TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.12.2018.
Jedno prohladno zimsko poslijepodne naše uredništvo je provelo u Lavanda flowers & design, gdje smo uz dokumentiranje najdražih blagdanskih uspomena, odlučili saznati i kako zapakirati poklon poput stručnjaka, dekorirati blagdanski stol, ali i koje su to najčešće greške koje ponavljamo prilikom odabira i uređenja cvijeća u domu, kroz godinu, ali i u blagdanskom periodu.
Ljupka Dragana, Ana i Nada pripremile su nam toplu dobrodošlicu koja je uključivala vjerujemo najljepšu cheesecake tortu koju smo probali u posljednje vrijeme. Razgovor o blagdanskim delicijama potrajao je više od očekivanog (znate kako kažu: 'Hrana je univerzalan jezik'), zbog čega smo i s vama odlučili podijeliti i recept za tortu koja će razveseliti vaše nepce. Ali i mamu vašeg dečka (provjereno). :)
KLIK OVDJE ZA DOWNLOAD RECEPTA ZA OVAJ SUPERUKUSNI CHEESECAKE
U njihovoj kreativnoj radionici nastaju dekoracije koje će vam obojati svakodnevnicu, ali i svečane događaje, a zahvaljujući dvadeset godina iskustva, Lavanda tim će ispuniti baš svaku vašu želju. Uz Draganu, Anu i Nadu, tu su i Sanja Sulić i Ana Mijač koje u kreativnom procesu sudjeluju kroz šivanje, krojenje i ostale čarolije koje izrađuju od tkanina. S ljupkom Draganom razgovarali smo o dekoraciji doma, trendovima, zimskim vjenčanjima...
Dragana Mihić, Nada Džidić i Ana Mijač
Kako izgleda vaš kreativni proces? Što vas najviše ispunjava?
Sve što nas okružuje može poslužiti kao inspiracija. Ponekada je to naprimjer, slomljena grana pored puta, a ponekada lijepa vaza iz izloga. Poslije toga, ideje same nadolaze... Ispunjava nas kada naše i želje i maštanja naših klijenata po pitanju dekoracije uspješno pretočimo u stvarnost.
Kako vam je raditi u timu?
Timski rad je balansiranje između različitih osobnosti, kako i kod drugih, tako i kod nas. Naš tim mogu opisati rečenicom: jedna od nas krene s iznošenjem ideje, a druga završi, nadopuni ono što je nedostajalo kod prve.
S kojim materijalima i tehnikama volite najviše raditi?
Toliko ima materijala s kojima radimo (i koji su neophodni pri radu), da je teško izdvojiti neke omiljene. Iako, često i prešutno, dajemo prednost prirodi. Što se tiče tehnika rada, bitno nam je da je finalni izgled baš onakav kakav smo zamislili prije početka rada " i da sve sjedne na svoje mjesto".
Koji projekti vam bude "leptiriće" u trbuhu?
To su naravno, uvijek oni projekti koje do sada nismo imali priliku pretočiti u stvarnost. A i kada ponavljamo projekte, kao npr. "vjenčani buket kao kod...", uvijek nešto promijenimo, nadodamo, prilagodimo stilu klijenta, i nikad ništa nije identično, a može se reći da je i unikatno.
A što vam je najveći izazov?
Ponekada je čak i neka sitnica veći izazov, u usporedbi s ostatkom projekta (nijansa ukrasne vrpce, vrsta vrpce..., i još toliko toga). Jedan primjer: ponekada je teže osmisliti savršeni rever ili zahvalnicu za uzvanike, nego ostatak dekoracija potrebnih za jedno vjenčanje. I uvijek su izazovi nepredvidljivi i drugačiji.
Recite nam kako se rodila vaša ljubav prema cvijeću?
Prvo čega se mogu sjetiti iz ranih kreativnih godina (hihihi) svoga života, iz poslijeratnog doba, jest da sam u blagdansko vrijeme kupovala mini poklončiće (od stiropora) zamotane u različite ukrasne papire, koje bih doma stavljala na vijence od bršljana (koje sam sama napravila), bez ikakvih pomagala (kao što su danas silikonski pištolji, razna ljepila, žice, pomagala). Tada sam, od alata imala, samo škare za rezanje, i vezice (s kojima je mama vezala vinovu lozu). Kasnijih godina sam sama počela izrađivati poklončiće i druge oblike od kartona i ljepila.
Koliko je teško spojiti vaš stil, želje klijenata i ograničen budžet?
Nije uopće teško spojiti to sve, ako su obje strane voljne pristati na neke kompromise. Ako neke dekoracije zahtijevaju puno svježeg cvijeća, a isto se može zamijeniti s vjernom kopijom umjetnoga ili s nekom povoljnijom vrstom svježeg, što bi značilo i povoljniju opciju za klijenta. Ako klijent pristane na takav ustupak, kompromis je ostvaren. No ako ne želi pristati, mora biti svjestan da mora luksuz i platiti.
Koliko je zelenilo značajno za interijer?
