TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.1.2025.
Drage naše čitateljice, koliko puta ste sebe stavili na čekanje govoreći: "Ma, ima vremena, ići ću na pregled sljedeći mjesec"? Koliko puta smo, svi zajedno, ignorisali ono tiho podsjećanje u nama da je zdravlje prioritet?
Kada se govori o raku dojke, čekanje je luksuz koji ne možemo priuštiti. Važno je pričati o ovome, edukovati, da se osnažimo i zato danas na Bonjour.ba ponovo govorimo o ovoj temi jer to nije samo informacija. To je podsjetnik da niste same!
Pišemo članak da zajedno proslavimo jedan veliki korak za žene: Centar za dojke doktorice Une Delić koji je više od medicinske ustanove. To je mjesto koje govori: "Tvoje zdravlje je važno." Zamišljen kao sigurna luka, ovaj Centar pruža toplinu, razumijevanje i stručnu brigu svakoj ženi.
Kroz razgovor s doktoricom Unom, otkrivamo šta ju je motivisalo da napravi prvi korak ka otvaranju centra, ali i sve ključne informacije koje biste trebali znati.
Ovaj intervju pored želje da informiše je ujedno i naš poziv na akciju, na prevenciju, na ljubav prema sebi i svom tijelu.
Želimo da ovaj članak bude nešto što ćete podijeliti sa mamom, sestrom, prijateljicom, komšinicom…
Una Delić, Specijalista radiolog, magistar medicinskih nauka
Una, recite nam šta vas je potaknulo da posvetite karijeru borbi protiv raka dojke i otvorite Centar koji mijenja živote žena?
Ideja o centru se rodila sa željom da se ženama omogući brz, lagan i ugodan pristup pregledu bez stresa. Željela sam omogućiti ženama da što prije dođu do rješenja ako imaju problem.
Zamislite to ovako: napipali ste novu promjenu u dojci pri jutarnjem tuširanju i jako ste se prepali, želite da saznate šta se događa što prije.
U centru smo u mogućnosti da riješimo ovu dilemu u najkraćem roku ukoliko je potrebno dijagnozu potvrditi ultrazvukom, mamografijom, punkcijom ili biopsijom. Zatim uputiti pacijenticu na daljnji tretman u roku od deset dana od prvog simptoma čime značajno skraćujemo i olakšavamo put pacijenta.
Naročito sam ponosna što sam uspjela ostvariti dugogodišnju želju te pokrenuti Centar za dojku koji je već proslavio prvi rođendan.
Koje nove tehnologije u dijagnostici raka dojke donose najveće promjene u liječenju i prevenciji i možete li nam pojasniti vaš sistem dijagnoza u roku od sedam dana?
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke značajno unapređuju rano otkrivanje, preciznost dijagnoze i personalizaciju liječenja. Evo nekoliko ključnih inovacija i pojašnjenja sistema brzih dijagnoza:
Tomosinteza stvara 3D slike dojki, omogućavajući detaljniji prikaz tkiva i bolje razlikovanje između benignih i malignih promjena. Preciznija detekcija, posebno kod žena s gustim tkivom dojki i smanjenje lažno pozitivnih rezultata.
MRI koristi kontrastno sredstvo za identifikaciju karcinoma dojke s vrlo visokom preciznošću. Posebno korisna metoda za žene s visokom stopom rizika.
Koraci u brzom dijagnostičkom procesu: Ljekarski pregled i anamneza, detaljan razgovor s pacijentom o simptomima, porodičnoj anamnezi i klinički pregled dojki, obavljanje digitalne mamografije i/ili ultrazvuka dojki. U slučaju sumnjivih promjena, planira se dodatni pregled poput tomosinteze ili MRI.
Uzimanje uzorka tkiva sumnjivih promjena pod ultrazvučnim vođenjem. Patohistološka analiza sa obaveznom imunohistohemijom koje omogućavaju konačnu dijagnoza i plan liječenja.
Rezultati svih testova prezentuju se pacijentu, a multidisciplinarni tim konzilija za dojku (hirurg, onkolog, radiolog) izrađuje personalizirani plan liječenja.
