TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 31.1.2017.
Ideja o muževnosti dosta varira od kulture do kulture i na njenu konačnu sliku utječe i pop kultura, odnosno mediji. Zrelost, ukus, uglađenost, hrabrost i samopouzdanje su po mnogima ono što čini muškarca zamijećenim. Tema muževnost i muškarca koji zna što želi bila je i tema posljednjeg editorijala Stipe Filipovića u kojem se odvažio na transformaciju bh.modela i pokazao nekoliko lica modernog mu
„Mnogi misle kako je život modela lagodan, luksuzan, protkan egzotičnim putovanjima, fantastičnim jahtama, vrhunskim vinima i novim ljudima. Svi koji se pojavljuju u medijima za nas obične smrtnike su velika senzacija. No zasigurno ne znamo kroz što sve oni prođu kako bi osvanuli na nekoj naslovnici, odnosno da bi dobili neki posao. Neumorno putuju u daleke i često puta nesigurne zemlje, trče po nepoznatim gradovima sa castinga na casting, žive u skučenim stanovima koji dijele s pozamašnim brojem ljudi. Tisućama kilometara daleko od svoga doma, bez obitelji i prijatelja prepušteni nemilosrdnoj modnoj industriji. Mnogi modele osuđuju te njihov posao ne smatraju ozbiljnim, već ga uspoređuju s nekom trenutno lucidnom avanturom. Međutim ako želiš uspjeti u svijetu mode moraš imati jak karakter, biti poseban, pribran u svakoj situaciji, te se izdvajati iz mase modela koji su ti najčešće prisilni prijatelji, a s druge strane opasna konkurencija koja jedva čeka biti izabran umjesto tebe. Život muškog modela je još i više posut trnjem jer globalno u svijetu je uvijek veća potražnja za ženskim modelima, te je ženama dosta lakše dobiti posao. Model kojega svaka agencija čeka raširenih ruku, poput nebrušenog dijamanta mora imati tisuću lica. Kameleonske karakteristike krase bh. manekena Berina Ahmetbašića koji se nedavno vratio iz Indije gdje je proveo pola godine pokoravajući indijsku modnu industriju i upravo zato sam odlučio napraviti ove fotografije s njim.“ – komentirao je Stipe moć i važnost transformacije. Berin je u maloj pauzi prije odlaska u Jakartu pokazao koliko lica ima u editorijalu Stipe Filipovića kojeg donosimo u nastavku.
MODEL: Berin Ahmetbašić & Josip Tabak
FRIZURA I PRODUKCIJA: Stipe Filipović
MAKE-UP: Maja Koristović Talović
FOTO:Vanja Lisac
RETOUCH: Sanela Babić
TEKST: Ada Ćeremida
Na jednom mjestu okupljeni su oni koji Sarajevo pretvaraju u šarenu mapu priča i emocija.
Od 2021. godine FASADA, festival ulične umjetnosti, u Sarajevu pretvara gradske fasade u galerije pod vedrim nebom, spajajući umjetnost, zajednicu i ekologiju.
Kroz protekle četiri godine nastalo je 29 murala na više od 3.000 m² javnih površina, a Sarajevo danas broji dvije otvorene galerije ulične umjetnosti i petnaest samostojećih velikih murala.
Iza cijele priče stoji muralist i osnivač Obojene Klape, Benjamin Cengić Zian, čiji prepoznatljivi cvijet krasi zidove Sarajeva i regije. FASADA tako svake godine okuplja umjetnike iz cijelog svijeta, a boje i crteži na zidovima postaju trajni dijalog sa gradom i ljudima.
Ovo je tek početak priče, pratite nas jer ćemo kroz naredne dane otkrivati kako nastaju murali, ko su umjetnici koji ih crtaju i šta ulična umjetnost znači za Sarajevo danas i u budućnosti.
Otvorenje koje širi energiju
Četvrto izdanje festivala otvara se u subotu, 6. septembra, u Despićevoj ulici, gdje će biti otvorena izložba High Five i dodijeljena Balkan Street Art Network nagrada.
Uz muziku i DJ setove, atmosfera otvaranja najavljuje dane ispunjene muralima, radionicama, razgovorima i druženjima.
Naredni dani donose početak oslikavanja zidova na Prusačkovoj i Ujevićevoj ulici, kao i jedinstvenu radionicu Street Art & VR u Manifesto galeriji i Darivi, gdje se kreativnost spaja sa tehnologijom i istražuju nove dimenzije ulične umjetnosti.
Posebnu pažnju privlači projekcija filma Girl Power, priča o ženama u uličnoj umjetnosti i njihovom mjestu u globalnom pokretu. U utorak slijedi šetnja kroz već nastale murale grada, a festival se potom seli na muzičke stepenice u Prusačkovoj, gdje će se održati razgovori sa umjetnicima.
Ovogodišnji FASADA festival dovodi raznoliku postavu autora čiji radovi oblikuju savremenu scenu ulične umjetnosti. Francuski umjetnik STOM500, donosi murale prepune boja i antropomorfnih životinja koji istovremeno zabavljaju i provociraju razmišljanje.
Dok kanadsko-srpska muralistica Zmaja, ilustratorica knjiga, sada javni prostor koristi kao polje kolektivne imaginacije kroz humoristične likove i stripovsku estetiku.
Tu su i Simeon Switch iz Nizozemske sa snovitim, gotovo psihodeličnim pejzažima i životinjama, čije hiperrealistične forme stapaju fantaziju i realnost, te argentinska umjetnica Flo Silva koja svoj prepoznatljivi rukopis prenosi iz Južne Amerike do Evrope.
Hrvatska muralistica Téa Jurišić koristi jarke boje i raznolike likove da ispriča priče vezane za lokalni kontekst, dok španski umjetnik Bubblegum stvara ornamentalne kompozicije koje podsjećaju na arhitektonske filigrane.
Francuska autorica Nush gradi svijet ptica, mitskih bića i plamenih boja, a lokalni Vedran Purićanin, poznat i kao tattoo majstor i DJ, unosi humor, spontanost i duh Sarajeva u svaku liniju.
Pred sam kraj festivala, na Darivi će se održati tradicionalni Graffiti Jam, uz druženje i afterparty. Završnica je zakazana za 14. septembar u Prusačkovoj ulici, kada će se simbolično zatvoriti ovogodišnje izdanje.
No, murali i crteži ostaju kao javni arhiv emocija, znak da Sarajevo neprestano diše, mijenja se i raste kroz boje i poruke svojih zidova.
Murali su i platforme za dijalog o tome kako umjetnost oblikuje urbane pejzaže, povezuje ljude i zajednice i postaje pokretač novih razgovora o budućnosti grada.
Kada ulice postanu galerije, umjetnost prestaje biti zatvorena i počinje živjeti u svakodnevici, dodirujući prolaznike jednako kao i posmatrače iz daljine.
Upravo zato ovi projekti pokreću i ekološki diskurs: korištenje održivih boja i sprejeva koji poboljšavaju kvalitet zraka otvara prostor za razmišljanje o tome kako umjetnost može i treba biti u službi zdravije urbane sredine.
Dok različite kulture i autori utiskuju svoje tragove u gradske zidove, Sarajevo se sve više profilira kao mjesto gdje se lokalna urbana scena prirodno uklapa u razgovor o tome šta umjetnost znači u javnom prostoru i kakvu budućnost zajedno gradimo.
Foto: @fasadafestival
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
