TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 30.12.2021.
Naše mentalno zdravlje, htjeli mi to ili ne, utiče na svaki aspekt našeg života, te u konačnici utiče i na naše fizičko zdravlje.
To kako se osjećamo može uticati na naš socijalni život i druženje s prijateljima, na ljubavni, porodični ali i poslovni segment života.
O mentalnom zdravlju se, nažalost prije nije mnogo govorilo, tek u prethodnoj deceniji se ovim bavimo ozbiljnije, te sada koliko god govorili o ovome nije dovoljno. Nešto je o čemu se treba razgovarati na porodičnom ručku, kafi s prijateljima, na poslu i u školama. Ukoliko smatramo da nam bliska prolazi kroz težak period mentalnog zdravlja, dužni smo da budemo uz tu osobu i u krajnjem slučaju je ohrabrimo ka odlasku stručnoj osobi.
Foto: Pexels.com
Nažalost, istraživanja pokazuju da će čak 75% ljudi radije pokušati sami pronaći rješenje, nego zatražiti podršku od drugih. Stoga smo kreirali listu od 3 knjige koje će vam pomoći pri boljem razumijevanju važnosti mentalnog zdravlja, kako se nositi sa problemima, te će vas ohrabriti da zatražite potrebnu pomoć i podršku.
Foto: Pexels.com
„Ovo je depresija“
Depresija je bolest koja napada i tijelo i um, te ćete se u nekom trenutku života lično susresti s njom ili neko od vama bitnih ljudi. Psihijatrica Dr. Diane McIntosh je napisala ovu knjigu, te vam daje sve potrebne informacije kako biste bolje razumjeli i na kraju savladali depresiju.
„Možda biste trebali razgovarati s nekim“
Lori Gottlieb je psihoterapeutkinja koja radi sa pacijentima u Los Angelesu, međutim zbog stresnog događaja se i sama nađe na drugoj strani terapije. Kroz simpatičan način Lori nas vodi kroz svoj svijet kako terapeutkinje, tako i pacijenta.
„Posjedujte svoju anksioznost“
Autor i trener za borbu protiv anksioznosti, Julian Brass, pomaže ljudima širom svijeta u vlastitoj anksioznosti usmjeravajući ih ka osnažujućim, prirodnim alatima za preusmjeravanje te sirove, ometajuće emocije u pozitivnu akciju. Ovi alati, koji su temelj njegove metode vlastite anksioznosti, dovode do redefiniranog odnosa s anksioznošću, pretvarajući ga od negativnog i slabog u pozitivan i olakšavajući.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
TEKST: Lamija Muratagić
Telefon danas rijetko otvaramo zato što nam stvarno treba. Češće ga uzmemo dok čekamo kafu, dok se stranica učitava, dok lift nikako da dođe ili dok nam je neugodno ostati dvije minute bez ičega.
Deset minuta kasnije još smo tu. Nismo se odmorili, nismo saznali ništa posebno važno, a iskreno nismo ni uživali koliko smo mislili da hoćemo. Samo smo preselili pažnju negdje drugo i sada nam je malo teže vratiti se sebi, poslu, razgovoru ili toj jednoj obavezi zbog koje smo telefon vjerovatno i uzeli kao izgovor.
Dopamin se u ovoj temi često pojednostavi do neprepoznatljivosti. Nije samo hormon sreće, niti je problem u tome što ga imamo previše.
Njegova uloga je snažno vezana za motivaciju, iščekivanje i potragu za nagradom, zbog čega nas digitalni sadržaj tako lako zadrži. Nije svaki video zanimljiv, ali zato sljedeći možda hoće biti.
Zato su savjeti o dopamine detoxu često pogrešno postavljeni. Ne možete se detoksikovati od dopamina, niti bi to bilo pametno. Mozak uvijek traži nagradu, a mi smo ga naučili da je najbrža na dohvat ruke.
Dopaminska rutina ne počinje brisanjem aplikacija, nego prepoznavanjem trenutaka u kojima telefon uzimate automatski. Prvi korak nije zabrana, nego zamjena.
Odaberite tri trenutka u danu u kojima najčešće posežete za telefonom i unaprijed odlučite šta ćete uraditi umjesto toga.
Ujutro to može biti kafa prije poruka. Tokom rada pauza koja ne uključuje još jedan ekran. Navečer telefon koji ostaje van kreveta barem pola sata prije spavanja.
Najlakši način je da rutinu vežete za ono što već radite.
Poslije pranja zuba ne otvarate Instagram, nego prozor. Nakon završenog maila ne uzimate telefon, nego ustanete po vodu. Prije spavanja ne provjeravate još jednom sve aplikacije, nego ostavite telefon u drugoj sobi. Što je zamjena jednostavnija, veća je šansa da ćete je stvarno ponoviti.
Dopaminski meni je kratka lista stvari koje vam daju mali osjećaj promjene, ali vas ne uvuku u još pola sata skrolanja. Najbolje je da bude podijeljen po tome koliko vremena imate.
Za dvije minute: popijte čašu vode, otvorite prozor, pustite jednu pjesmu, operite šolju, pospremite sto ili izađite na balkon.
Za deset minuta: prošetajte oko zgrade, istegnite se, pripremite kafu bez telefona, nazovite nekoga, pročitajte nekoliko stranica ili sredite jednu ladicu.
Za pola sata: trening, duža šetnja, kuhanje, tuš bez žurbe, njega kože, epizoda serije koju ste stvarno odlučili gledati ili razgovor bez paralelnog provjeravanja ekrana.
Sljedeći put kada automatski krenete po telefon, zastanite dvije minute. Ne, ne morate meditirati, brojati udisaje i slično.
Pitajte se: šta sada zapravo tražim?
Ako nakon te dvije minute i dalje želite uzeti telefon, uzmite ga. Poenta nije u zabrani, nego u tome da odluka makar na trenutak bude vaša.
Da budemo jasni, telefon neće nestati iz naših dana, niti treba. Međutim, ne mora biti domaćin svake pauze, svake nelagode i svake dosade. Vratite ga na njegovo mjesto i pustite da dvije minute ostanu prazne.
Za početak, sasvim dovoljno.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @reve.skin.beauty
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
