TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 24.6.2019.
„Mogle bismo spomenuti deep house glazbu devedesetih, Jima Jarmuscha, psihodelične plakate Ricka Griffina, Blotter art ili cijeli arsenal halucinogenih droga popularnih od 60-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća, no srpanjski prizor macaklina na vrućem kamenu podjednako može dočarati slatku ljetnu omamljenost kojom je obojena Retro restart kolekcija. Sakoi su širokih ramena, krojevi oversize, a boje pastelne. Odlučile smo izvaditi mint i prljavo-rozu iz vintage ormara i pridružiti ih klasičnoj crnoj i bijeloj. Materijali su različiti, od hladne vune, preko kože do svile, kombinacije su izmiješane i odlično funkcioniraju kao cjelina. Pored već uobičajenih sakoa i odijela koje tako rado pravimo, u ovoj kolekciji možete pronaći i majice i hudice za nešto ležerniji stil.

Spomenuti komadi nastali su u suradnji sa Stefanom Kokovićem, grafičkim dizajnerom koji je za potrebe ove kolekcije izradio mala grafička umjetnička djela koja smo otisnuli na svoje komade. Koncept je fantazmagoričan splet klasične umjetnosti i svemirskih veduta upotpunjen vrlo suvremenim porukama, a inspiracija koju je crpio iz Vaporwave stila, tako prikladna za našu kolekciju.“ – ovako su Mateja Dujić i Neira Sinanbašić, dizajnerica brenda Mateyaneira, prokomentirale što im je bila inspiraciju za novu Mateyaneira priču.
Retro vibrantnost cijele kolekcije dodatno naglašava i lokacija snimanja, Prater u Beču, koji je pokazao sav šarm i razigranost pastelnih komada, kao i ležernost sportskih artikala iz njihove posljednje kolekcije. Pogledajte.
***
Odjeća: Mateyaneira
Art direkcija/fotograf: Stefan Koković
Frizura i makeup: Ana Jakšić (MUD Make-up Designory Vienna)
Modeli: Coco i Sophie (Body and Soul Vienna)
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.


Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.


Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.



Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.


Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.


Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!