Zelenilo je važno, ali je isto toliko važno da odgovara stilu i prostoru. Ponekada jedna zelena grana može dati prostoru sasvim novu dimenziju, a nekada je potrebna cijela "šuma", hihi.
Kako s ograničenim budžetom unijeti toplinu u interijer uz pomoć cvijeća?
Okruženi smo prirodom. Ponekada jedna suha ili zelena grana iz našega vrta može učiniti čudo u prikladnoj vazi.
Blagdanski period je vrijeme uz koje čvrsto vežemo i mnoštvo ukrasa, sjaja, kiča. Što je po vama ključno pri blagdanskom uređenju doma?
Svatko ima svoj osobni stil i naravno blagdansko uređenje odiše s tim stilom. Nekome domu odgovara minimalno uređenje, samo detalji, a opet nekome odgovara, možda za nečiji ukus i previše. Kažu da za blagdane ne možete pretjerati s uređenjem. Stoga, neka svatko uređuje prema svom osjećaju, jer to je i najbitnije, trenutci koji nas ispunjavaju zadovoljstvom i srećom.
Kako uz pomoć detalja unijeti i potaknuti blagdansku atmosferu u interijeru?
Svaki prostor traži poseban pristup njegovom uređenju. Ali ono što je zajedničko svakom prostoru da bi osvanuo u blagdanskom ozračju, jest svjetlost. Svjetlost lampica ili svijeća u mercury vazama, na svijećnjacima, u lampionima, daje svakom prostoru blagdanski duh. Malo nobilisa (nordijska borovina), malo šišarika u košarama, pšenica zasijana u posudama i naravno miris cimeta i medenjaka. Uz ove detalje blagdani mogu trajati cijelu godinu...
Koji su favoriti bh. dama u blagdanskom uređenju doma ove godine?
Kao i svake godine, svatko se vodi prema vlastitom stilu i stilu kojeg njeguje u svom domu. Najčešće se kupuju aranžmani koji odgovaraju stilom, bojom i uređenjem ostatku dekoracija kojih imaju već kod kuće ( s bojom namještaja, s bojama na boru...). Ove godine su malo više došli do izražaja elegantniji aranžmani, u pastelnim, romantičnim bojama, uz kombinaciju 1-2 borića u istom stilu koje smo imali u blagdanskoj ponudi ove godine.
A kako unijeti dodatni šarm u obiteljski ručak? Koje su najčešće greške koje dame rade prilikom uređenja interijera?
Foto vodič koji ćete pronaći na ovom linku će biti sjajna inspiracija.
Koji trendovi će vladati zimskim vjenčanjima?
Kao i prethodnih godina, pa tako i ove godine, na sam spomen zimskog vjenčanja, prve misli mi idu na lampice, kao neizostavan detalj svakog zimskog vjenčanja, što u manjoj ili većoj mjeri. Poslije ako stil mladenaca tome teži, kombiniraju se bijele, zelene, često i crvene cvjetne kompozicije, kombinirane sa zlatnim ili srebrenim detaljima. Naravno tu su i neizostavni detalji iz prirode, grane šišarke, borovina, božićne kuglice i još puno puno toga što vas podsjeća na zimu...
TEKST: Ada Ćeremida
London ovog juna ponovo potvrđuje zašto ga mnogi smatraju jednom od najuzbudljivijih evropskih prijestolnica umjetnosti.
Dok se širom grada otvaraju nove izložbe, sajmovi i kulturni programi, pažnju nam je privukla jedna priča koja počinje mnogo bliže kući.
Večeras se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu otvara grupna izložba HOME: Mapping the Horizon, koja okuplja sedam bosanskohercegovačkih umjetnica čiji su životni i profesionalni putevi isprepleteni između Sarajeva, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.
Već nakon prvog susreta s vizualima izložbe bilo je jasno da ovo nije još jedna priča o migracijama ili nostalgiji. Kroz slikarstvo, ilustraciju, skulpturu, fotografiju i arhitekturu umjetnice istražuju šta zapravo znači osjećaj doma kada se život odvija između različitih gradova, jezika i kultura. 
Polazeći od ideje da dom nije nužno fizički prostor nego iskustvo koje se stalno iznova gradi, izložba HOME: Mapping the Horizon istražuje život između onoga što ostavljamo iza sebe i onoga što stvaramo na novim horizontima.
Kustosica Tatjana Palinkašev okuplja sedam umjetnica koje dijele iskustvo života između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, ali svaka od njih toj temi pristupa iz potpuno drugačijeg ugla. 
U središtu izložbe nalaze se pitanja pripadnosti, identiteta, kontinuiteta i kulturnog nasljeđa. Umjesto jednog odgovora, posjetioce očekuje sedam različitih interpretacija doma.
Umjetnica Davorka Anđelić kroz fotografiju i ručno izrađene figure Tilly i Milly istražuje kako izgleda potraga za mjestom kojem pripadamo. Njene male junakinje pojavljuju se u pejzažima Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, uvijek pomalo između dva svijeta.
