TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.1.2025.
Drage naše čitateljice, koliko puta ste sebe stavili na čekanje govoreći: "Ma, ima vremena, ići ću na pregled sljedeći mjesec"? Koliko puta smo, svi zajedno, ignorisali ono tiho podsjećanje u nama da je zdravlje prioritet?
Kada se govori o raku dojke, čekanje je luksuz koji ne možemo priuštiti. Važno je pričati o ovome, edukovati, da se osnažimo i zato danas na Bonjour.ba ponovo govorimo o ovoj temi jer to nije samo informacija. To je podsjetnik da niste same!
Pišemo članak da zajedno proslavimo jedan veliki korak za žene: Centar za dojke doktorice Une Delić koji je više od medicinske ustanove. To je mjesto koje govori: "Tvoje zdravlje je važno." Zamišljen kao sigurna luka, ovaj Centar pruža toplinu, razumijevanje i stručnu brigu svakoj ženi.
Kroz razgovor s doktoricom Unom, otkrivamo šta ju je motivisalo da napravi prvi korak ka otvaranju centra, ali i sve ključne informacije koje biste trebali znati.
Ovaj intervju pored želje da informiše je ujedno i naš poziv na akciju, na prevenciju, na ljubav prema sebi i svom tijelu.
Želimo da ovaj članak bude nešto što ćete podijeliti sa mamom, sestrom, prijateljicom, komšinicom…
Una Delić, Specijalista radiolog, magistar medicinskih nauka
Una, recite nam šta vas je potaknulo da posvetite karijeru borbi protiv raka dojke i otvorite Centar koji mijenja živote žena?
Ideja o centru se rodila sa željom da se ženama omogući brz, lagan i ugodan pristup pregledu bez stresa. Željela sam omogućiti ženama da što prije dođu do rješenja ako imaju problem.
Zamislite to ovako: napipali ste novu promjenu u dojci pri jutarnjem tuširanju i jako ste se prepali, želite da saznate šta se događa što prije.
U centru smo u mogućnosti da riješimo ovu dilemu u najkraćem roku ukoliko je potrebno dijagnozu potvrditi ultrazvukom, mamografijom, punkcijom ili biopsijom. Zatim uputiti pacijenticu na daljnji tretman u roku od deset dana od prvog simptoma čime značajno skraćujemo i olakšavamo put pacijenta.
Naročito sam ponosna što sam uspjela ostvariti dugogodišnju želju te pokrenuti Centar za dojku koji je već proslavio prvi rođendan.
Koje nove tehnologije u dijagnostici raka dojke donose najveće promjene u liječenju i prevenciji i možete li nam pojasniti vaš sistem dijagnoza u roku od sedam dana?
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke značajno unapređuju rano otkrivanje, preciznost dijagnoze i personalizaciju liječenja. Evo nekoliko ključnih inovacija i pojašnjenja sistema brzih dijagnoza:
Tomosinteza stvara 3D slike dojki, omogućavajući detaljniji prikaz tkiva i bolje razlikovanje između benignih i malignih promjena. Preciznija detekcija, posebno kod žena s gustim tkivom dojki i smanjenje lažno pozitivnih rezultata.
MRI koristi kontrastno sredstvo za identifikaciju karcinoma dojke s vrlo visokom preciznošću. Posebno korisna metoda za žene s visokom stopom rizika.
Koraci u brzom dijagnostičkom procesu: Ljekarski pregled i anamneza, detaljan razgovor s pacijentom o simptomima, porodičnoj anamnezi i klinički pregled dojki, obavljanje digitalne mamografije i/ili ultrazvuka dojki. U slučaju sumnjivih promjena, planira se dodatni pregled poput tomosinteze ili MRI.
Uzimanje uzorka tkiva sumnjivih promjena pod ultrazvučnim vođenjem. Patohistološka analiza sa obaveznom imunohistohemijom koje omogućavaju konačnu dijagnoza i plan liječenja.
Rezultati svih testova prezentuju se pacijentu, a multidisciplinarni tim konzilija za dojku (hirurg, onkolog, radiolog) izrađuje personalizirani plan liječenja.
