TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 17.2.2025.
Jeste li tokom jedne od svojih šetnji ili vožnji Sarajevom na zidovima uočili cvjetiće u različitim veličinama i bojama?
Ako već ne znate kako su se oni našli tu, onda ćemo preuzeti to zadovoljstvo da vas upoznamo s njihovim autorom. Benjamin Čengić je umjetnik iz Sarajeva koji ovaj grad, polako i sigurno, pretvara u jedan veliki cvjetni vrt.
Oduševila nas je vijest o njegovoj izložbi u Strazburu te smo znali da je pravo vrijeme za razgovor s Benjaminom. Ako ste u Galeriji savremenih umjetnosti Manifesto uživali u izložbi "Behut u cvatu" onda ovaj intervju donosi nešto i za vas. Zašto baš Strazbur, koliko vremena je potrebno za jedan cvjetić i gdje je nastao prvi - otkrio nam je Benjamin.
Benjamine, kako je došlo do izložbe baš na ovoj lokaciji i vaše saradnje sa Palatom Vijeća Europe u Strazburu? Kako je krenula ta priča i šta sve posjetitelji mogu očekivati?
Unutar Vijeća Evrope postoji klub umjetnosti - Les Club des Arts, koji je zadužen za organizaciju i realizaciju izložbi u Palati Vijeća. Klub radi na principu da zaposlenici nominuju umjetnike/ce iz svojih država, a onda članovi glasaju i "pobjednici" dobijaju priliku da izlože svoje radove. Mene je nominovala moja draga prijateljica Amila Kurtović koja je zaposlena u Sudu za ljudska prava. Kada sam izglasan od strane članova kluba, dobili smo datum otvorenja i period trajanja izložbe i krenuli u pripreme.
Moj dio posla je naravno priprema slika, a Amilin komunikacija, pozivanje gostiju i organizacija otvorenja. Izložbu mogu vidjeti samo uposlenici Vijeća Evrope i institucija koje su pod tim krovom te posjetioci koji su unaprijed najavljeni. Izložba sadrži 16 slika iz ciklusa Flower Series i četiri slike ciklusa Gradient Series. 
Ciklus Flower Series razvijate skoro deset godina. Kako se mijenjao vaš pristup umjetnosti u tom periodu? Sjećate li se prvog cvijeta i znate li još uvijek gdje se nalazi?
Prvi cvjetić sam nacrtao prije desetak godina na papiru. U tom trenutku, imao je drugačiju formu i drugi cilj. Spletom okolnosti sam ga par godina ostavio po strani dok nisam razriješio određene unutarnje borbe i emocije, a kada sam napokon našao mir, cvjetići su počeli da cvjetaju. Jedan od prvih koji se našao u javnom prostoru je u ulici Valtera Perića, ali mislim da više ne postoji. Ciklus koji je izložen u Strazburu nastao je u periodu od novembra prošle, do januara ove godine. 
Koliko vremena je potrebno za nastanak jednog cvijeta?
Za cvjetić u javnom prostoru potrebna mi je minuta, najviše dvije. Cvjetić na platnu stvaram malo duže s obzirom na to da imam slobodu i vrijeme da eksperimentišem, igram se i probavam različite tehnike. Više vremena posvetim pripremi i razmišljanju o slici, dok sama egzekucija zahtjeva do sat vremena.
Gradient series je također dio izložbe. Ova umjetnička djela smo imali priliku vidjeti i za vrijeme trajanja izložbe „Behut u cvatu“. Planirate li nakon izložbe u Strazburu ponoviti sličan koncept i u Sarajevu?
Da, gradienti su također dio izložbe. Oni su malo drugačiji izraz od cvjetića i prvi put sam ih predstavio javnosti u okviru izložbe "Behut u cvatu", kao što ste rekli. Uvijek uživam u njihovom stvaranju i mogu pričati satima o tehnici slikanja i onome što želim probuditi u posmatraču kada stoji ispred tih slika. Oni djeluju na nekom subliminarnom nivou i treba da izazovu osjećaj pozitivne energije.
U ovom trenutku nemam plan za realizaciju svojih izložbi u Sarajevu, zapravo sam više fokusiran na producentski dio moje karijere i rad kroz Galeriju savremenih umjetnosti Manifesto, FASADA Festival i produkciju filma i video umjetnosti. Pregovaram sa nekoliko galerija u regionu za potencijalne izložbe, ali po trenutnom rasporedu mi se čini da ove godine neće biti vremena.