Prednosti sistema brzih dijagnoza jeste smanjenje stresa pacijenta kroz brzo donošenje odluka, a korištenje naprednih tehnologija i multidisciplinarnog pristupa osigurava tačnost dijagnoze. Terapije su prilagođene specifičnim karakteristikama tumora i pacijenta.
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke ubrzavaju otkrivanje i omogućavaju ciljano liječenje čime se povećavaju šanse za oporavak. Sistem dijagnoza u roku od sedam dana predstavlja važan iskorak u humanom i efikasnom pristupu liječenja raka dojke.
Kada je idealno vrijeme za prvi mamograf i koliko često bi žene u različitim dobnim grupama, uključujući i one u menopauzi, trebale raditi ultrazvuk ili mamografiju?
Preporuke za mamografiju i ultrazvučne preglede dojki zavise od dobi, individualnih faktora rizika, porodične anamneze i općeg zdravstvenog stanja žene. Ovo su neke od ključnih smjernica:
Prvi mamograf obično se preporučuje u 40. godini života kao osnovni (bazni) pregled za žene bez simptoma i bez porodične anamneze raka dojke. Nakon toga, redovni pregledi počinju u skladu s dobnim smjernicama. Za žene s visokim rizikom (npr. porodična anamneza raka dojke, genetske mutacije BRCA1/BRCA2): Mamografija ili dodatni pregledi poput magnetne rezonance (MRI), mogu se početi ranije, prema savjetu ljekara.
Preporučuje se mamografija svake godine, posebno za žene sa srednjim ili povećanim rizikom. Odluka o učestalosti može se prilagoditi prema individualnom riziku i konsultaciji s ljekarom.
Idealan je za mlađe žene (<40 godina): Ultrazvuk se češće koristi kod mlađih žena jer su njihove dojke obično gušće pa mamografija može biti manje pouzdana. Ultrazvuk se koristi kao dodatak mamografiji za bolje prikazivanje kvržica, cista ili drugih abnormalnosti, bez obzira na dob.
Ultrazvuk je koristan ako se pronađu promjene koje zahtijevaju detaljniju procjenu, a mamografija i redovni pregledi (1 - 2 godine) i dalje su važni jer rizik od raka dojke raste s godinama.
Napomenula bih da ultrazvuk nije rutinski potreban osim u slučaju kvržica, bolova ili drugih simptoma.
Poželjno je obavljati samopregled jednom mjesečno, počevši od 20. godine života, kako bi se lakše prepoznale eventualne promjene. Ako postoje porodični faktori rizika, genetske predispozicije ili sumnjive promjene, dodatni i češći pregledi (npr. MRI) mogu biti potrebni. Rano otkrivanje spašava živote.
Karcinom dojke je izlječiv ako je otkriven u početnom stadiju.
Redovno obavljanje mamografija i drugih pregleda prema preporukama ljekara ključno je za pravovremeno otkrivanje i liječenje raka dojke.
Da li svakodnevne navike poput nošenja grudnjaka sa žicom, korištenja antiperspiranata ili spavanja na stomaku zaista povećavaju rizik i da li su promjene na koži dojki, svrbež ili bol uvijek razlog za zabrinutost?
Različite svakodnevne navike i simptomi vezani za dojke često su predmet mitova i nepotpunih informacija pa je važno razjasniti nekoliko činjenica.
Naučna istraživanja nisu pokazala nikakvu povezanost između vrste grudnjaka i povećanog rizika od raka dojke. Limfni sistem nije značajno pod uticajem nošenja grudnjaka pa ovo ne treba da bude razlog za zabrinutost.
Iako su postojale spekulacije da aluminijumski spojevi u antiperspirantima mogu imati ulogu u razvoju raka dojke, ne postoji čvrst naučni dokaz koji bi potvrdio ovu povezanost. Većina stručnjaka i dalje smatra da je korištenje antiperspiranata sigurno.
Nema dokaza da položaj tokom spavanja ima ikakav uticaj na rizik od raka dojke. Ovo je mit koji ne treba da brine.
