TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.1.2025.
Drage naše čitateljice, koliko puta ste sebe stavili na čekanje govoreći: "Ma, ima vremena, ići ću na pregled sljedeći mjesec"? Koliko puta smo, svi zajedno, ignorisali ono tiho podsjećanje u nama da je zdravlje prioritet?
Kada se govori o raku dojke, čekanje je luksuz koji ne možemo priuštiti. Važno je pričati o ovome, edukovati, da se osnažimo i zato danas na Bonjour.ba ponovo govorimo o ovoj temi jer to nije samo informacija. To je podsjetnik da niste same!
Pišemo članak da zajedno proslavimo jedan veliki korak za žene: Centar za dojke doktorice Une Delić koji je više od medicinske ustanove. To je mjesto koje govori: "Tvoje zdravlje je važno." Zamišljen kao sigurna luka, ovaj Centar pruža toplinu, razumijevanje i stručnu brigu svakoj ženi.
Kroz razgovor s doktoricom Unom, otkrivamo šta ju je motivisalo da napravi prvi korak ka otvaranju centra, ali i sve ključne informacije koje biste trebali znati.
Ovaj intervju pored želje da informiše je ujedno i naš poziv na akciju, na prevenciju, na ljubav prema sebi i svom tijelu.
Želimo da ovaj članak bude nešto što ćete podijeliti sa mamom, sestrom, prijateljicom, komšinicom…
Una Delić, Specijalista radiolog, magistar medicinskih nauka
Una, recite nam šta vas je potaknulo da posvetite karijeru borbi protiv raka dojke i otvorite Centar koji mijenja živote žena?
Ideja o centru se rodila sa željom da se ženama omogući brz, lagan i ugodan pristup pregledu bez stresa. Željela sam omogućiti ženama da što prije dođu do rješenja ako imaju problem.
Zamislite to ovako: napipali ste novu promjenu u dojci pri jutarnjem tuširanju i jako ste se prepali, želite da saznate šta se događa što prije.
U centru smo u mogućnosti da riješimo ovu dilemu u najkraćem roku ukoliko je potrebno dijagnozu potvrditi ultrazvukom, mamografijom, punkcijom ili biopsijom. Zatim uputiti pacijenticu na daljnji tretman u roku od deset dana od prvog simptoma čime značajno skraćujemo i olakšavamo put pacijenta.
Naročito sam ponosna što sam uspjela ostvariti dugogodišnju želju te pokrenuti Centar za dojku koji je već proslavio prvi rođendan.
Koje nove tehnologije u dijagnostici raka dojke donose najveće promjene u liječenju i prevenciji i možete li nam pojasniti vaš sistem dijagnoza u roku od sedam dana?
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke značajno unapređuju rano otkrivanje, preciznost dijagnoze i personalizaciju liječenja. Evo nekoliko ključnih inovacija i pojašnjenja sistema brzih dijagnoza:
Tomosinteza stvara 3D slike dojki, omogućavajući detaljniji prikaz tkiva i bolje razlikovanje između benignih i malignih promjena. Preciznija detekcija, posebno kod žena s gustim tkivom dojki i smanjenje lažno pozitivnih rezultata.
MRI koristi kontrastno sredstvo za identifikaciju karcinoma dojke s vrlo visokom preciznošću. Posebno korisna metoda za žene s visokom stopom rizika.
Koraci u brzom dijagnostičkom procesu: Ljekarski pregled i anamneza, detaljan razgovor s pacijentom o simptomima, porodičnoj anamnezi i klinički pregled dojki, obavljanje digitalne mamografije i/ili ultrazvuka dojki. U slučaju sumnjivih promjena, planira se dodatni pregled poput tomosinteze ili MRI.
Uzimanje uzorka tkiva sumnjivih promjena pod ultrazvučnim vođenjem. Patohistološka analiza sa obaveznom imunohistohemijom koje omogućavaju konačnu dijagnoza i plan liječenja.
Rezultati svih testova prezentuju se pacijentu, a multidisciplinarni tim konzilija za dojku (hirurg, onkolog, radiolog) izrađuje personalizirani plan liječenja.