Kroz motive igre, djetinjstva i mašte, Anđelić otvara pitanja identiteta koja su istovremeno vrlo lična i univerzalna. Njeni radovi djeluju nježno na prvi pogled, ali ispod površine nose slojeve iskustva, izmještanja i potrebe za povezivanjem. U njima dom postaje nešto što tražimo, a ne nešto što nam je unaprijed dato. 
Za Jasnu Bell dom se pojavljuje kroz sjećanje, pejzaž i simbol Latinske ćuprije u Sarajevu. Nakon što je početkom rata napustila grad, slikarstvo postaje njen način povratka mjestima koja više ne može doživjeti na isti način kao nekada.
U njenim djelima most nije samo arhitektonski element nego simbol kontinuiteta i veze između prošlosti i sadašnjosti. Kroz bogate slojeve boje i svjetla Bell istražuje kako uspomene mijenjaju naš odnos prema prostoru.
Njeni radovi podsjećaju da ponekad najduže putovanje nije ono kroz geografiju nego kroz vlastito sjećanje. 
Jedina arhitektica među umjetnicama, Aida Bratović dom promatra kroz prostor, atmosferu i način na koji ljudi nastanjuju interijere. Njeni projekti, od londonskih rezidencija do međunarodnih realizacija, pokazuju kako dom nastaje kroz slojeve iskustava, predmeta i priča.
Njen rad dobro je poznat i našim čitateljima jer smo i zavirili iza vrata londonskog studija STUDIOAida i razgovarali s njom o filozofiji stvaranja prostora koji spajaju arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.
Na jednoj strani nalaze se bogato uređeni interijeri ispunjeni umjetninama i naslijeđem, a na drugoj minimalistički prostori u kojima materijali sami pričaju priču.
U oba slučaja fokus ostaje na čovjeku i emociji koju prostor stvara. Bratović nas podsjeća da dom nikada nije samo dizajn, nego način života. 
Foto: Michael Sinclair, Rachael Smith Photography, Mark Bolton, Duško Miljanić
Grafička dizajnerica i ilustratorica Aleksandra Nina Knežević inspiraciju pronalazi u jednom od najvažnijih simbola bosanskohercegovačke kulturne baštine: stećcima.
Njihove motive prevodi u savremeni vizualni jezik kroz seriju radova koji spajaju tradiciju i savremenost. Crna, bijela i crvena boja, pojednostavljene forme i simboli ljubavi stvaraju prepoznatljiv autorski rukopis.
Umjesto da prošlost posmatra kao nešto završeno, Knežević je koristi kao polazište za nove priče. U njenim radovima dom postaje kulturno sjećanje koje možemo nositi sa sobom bez obzira gdje živimo. 
Skulpture i instalacije Aleksandre Kokotović nastaju transformacijom svakodnevnih predmeta u snažne nosioce značenja. Klupko vune, ibrik ili fragmenti urbanog pejzaža pretvaraju se u umjetnička djela koja govore o sjećanju, izdržljivosti i identitetu.
Kroz metal, konstrukciju i materijalnu transformaciju umjetnica istražuje šta ostaje kada funkcija nestane, a ostane samo trag iskustva. Njeni radovi djeluju istovremeno poznato i pomalo uznemirujuće, upravo zato što preispituju naše razumijevanje doma. U njima je dom nešto što preživljava promjene oblika. 
Foto: Željko Jovanović
Slikarica Nina Pirić stvara male vizualne zapise mjesta koja su joj tokom života pružila osjećaj pripadanja. Njeni pejzaži i apstraktne kompozicije ne prikazuju konkretne lokacije koliko emocije koje su uz njih vezane.
Kroz boju, svjetlo i atmosferu nastaje svojevrsna emocionalna kartografija. Svaka slika djeluje kao kratko zaustavljanje na putu, uspomena koju ne želimo zaboraviti.
Njeni radovi podsjećaju da dom ponekad postoji samo u trenutku koji želimo sačuvati. 
U radu Sonye Radan centralno mjesto zauzimaju žene, ručni rad, naslijeđe i svakodnevni rituali koji se prenose generacijama. Umjetnica u svoje slike ugrađuje stvarnu čipku i druge tekstilne elemente, pretvarajući ih u nosioce porodične memorije.
Motivi tkanja, šivanja i zajedništva postaju metafora za načine na koje gradimo identitet. Njeni radovi govore o otpornosti, nježnosti i kontinuitetu koji opstaje uprkos promjenama.
Dom se ovdje ne nalazi u prostoru nego u rukama koje nastavljaju prenositi priče dalje. 
Iako se izložba otvara večeras u Londonu i traje do 1. jula, njena priča ne završava unutar zidova Ambasade Bosne i Hercegovine. Posjetioci će putem QR koda moći pristupiti i digitalnom katalogu koji detaljnije predstavlja kustoski koncept, umjetnice i njihove radove.
To znači da ovu priču o domu, pripadanju i identitetu možete istražiti bez obzira nalazite li se u Londonu, Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu. 
Možda je upravo to i najljepši zaključak izložbe HOME: Mapping the Horizon. Dom nije uvijek mjesto na koje se vraćamo. Ponekad je to priča koju nosimo sa sobom. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
