naše fizičko zdravlje.

To kako se osjećamo može uticati na naš socijalni život i druženje s prijateljima, na ljubavni, porodični ali i poslovni segment života.

O mentalnom zdravlju se, nažalost prije nije mnogo govorilo, tek u prethodnoj deceniji se ovim bavimo ozbiljnije, te sada koliko god govorili o ovome nije dovoljno. Nešto je o čemu se treba razgovarati na porodičnom ručku, kafi s prijateljima, na poslu i u školama. Ukoliko smatramo da nam bliska prolazi kroz težak period mentalnog zdravlja, dužni smo da budemo uz tu osobu i u krajnjem slučaju je ohrabrimo ka odlasku stručnoj osobi.

Foto: Pexels.com

Nažalost, istraživanja pokazuju da će čak 75% ljudi radije pokušati sami pronaći rješenje, nego zatražiti podršku od drugih. Stoga smo kreirali listu od 3 knjige koje će vam pomoći pri boljem razumijevanju važnosti mentalnog zdravlja, kako se nositi sa problemima, te će vas ohrabriti da zatražite potrebnu pomoć i podršku.

Foto: Pexels.com

„Ovo je depresija“

Depresija je bolest koja napada i tijelo i um, te ćete se u nekom trenutku života lično susresti s njom ili neko od vama bitnih ljudi. Psihijatrica Dr. Diane McIntosh je napisala ovu knjigu, te vam daje sve potrebne informacije kako biste bolje razumjeli i na kraju savladali depresiju.

„Možda biste trebali razgovarati s nekim“

Lori Gottlieb je psihoterapeutkinja koja radi sa pacijentima u Los Angelesu, međutim zbog stresnog događaja se i sama nađe na drugoj strani terapije. Kroz simpatičan način Lori nas vodi kroz svoj svijet kako terapeutkinje, tako i pacijenta.

„Posjedujte svoju anksioznost“

Autor i trener za borbu protiv anksioznosti, Julian Brass, pomaže ljudima širom svijeta u vlastitoj anksioznosti usmjeravajući ih ka osnažujućim, prirodnim alatima za preusmjeravanje te sirove, ometajuće emocije u pozitivnu akciju. Ovi alati, koji su temelj njegove metode vlastite anksioznosti, dovode do redefiniranog odnosa s anksioznošću, pretvarajući ga od negativnog i slabog u pozitivan i olakšavajući.

* * * 
Naslovna fotografija: Pexels.com

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com