Prednosti sistema brzih dijagnoza jeste smanjenje stresa pacijenta kroz brzo donošenje odluka, a korištenje naprednih tehnologija i multidisciplinarnog pristupa osigurava tačnost dijagnoze. Terapije su prilagođene specifičnim karakteristikama tumora i pacijenta.
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke ubrzavaju otkrivanje i omogućavaju ciljano liječenje čime se povećavaju šanse za oporavak. Sistem dijagnoza u roku od sedam dana predstavlja važan iskorak u humanom i efikasnom pristupu liječenja raka dojke.
Kada je idealno vrijeme za prvi mamograf i koliko često bi žene u različitim dobnim grupama, uključujući i one u menopauzi, trebale raditi ultrazvuk ili mamografiju?
Preporuke za mamografiju i ultrazvučne preglede dojki zavise od dobi, individualnih faktora rizika, porodične anamneze i općeg zdravstvenog stanja žene. Ovo su neke od ključnih smjernica:
Prvi mamograf obično se preporučuje u 40. godini života kao osnovni (bazni) pregled za žene bez simptoma i bez porodične anamneze raka dojke. Nakon toga, redovni pregledi počinju u skladu s dobnim smjernicama. Za žene s visokim rizikom (npr. porodična anamneza raka dojke, genetske mutacije BRCA1/BRCA2): Mamografija ili dodatni pregledi poput magnetne rezonance (MRI), mogu se početi ranije, prema savjetu ljekara.
Preporučuje se mamografija svake godine, posebno za žene sa srednjim ili povećanim rizikom. Odluka o učestalosti može se prilagoditi prema individualnom riziku i konsultaciji s ljekarom.
Idealan je za mlađe žene (<40 godina): Ultrazvuk se češće koristi kod mlađih žena jer su njihove dojke obično gušće pa mamografija može biti manje pouzdana. Ultrazvuk se koristi kao dodatak mamografiji za bolje prikazivanje kvržica, cista ili drugih abnormalnosti, bez obzira na dob.
Ultrazvuk je koristan ako se pronađu promjene koje zahtijevaju detaljniju procjenu, a mamografija i redovni pregledi (1 - 2 godine) i dalje su važni jer rizik od raka dojke raste s godinama.
Napomenula bih da ultrazvuk nije rutinski potreban osim u slučaju kvržica, bolova ili drugih simptoma.
Poželjno je obavljati samopregled jednom mjesečno, počevši od 20. godine života, kako bi se lakše prepoznale eventualne promjene. Ako postoje porodični faktori rizika, genetske predispozicije ili sumnjive promjene, dodatni i češći pregledi (npr. MRI) mogu biti potrebni. Rano otkrivanje spašava živote.
Karcinom dojke je izlječiv ako je otkriven u početnom stadiju.
Redovno obavljanje mamografija i drugih pregleda prema preporukama ljekara ključno je za pravovremeno otkrivanje i liječenje raka dojke.
Da li svakodnevne navike poput nošenja grudnjaka sa žicom, korištenja antiperspiranata ili spavanja na stomaku zaista povećavaju rizik i da li su promjene na koži dojki, svrbež ili bol uvijek razlog za zabrinutost?
Različite svakodnevne navike i simptomi vezani za dojke često su predmet mitova i nepotpunih informacija pa je važno razjasniti nekoliko činjenica.
Naučna istraživanja nisu pokazala nikakvu povezanost između vrste grudnjaka i povećanog rizika od raka dojke. Limfni sistem nije značajno pod uticajem nošenja grudnjaka pa ovo ne treba da bude razlog za zabrinutost.
Iako su postojale spekulacije da aluminijumski spojevi u antiperspirantima mogu imati ulogu u razvoju raka dojke, ne postoji čvrst naučni dokaz koji bi potvrdio ovu povezanost. Većina stručnjaka i dalje smatra da je korištenje antiperspiranata sigurno.