Ovi simptomi nisu uvijek razlog za paniku, ali ih ne treba ignorisati. Promjene na koži (crvenilo, uvlačenje kože, izgled "narandžine kore") mogu biti znak inflamatornog raka dojke i zahtijevaju hitnu procjenu. Svrbež često ima bezazlene uzroke poput iritacije kože ili alergije, ali uporan svrbež može biti znak dubljeg problema. Bol u dojkama, najčešće je povezan s hormonalnim promjenama, menstruacijom, trudnoćom ili dojenjem, a rijetko je znak raka.
Promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke. Pojava kvržica, posebno ako su nepomične ili tvrde. Iscjedak iz bradavice, naročito ako je krvav ili bez očiglednog uzroka. Neprestana bol ili otok dojke koji ne prolazi nakon menstrualnog ciklusa.
Iako mnoge svakodnevne navike nemaju direktnu povezanost s rizikom od raka dojke, svaka promjena na dojkama koja traje ili se pogoršava treba biti razlog za konsultaciju sa ljekarom.
Koliko su sigurni silikonski implantati? Da li povećavaju rizik od raka ili otežavaju dijagnozu?
Silikonski implantati su sigurni i oni ne povećavaju rizik od nastanka karcinoma dojke kao što ne otežavaju ni samu dijagnozu.
Važno je napomenuti da i osobe sa ugrađenim silikonskim implantatima trebaju redovno obavljati preglede poput mamografije i ultrazvuka, eventualno u određenim slučajevima magnet dojki.
Znamo da će naše čitateljice zanimati da li je bolest neizbježna za ostale članice porodice ako su majka ili sestra imale rak dojke?
Jedan od riziko faktora za nastanak karcinom dojke je pozitivna porodična anamneza osobito sa ženske strane što znači da pojava karcinoma dojke u bližoj obitelji povećava rizik, ali ne nužno i samo oboljenje.
Da se opet vratimo na važnost preventivnog pregleda. Osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom trebaju biti odgovorne prema sebi i svom zdravlju i obavljati preglede redovno.
Opet ističem važnost otkrivanja karcinoma dojke u početnom stadijumu kada isti u najvećem broju slučajeva još ne daje simptome.
Koliko su česti slučajevi raka dojke kod nas i kako stojimo u odnosu na regiju i svijet?
Karcinom dojke predstavlja značajan zdravstveni problem u Bosni i Hercegovini (BiH), s trendom rasta broja oboljelih i umrlih.U poređenju s drugim zemljama u regiji, BiH ima slične stope incidencije i mortaliteta od karcinoma dojke.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zemljama članicama Evropske unije (EU) procjenjuje se da će više od 355.000 žena biti dijagnosticirano s rakom dojke u 2020. godini što čini rak dojke najčešće dijagnosticiranom zloćudnom bolešću među ženama u EU.
Ovi podaci naglašavaju potrebu za kontinuiranim naporima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju karcinoma dojke u BiH, kako bi se smanjila stopa obolijevanja i smrtnosti od ove bolesti.
Sve više se priča o tome da rak dojke pogađa mlađe žene. Šta statistika govori, šta se promijenilo i šta to govori o našem načinu života?
U posljednje vrijeme, u Bosni i Hercegovini primijećen je porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena, posebno onih u tridesetim godinama.
Ljekari sve češće dijagnosticiraju ovu bolest kod žena u toj dobnoj skupini, često s brzorastućim oblicima karcinoma. Iako su precizni statistički podaci o učestalosti karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH ograničeni, globalne statistike pokazuju da se oko 6,6% karcinoma dojke dijagnosticira kod žena mlađih od 40 godina.
Iako je teško precizno odrediti razloge za ovaj porast, nekoliko faktora može doprinijeti:
Savremeni način života može uključivati povećan stres, neadekvatnu ishranu i smanjenu fizičku aktivnost što može povećati rizik od razvoja karcinoma.
Odlaganje trudnoće za kasnije godine ili smanjen broj porođaja mogu uticati na hormonalni balans i povećati rizik.