Prednosti sistema brzih dijagnoza jeste smanjenje stresa pacijenta kroz brzo donošenje odluka, a korištenje naprednih tehnologija i multidisciplinarnog pristupa osigurava tačnost dijagnoze. Terapije su prilagođene specifičnim karakteristikama tumora i pacijenta.
Nove tehnologije u dijagnostici raka dojke ubrzavaju otkrivanje i omogućavaju ciljano liječenje čime se povećavaju šanse za oporavak. Sistem dijagnoza u roku od sedam dana predstavlja važan iskorak u humanom i efikasnom pristupu liječenja raka dojke.
Kada je idealno vrijeme za prvi mamograf i koliko često bi žene u različitim dobnim grupama, uključujući i one u menopauzi, trebale raditi ultrazvuk ili mamografiju?
Preporuke za mamografiju i ultrazvučne preglede dojki zavise od dobi, individualnih faktora rizika, porodične anamneze i općeg zdravstvenog stanja žene. Ovo su neke od ključnih smjernica:
Prvi mamograf obično se preporučuje u 40. godini života kao osnovni (bazni) pregled za žene bez simptoma i bez porodične anamneze raka dojke. Nakon toga, redovni pregledi počinju u skladu s dobnim smjernicama. Za žene s visokim rizikom (npr. porodična anamneza raka dojke, genetske mutacije BRCA1/BRCA2): Mamografija ili dodatni pregledi poput magnetne rezonance (MRI), mogu se početi ranije, prema savjetu ljekara.
Preporučuje se mamografija svake godine, posebno za žene sa srednjim ili povećanim rizikom. Odluka o učestalosti može se prilagoditi prema individualnom riziku i konsultaciji s ljekarom.
Idealan je za mlađe žene (<40 godina): Ultrazvuk se češće koristi kod mlađih žena jer su njihove dojke obično gušće pa mamografija može biti manje pouzdana. Ultrazvuk se koristi kao dodatak mamografiji za bolje prikazivanje kvržica, cista ili drugih abnormalnosti, bez obzira na dob.
Ultrazvuk je koristan ako se pronađu promjene koje zahtijevaju detaljniju procjenu, a mamografija i redovni pregledi (1 - 2 godine) i dalje su važni jer rizik od raka dojke raste s godinama.
Napomenula bih da ultrazvuk nije rutinski potreban osim u slučaju kvržica, bolova ili drugih simptoma.
Poželjno je obavljati samopregled jednom mjesečno, počevši od 20. godine života, kako bi se lakše prepoznale eventualne promjene. Ako postoje porodični faktori rizika, genetske predispozicije ili sumnjive promjene, dodatni i češći pregledi (npr. MRI) mogu biti potrebni. Rano otkrivanje spašava živote.
Karcinom dojke je izlječiv ako je otkriven u početnom stadiju.
Redovno obavljanje mamografija i drugih pregleda prema preporukama ljekara ključno je za pravovremeno otkrivanje i liječenje raka dojke.
Da li svakodnevne navike poput nošenja grudnjaka sa žicom, korištenja antiperspiranata ili spavanja na stomaku zaista povećavaju rizik i da li su promjene na koži dojki, svrbež ili bol uvijek razlog za zabrinutost?
Različite svakodnevne navike i simptomi vezani za dojke često su predmet mitova i nepotpunih informacija pa je važno razjasniti nekoliko činjenica.
Naučna istraživanja nisu pokazala nikakvu povezanost između vrste grudnjaka i povećanog rizika od raka dojke. Limfni sistem nije značajno pod uticajem nošenja grudnjaka pa ovo ne treba da bude razlog za zabrinutost.
Iako su postojale spekulacije da aluminijumski spojevi u antiperspirantima mogu imati ulogu u razvoju raka dojke, ne postoji čvrst naučni dokaz koji bi potvrdio ovu povezanost. Većina stručnjaka i dalje smatra da je korištenje antiperspiranata sigurno.