Nema dokaza da položaj tokom spavanja ima ikakav uticaj na rizik od raka dojke. Ovo je mit koji ne treba da brine.
Ovi simptomi nisu uvijek razlog za paniku, ali ih ne treba ignorisati. Promjene na koži (crvenilo, uvlačenje kože, izgled "narandžine kore") mogu biti znak inflamatornog raka dojke i zahtijevaju hitnu procjenu. Svrbež često ima bezazlene uzroke poput iritacije kože ili alergije, ali uporan svrbež može biti znak dubljeg problema. Bol u dojkama, najčešće je povezan s hormonalnim promjenama, menstruacijom, trudnoćom ili dojenjem, a rijetko je znak raka.
Promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke. Pojava kvržica, posebno ako su nepomične ili tvrde. Iscjedak iz bradavice, naročito ako je krvav ili bez očiglednog uzroka. Neprestana bol ili otok dojke koji ne prolazi nakon menstrualnog ciklusa.
Iako mnoge svakodnevne navike nemaju direktnu povezanost s rizikom od raka dojke, svaka promjena na dojkama koja traje ili se pogoršava treba biti razlog za konsultaciju sa ljekarom.
Koliko su sigurni silikonski implantati? Da li povećavaju rizik od raka ili otežavaju dijagnozu?
Silikonski implantati su sigurni i oni ne povećavaju rizik od nastanka karcinoma dojke kao što ne otežavaju ni samu dijagnozu.
Važno je napomenuti da i osobe sa ugrađenim silikonskim implantatima trebaju redovno obavljati preglede poput mamografije i ultrazvuka, eventualno u određenim slučajevima magnet dojki.
Znamo da će naše čitateljice zanimati da li je bolest neizbježna za ostale članice porodice ako su majka ili sestra imale rak dojke?
Jedan od riziko faktora za nastanak karcinom dojke je pozitivna porodična anamneza osobito sa ženske strane što znači da pojava karcinoma dojke u bližoj obitelji povećava rizik, ali ne nužno i samo oboljenje.
Da se opet vratimo na važnost preventivnog pregleda. Osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom trebaju biti odgovorne prema sebi i svom zdravlju i obavljati preglede redovno.
Opet ističem važnost otkrivanja karcinoma dojke u početnom stadijumu kada isti u najvećem broju slučajeva još ne daje simptome.
Koliko su česti slučajevi raka dojke kod nas i kako stojimo u odnosu na regiju i svijet?
Karcinom dojke predstavlja značajan zdravstveni problem u Bosni i Hercegovini (BiH), s trendom rasta broja oboljelih i umrlih.U poređenju s drugim zemljama u regiji, BiH ima slične stope incidencije i mortaliteta od karcinoma dojke.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zemljama članicama Evropske unije (EU) procjenjuje se da će više od 355.000 žena biti dijagnosticirano s rakom dojke u 2020. godini što čini rak dojke najčešće dijagnosticiranom zloćudnom bolešću među ženama u EU.
Ovi podaci naglašavaju potrebu za kontinuiranim naporima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju karcinoma dojke u BiH, kako bi se smanjila stopa obolijevanja i smrtnosti od ove bolesti.
Sve više se priča o tome da rak dojke pogađa mlađe žene. Šta statistika govori, šta se promijenilo i šta to govori o našem načinu života?
U posljednje vrijeme, u Bosni i Hercegovini primijećen je porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena, posebno onih u tridesetim godinama.
Ljekari sve češće dijagnosticiraju ovu bolest kod žena u toj dobnoj skupini, često s brzorastućim oblicima karcinoma. Iako su precizni statistički podaci o učestalosti karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH ograničeni, globalne statistike pokazuju da se oko 6,6% karcinoma dojke dijagnosticira kod žena mlađih od 40 godina.
Iako je teško precizno odrediti razloge za ovaj porast, nekoliko faktora može doprinijeti:
Savremeni način života može uključivati povećan stres, neadekvatnu ishranu i smanjenu fizičku aktivnost što može povećati rizik od razvoja karcinoma.