Porodična anamneza karcinoma dojke može povećati vjerovatnoću obolijevanja u mlađoj dobi.
Porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH naglašava potrebu za povećanom sviješću i edukacijom o ovoj bolesti.
Nemojte čekati. Pregledajte svoje dojke, zakažite kontrolu, razgovarajte sa ženama u svom životu o važnosti prevencije jer svaki trenutak brige o svom zdravlju korak je bliže sigurnijoj budućnosti za vas i vaše voljene.
Jedna informacija, jedan pregled i jedna podrška u pravom trenutku čine razliku. E, pa ovo je taj trenutak! Podsjeti svoju prijateljicu, mamu, sestru ili kolegicu da zakaže pregled.
Na Bonjour.ba nastavit ćemo dijeliti priče koje inspirišu, savjete koji mogu spasiti dan i informacije koje vrijedi podijeliti sa drugim ženama. Zajedno možemo sve!
* * *
Naslovna fotografija: pexels.com
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Društvene mreže nas uče da stalno budemo prisutni. Da objavimo, provjerimo reakcije, refreshamo, odgovorimo. I dok se sve to čini normalnim, rijetko zastanemo da se zapitamo gdje je granica, koliko dijelimo zato što želimo, a koliko zato što mislimo da trebamo.
U Cedevita Reci tako kako je showu upravo su se takva pitanja prirodno otvorila. Između smijeha, brzih odgovora i opuštene atmosfere, isplivali su i oni momenti koji te malo zaustave i natjeraju da se zapitaš: da li bih ja ovo objavila, da li je ovo još uvijek „ja“ i koliko nam je uopće važno šta će drugi reći.
Ilda Humić bila je jedna od onih osoba koje su na ta pitanja odgovarale bez zadrške glasno, duhovito i iskreno. Nakon showa, nastavili smo razgovor i dotakli se tema koje se tiču svih nas: refresh navike, granica na mrežama, galame koju volimo i onih rijetkih trenutaka kad ipak odlučimo stati.
Ilda Humić
Ilda: Objava i refresh.
„Normalno“, kaže kroz smijeh. Taj mali refleks joj je poznat kao i svima nama, ali bez pretvaranja da je nešto drugo. Društvene mreže su dinamične, a ona ih doživljava upravo takvima kao prostor u kojem si prisutan, ali svjestan onoga što radiš.
Ilda: Nisam nikad neki post, ali jesam nedavno video. U pitanju je viralni trend koji sam snimila s prijateljicama, ali sam shvatila da taj trend ipak nije za mene i da neke stvari i ja moram da razgraničim šta i koliko trebam da objavljujem.
Ilda: Facebook jer je iznimno toksičan. Ja ga svakako godinama ne koristim, moj sadržaj se tamo automatski objavljuje.
Ilda: Jako rijetko, kada je nema ja je obično napravim jer nekako volim i navikla sam da se oko mene dešava život i sretna sam kada je ta neka pozitivna frka i galama.
Ilda: Limun i ananas definitivno, volim taj spoj i generalno sve što je citrusno.
Ilda: Rebeka definitivno, jako mi se dopala njena energija, direktna, odlučna, duhovita i sposobna žena. Josip je također bio jako zabavan, najviše sam se njemu smijala, baš mu je bio dan, mislim da će se raja baš njemu dosta smijati onako od srca.
Ilda sve to kaže prilično jednostavno i bez potrebe da nešto dodatno objašnjava. Galama joj prija, refresh je navika, ali zna i gdje povući crtu. I možda je baš to ono što najviše ostane nakon ovog razgovora: da ne moraš birati između prisutnosti i granica, niti stalno objašnjavati svoje izbore.
Ako ste se u nekom njenom odgovoru prepoznali, vjerovatno ćete se prepoznati i u ostatku Reci tako kako je showa. Neki razgovori vas samo nasmiju, a neki vas, uz smijeh, natjeraju da se malo zamislite. Ovaj je upravo takav. Cedevita Reci tako kako je show možete pogledati na YouTube linku ovdje.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