Nema dokaza da položaj tokom spavanja ima ikakav uticaj na rizik od raka dojke. Ovo je mit koji ne treba da brine.
Ovi simptomi nisu uvijek razlog za paniku, ali ih ne treba ignorisati. Promjene na koži (crvenilo, uvlačenje kože, izgled "narandžine kore") mogu biti znak inflamatornog raka dojke i zahtijevaju hitnu procjenu. Svrbež često ima bezazlene uzroke poput iritacije kože ili alergije, ali uporan svrbež može biti znak dubljeg problema. Bol u dojkama, najčešće je povezan s hormonalnim promjenama, menstruacijom, trudnoćom ili dojenjem, a rijetko je znak raka.
Promjene u veličini, obliku ili izgledu dojke. Pojava kvržica, posebno ako su nepomične ili tvrde. Iscjedak iz bradavice, naročito ako je krvav ili bez očiglednog uzroka. Neprestana bol ili otok dojke koji ne prolazi nakon menstrualnog ciklusa.
Iako mnoge svakodnevne navike nemaju direktnu povezanost s rizikom od raka dojke, svaka promjena na dojkama koja traje ili se pogoršava treba biti razlog za konsultaciju sa ljekarom.
Koliko su sigurni silikonski implantati? Da li povećavaju rizik od raka ili otežavaju dijagnozu?
Silikonski implantati su sigurni i oni ne povećavaju rizik od nastanka karcinoma dojke kao što ne otežavaju ni samu dijagnozu.
Važno je napomenuti da i osobe sa ugrađenim silikonskim implantatima trebaju redovno obavljati preglede poput mamografije i ultrazvuka, eventualno u određenim slučajevima magnet dojki.
Znamo da će naše čitateljice zanimati da li je bolest neizbježna za ostale članice porodice ako su majka ili sestra imale rak dojke?
Jedan od riziko faktora za nastanak karcinom dojke je pozitivna porodična anamneza osobito sa ženske strane što znači da pojava karcinoma dojke u bližoj obitelji povećava rizik, ali ne nužno i samo oboljenje.
Da se opet vratimo na važnost preventivnog pregleda. Osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom trebaju biti odgovorne prema sebi i svom zdravlju i obavljati preglede redovno.
Opet ističem važnost otkrivanja karcinoma dojke u početnom stadijumu kada isti u najvećem broju slučajeva još ne daje simptome.
Koliko su česti slučajevi raka dojke kod nas i kako stojimo u odnosu na regiju i svijet?
Karcinom dojke predstavlja značajan zdravstveni problem u Bosni i Hercegovini (BiH), s trendom rasta broja oboljelih i umrlih.U poređenju s drugim zemljama u regiji, BiH ima slične stope incidencije i mortaliteta od karcinoma dojke.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zemljama članicama Evropske unije (EU) procjenjuje se da će više od 355.000 žena biti dijagnosticirano s rakom dojke u 2020. godini što čini rak dojke najčešće dijagnosticiranom zloćudnom bolešću među ženama u EU.
Ovi podaci naglašavaju potrebu za kontinuiranim naporima u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju karcinoma dojke u BiH, kako bi se smanjila stopa obolijevanja i smrtnosti od ove bolesti.
Sve više se priča o tome da rak dojke pogađa mlađe žene. Šta statistika govori, šta se promijenilo i šta to govori o našem načinu života?
U posljednje vrijeme, u Bosni i Hercegovini primijećen je porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena, posebno onih u tridesetim godinama.
Ljekari sve češće dijagnosticiraju ovu bolest kod žena u toj dobnoj skupini, često s brzorastućim oblicima karcinoma. Iako su precizni statistički podaci o učestalosti karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH ograničeni, globalne statistike pokazuju da se oko 6,6% karcinoma dojke dijagnosticira kod žena mlađih od 40 godina.
Iako je teško precizno odrediti razloge za ovaj porast, nekoliko faktora može doprinijeti:
Savremeni način života može uključivati povećan stres, neadekvatnu ishranu i smanjenu fizičku aktivnost što može povećati rizik od razvoja karcinoma.