Odlaganje trudnoće za kasnije godine ili smanjen broj porođaja mogu uticati na hormonalni balans i povećati rizik.
Porodična anamneza karcinoma dojke može povećati vjerovatnoću obolijevanja u mlađoj dobi.
Porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH naglašava potrebu za povećanom sviješću i edukacijom o ovoj bolesti.
Nemojte čekati. Pregledajte svoje dojke, zakažite kontrolu, razgovarajte sa ženama u svom životu o važnosti prevencije jer svaki trenutak brige o svom zdravlju korak je bliže sigurnijoj budućnosti za vas i vaše voljene.
Jedna informacija, jedan pregled i jedna podrška u pravom trenutku čine razliku. E, pa ovo je taj trenutak! Podsjeti svoju prijateljicu, mamu, sestru ili kolegicu da zakaže pregled.
Na Bonjour.ba nastavit ćemo dijeliti priče koje inspirišu, savjete koji mogu spasiti dan i informacije koje vrijedi podijeliti sa drugim ženama. Zajedno možemo sve!
* * *
Naslovna fotografija: pexels.com
TEKST: Lamija Muratagić
Povodom 15 godina stvaralaštva i predstavljanja nove kolekcije, koja otvara novo poglavlje brenda, s Aminom Hasanbegović razgovaramo o ateljeu, konstrukciji siluete, arhivi brenda i detaljima koji oblikuju identitet svakog komada.
Amina Hasanbegović već 15 godina razvija autorski couture rukopis u kojem silueta nastaje kroz disciplinu konstrukcije, a ne kroz prolazni trend. Njene kreacije prepoznatljive su po arhitektonskom pristupu formi, promišljenom volumenu i preciznom odnosu između kroja, teksture i pokreta. 
Njene kreacije nosile su Severina, Nataša Bekvalac, Nina Badrić, Ana Đurić, poznatija kao Konstrakta, i brojne druge žene regionalne scene. Ipak, ova priča nije samo o imenima koja su nosila njen dizajn, već o ateljeskom radu koji je tokom godina oblikovao jedan od najupečatljivijih autorskih potpisa regionalne modne scene.
Amina Hasanbegović: Posle 15 godina rada naučila sam da verujem svom unutrašnjem osećaju. Uvek sam imala neka velika priželjkivanja i snove za svoj brend, ali sam isto tako naučila da se najvažnije stvari dese tek onda kada za njih dođe pravo vreme. Za mene znak da počinje novo poglavlje nije bio jedan konkretan događaj, već upravo taj osećaj da su se mnoge stvari prirodno posložile i da je došao trenutak za korak dalje.
Verujem da se stvari dešavaju onda kada su suđene i kada treba da se dogode. Danas osećam istu onu uzbuđenost koju sam imala na početku, ali sa mnogo više iskustva, sigurnosti i jasnijom vizijom onoga što želim da gradim u budućnosti.
Amina Hasanbegović: Mislim da bi nekoga najviše iznenadilo koliko ljudi, pažnje i posvećenosti stoji iza jednog jedinog komada. Moj način rada nastajao je godinama i potpuno je prilagođen meni. Ne verujem u šablone i planirane sisteme rada u ovom poslu jer je svaka kolekcija novi izazov i nova priča. U ateljeu ne postoji univerzalna formula, svaki model prolazi svoj put od ideje do realizacije.
Možda spolja sve djeluje kao trenutak inspiracije, ali iza njega stoje brojni sati rada, razgovora, isprobavanja, ručne izrade i zajedničkog promišljanja svakog detalja. Upravo ta pažnja i ljubav sa kojom nastaje svaki komad, kao i broj ljudi koji učestvuje u njegovom stvaranju, verujem da bi nekoga najviše iznenadili. Za mene moda nikada nije samo odevni predmet, ona je rezultat zajedničkog stvaranja, zanata i emocije utkane u svaku tkaninu.