Odlaganje trudnoće za kasnije godine ili smanjen broj porođaja mogu uticati na hormonalni balans i povećati rizik.
Porodična anamneza karcinoma dojke može povećati vjerovatnoću obolijevanja u mlađoj dobi.
Porast broja slučajeva karcinoma dojke kod mlađih žena u BiH naglašava potrebu za povećanom sviješću i edukacijom o ovoj bolesti.
Nemojte čekati. Pregledajte svoje dojke, zakažite kontrolu, razgovarajte sa ženama u svom životu o važnosti prevencije jer svaki trenutak brige o svom zdravlju korak je bliže sigurnijoj budućnosti za vas i vaše voljene.
Jedna informacija, jedan pregled i jedna podrška u pravom trenutku čine razliku. E, pa ovo je taj trenutak! Podsjeti svoju prijateljicu, mamu, sestru ili kolegicu da zakaže pregled.
Na Bonjour.ba nastavit ćemo dijeliti priče koje inspirišu, savjete koji mogu spasiti dan i informacije koje vrijedi podijeliti sa drugim ženama. Zajedno možemo sve!
* * *
Naslovna fotografija: pexels.com
TEKST: Bonjour.ba
Trudnoća mijenja svakodnevicu brže nego što očekujemo. Prve sedmice donesu i lijepe emocije i male izazove: iznenadni umor, osjetljivost tijela ili jutra koja jednostavno ne liče na ona ranija.
Mučnine su među najčešćim razlozima zbog kojih se žene javljaju ginekologu i baš tu nastaju pitanja o tome šta je normalno, kada se zabrinuti i šta zaista pomaže.
Upravo zato smo u Bonjour.expert serijalu razgovarali s dr. Dženitom Kurtćehajić, specijalisticom ginekologije i akušerstva, kako bismo dobili jasne i provjerene odgovore o ranim simptomima trudnoće i mučninama koje prate ovaj period.
Dženita Kurtćehajić, dr. spec. ginekologije i akušerstva i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Uz savjete o ishrani i malim jutarnjim rutinama, trudnice sve češće čuju i preporuke za prirodnu podršku na bazi standardiziranog ekstrakta đumbira, poput Antimetila.
Na pitanje kada zapravo počinju prvi znakovi trudnoće, doktorica je naglasila da tijelo ponekad reagira mnogo prije nego što test pokaže dvije crtice. Kako kaže:
“Tijelo počinje da šalje prve signale trudnoće već sedmicu do dvije nakon začeća. Neke žene to mogu osjećati prije izostanka menstruacije, a neke iza. Obično su to simptomi poput osjetljivosti u grudima, učestalo mokrenje i umor, a četiri do šest nedjelja od izostanka menzesa se javljaju prve mučnine.”
Kada govorimo o mučninama, odgovor nije jednostavan, ali uz stručno objašnjenje sve postaje jasnije. Dr. Dženita je izdvojila glavne razloge: “Mučnine obično nastaju zbog porasta humanog horionskog gonadotropina. To je hormon koji luči posteljica. S druge strane, estrogen i progesteron dovode do usporenog rada probavnog sistema. To je kao da zamislite da hormoni šalju tijelu signal da uspori strojeve jer se rađa novi život. Zatim nastaje mučnina.”
Objasnila je da tijelo radi ogroman posao iza kulisa, a mučnine su ponekad samo nuspojava te promjene tempa.
U najpraktičnijem dijelu razgovora istaknula je rutine i male jutarnje trikove koje trudnice često usvajaju jer stvarno pomažu:
“Prije svega moram reći da je pravilna ishrana jako važna. Želudac ne smije biti ni pun ni prazan. Posebno u jutarnjim satima savjetuje se da na noćnom ormariću trudnica ima keksić ili badem i to uzeti prije nego što se ustane. S druge strane volimo preporučiti i čaj od džumbira. Međutim, sad na tržištu imamo olakšicu, Antimetil koji se može uzeti u vidu tablete da olakša mučnine.”