Amina Hasanbegović: Sve kreće od skice – crtanje i kompletna priprema pre nego što model počne da se izrađuje je deo procesa koji mi je najvažniji. Ono što se ne vidi, a i te kako doprinosi couture momentu u mom dizajnu su same konstrukcije ispod haljine (često i metalne), a koje joj daju na prepoznatljivom AH volumenu.
No, iako couture podrazumeva mnogo tehničkih odluka, za mene je najvažnija ona koja se donosi mnogo ranije a to je rađanje ideje i momenat kada osetim da je neka zaista prava. Godinama sam učila da verujem svom unutrašnjem osećaju. Zato verujem da je intuicija jednako važan deo kreativnog procesa kao i znanje, iskustvo ili zanat. 
Arhiva Amine Hasanbegović nije samo pregled kolekcija, već mapa silueta, saradnji i komada koji su tokom petnaest godina oblikovali prepoznatljiv regionalni couture rukopis.
Amina Hasanbegović: Saradnja sa ženama koje imaju tako snažan i prepoznatljiv identitet za mene je uvek dijalog, izbegavam da namećem vlastitu estetiku. Bez obzira na to da li je reč o Severini, Nataši Bekvalac, Nini Badrić, Konstrakti ili nekoj drugoj umetnici, prvi korak je razumeti njihovu ličnost, energiju i način na koji žele da komuniciraju sa publikom.
Moj zadatak je da kroz dizajn naglasim ono što ih čini autentičnim.
Uvek ima mnogo anegdota u tim saradnjama, od dogovora u 3 ujutru, kratkih rokova za izradu, izmena u poslednji čas, na licu mesta, pred koncerte i nastupe. Najlepši deo takvih saradnji je upravo pronalaženje te ravnoteže kada se njihov identitet i moja kreativna vizija susretnu na prirodan način. Do sada je brend napravio preko 5500 unikatnih haljina, a verujemo da je svaka od njih bila posebna na svoj način, a s druge strane delovala uverljivo i iskreno na osobi koja je nosi.
Amina Hasanbegović: Kako da ne. Nedavno sam poželela da organizujem i sredim radionicu, i kada sam videla sve te ostatke materijala, shvatila sam da su oni zapravo susret sa svim osobama,probama,osmesima… jedna čitava eksplozija sećanja kako pozitivnih tako i negativnih engrama. Zato je arhiva za mene mnogo više od pregleda dosadašnjeg rada, jedna čitava zbirka uspomena koje sam imala privilegiju da delim sa ženama za koje sam stvarala. I danas me to iskreno fascinira.
Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.
Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.
Amina Hasanbegović: Bez razmišljanja bih izabrala kolekciju Blacksmith and Tailor. Predstavila sam je beogradskoj publici prije petnaest godina, a danas mi djeluje jednako snažno kao i tada.
Bila je to kolekcija nastala na granici dve suprotnosti: snage i nježnosti. Metal smo ručno varili, oblikovali i pretvarali u formu, tražeći način da ga spojimo sa gotovo bestežinskim tkaninama. U tom susretu grubog i krhkog nastala je posebna energija koju i danas osjećam. Možda bih je danas posmatrala drugačijim očima, sa više iskustva i zrelosti, ali njena ideja ostala bi ista. Neke kreacije pripadaju trenutku, a neke su bezvremenske. Za mene je Blacksmith and Tailor upravo jedna od njih.
Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.
Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.
Amina Hasanbegović: U ovoj kolekciji važnu ulogu ima i način na koji nastaju materijali. Mnoge od njih smo stvarali sami. Volim ideju da komad počinje mnogo pre prvog kroja - u eksperimentu, u teksturi, u tragu ruke koja ga oblikuje.
Amina Hasanbegović: Volela bih da ovu novu fazu brenda prepoznaju po emociji. Po ljubavi prema stvaranju koja je godinama bila moja najvažnija pokretačka snaga i koja je utkana u svaki komad.
Svaka kolekcija nosi deo vremena u kojem je nastala, ali i deo osobe koja ju je stvarala. Takođe, ona je i simbol našeg novog početka nakon više decenije i po stvaranja :)
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Hatidža Hasanbegović / @aminahasanbegovic
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