Mnoge žene brinu ako ne osjećaju mučninu uopće. Dr. Dženita je tu dilemu odmah razjasnila:
"Ukoliko nema mučnine u trudnoći, trudnice trebaju da znaju da to nije ništa opasno, ali s druge strane imamo statistike ukoliko su mučnine prisutne da je manja šansa da dođe do gubitka trudnoće. Čak do 80% je mučnina prisutna unutar prvih sedmica zato što raste taj nivo humanog horionskog gonadotropina."
Istaknula je da je odsustvo mučnine jednako normalno kao i njena prisutnost.
Kada smo pitali dr. Dženitu šta najčešće pogoršava mučninu, vrlo konkretno je odgovorila: “Najčešće mučninu pogoršava neugodan miris kroz intenzivne parfeme, prženu hranu. Ako tome pridodamo još stres, mučnina je zatim jako intenzivna.”
Doktorica je posebno izdvojila trenutke kada mučnina prelazi granicu očekivanog: “Ukoliko žene imaju uredan kvalitet života, jednostavno imaju povremene mučnine, ne povraćaju pretjerano i mogu da jedu i piju, onda to nije neki veći problem.”
U razgovoru je doktorica pojasnila i kada mučnine prelaze granicu uobičajenog. Kaže da se u vrlo malom broju trudnoća javljaju izuzetno jaki oblici povraćanja, poznati kao hyperemesis gravidarum. U takvim situacijama trudnice ponekad ne mogu zadržati ni tečnost ni hranu, pa je potrebna bolnička njega kako bi se nadoknadili elektroliti i nutrijenti.
Naglasila je da je ovaj oblik mučnina rijedak, ali je važno prepoznati ga na vrijeme.
Kako kaže doktorica, neke reakcije trudnica nastaju iz dobre namjere, ali ne donesu olakšanje:
“Ono što ne pomaže protiv mučnine je da trudnice izbjegavaju da jedu ili da konzumiraju odjednom veće količine tečnosti i nekad koriste prenatalne vitamine sa visokom dozom željeza.”
Naglasila je da tijelo bolje reaguje na male, česte obroke i postepeni unos tečnosti.
Prve sedmice trudnoće donose najviše pitanja, ali i najviše prostora za razumijevanje vlastitog tijela. Mučnine, koliko god neugodne bile, najčešće su dio prirodnog ritma koji hormoni stvaraju u ovom periodu.
Iz odgovora dr. Dženite Kurtćehajić jasno je da rani period trudnoće postaje lakši onda kada trudnice razumiju šta se u tijelu događa i kada pronađu rutinu koja im odgovara. Nekima to znači promjenu prehrane, nekima mali jutarnji trik poput keksića prije ustajanja, a nekima prirodan oblik đumbira u Antimetilu, koji se pokazao kao blaga i praktična pomoć kod mučnina.
Važno je osluškivati svoje tijelo i dati sebi mogućnost da isprobate ono što vam može olakšati dan. Ponekad upravo takvi mali izbori naprave razliku i pretvore jutro u tren koji je mnogo nježniji i lakši za započeti.
U razgovoru je doktorica spomenula da đumbir, posebno u standardiziranim oblicima, može biti blaga pomoć kod mučnina u ranoj trudnoći. Za trudnice koje žele isprobati ovu vrstu podrške, dostupna su dva oblika Antimetila, proizvoda na bazi ekstrakta đumbira, namijenjena za održavanje lakoće želuca tokom trudnoće i putovanja.
Antimetil® tablete
Oblik sa standardiziranim ekstraktom đumbira (50 mg), namijenjen odraslima, trudnicama od prvog dana trudnoće i dojiljama. Ne izaziva pospanost.*
Antimetil® gom tablete za žvakanje
Praktičan oblik (25 mg ekstrakta đumbira) koji se lagano otapa u ustima i može se koristiti i kada voda nije dostupna. Prikladan za djecu od 4 godine, trudnice i dojilje. *
*Antimetil® ne smiju uzimati osobe sa opstrukcijom žučnog voda. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije korištenja posavjetovati sa ljekarom.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