Cvijet u vašim djelima simbolizuje povezanost i inkluziju. Da li ste kroz stvaranje ovog ciklusa otkrili nešto novo o ljudskim odnosima?
Cvjetić simbolizuje različite stvari i to je također tema o kojoj mogu razgovarati satima. Prvenstveno simbolizuje ljubav. Ljubav prema životu, prema prirodi. Simbolizuje mir, rast, napredak, ali i povezanost. Zapravo mogu danima pričati o svemu što on meni znači i što postižem stvarajući ga. On je također otvoren za interpretaciju svim posmatračima i volim kad ga ljudi osjete na sebi svojstven način i ispričaju mi sve o tome.
O ljudskim odnosima naučim nešto novo svaki dan i svaki dan me ljudi iznenađuju. S obzirom na to da su drugi aspekti mog posla bazirani na komunikaciji s ljudima, kada stvaram, trudim se da se izolujem i zaboravim sve o ljudima i našim odnosima. :D
Kako biste opisali i predstavili svoj stil nekome ko prvi put vidi vaša djela?
Kada su u pitanju radovi koji su tema ovog razgovora - cvjetići, rekao bih da moj stil karakteriše neobuzdani crtež u jednom potezu i odabir jarkih i veselih tonova postavljen u jednostavnoj kompoziciji i rađen sprejom. Kada su u pitanju gradijenti, rekao bih da ga karakteriše nježni prelaz boja stvoren od miliona čestica boje koje se miješaju i stvaraju iluziju vibracije.
Koliko Sarajevo i njegova energija utiču na vaš umjetnički izraz?
Sarajevo i ja smo vezani najčvršćim čvorovima i najdebljim lancima koje možete zamisliti. Sve što radim je proizvod Sarajeva i njegove energije i sve što radim, radim za Sarajevo. Naravno, to radim i za sebe i kako bih zadovoljio svoje unutarnje borbe, osjećaje, ciljeve, misije, vizije, ambicije, ali Sarajevo je neodvojivo od mene.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Peti po redu Sarajevo Photography Festival objavio je poziv za prijave za ovogodišnji konkurs, pružajući fotografima iz regiona, ali i cijelog svijeta priliku da predstave svoje radove u osam različitih kategorija koje obuhvataju širok spektar fotografskih izraza, od dokumentarne i pejzažne fotografije do konceptualnih i modnih radova.
Prijave za konkurs otvorene su do 10. aprila. 
Foto: Monika Andrić
U kategoriji Dokumentarne fotografije prijavljuju se foto-serije od četiri do šest fotografija koje autentično dokumentuju ljude, mjesta ili događaje.
U kategoriji Pejzaža mogu se prijaviti fotografije prirodnih i urbanih pejzaža te detalja iz okruženja, a moguće je prijaviti jednu fotografiju.
Kategorija Život namijenjena je fotografijama koje prikazuju svakodnevni život i stvarne situacije ljudi, uz prijavu jedne fotografije.
U kategoriji Konceptualne fotografije prihvataju se kreativni i eksperimentalni radovi zasnovani na ideji ili poruci, kao jedna fotografija ili serija do četiri rada. 
Kategorija Mobilni telefon otvorena je za fotografije snimljene mobilnim telefonom, bez tematskih ograničenja, kao pojedinačne ili serije do četiri fotografije.
Kategorija Moda obuhvata modne i beauty fotografije u različitim stilovima, a moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Kategorija Događaj posvećena je fotografijama koje bilježe atmosferu i emocije različitih događaja, uz prijavu jedne fotografije.
Kategorija Portret fokusira se na portretnu fotografiju pojedinaca ili grupa, uključujući autoportrete, kao jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Svi prijavljeni radovi moraju biti originalni i autorski, bez korištenja AI tehnologije za izmjenu ili generisanje fotografija. 
O pobjednicima i nagrađenim radovima odlučivat će međunarodni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz svijeta fotografije i vizuelne umjetnosti, među kojima su Šejla Kamerić, Fernanda Prado Verčić, Marko Drobnjaković, Ionuț Trandafirescu, Simone Azzoni, Timotej Letonja, Coline Plançon i Teresa Freitas.
Članovi žirija dolaze iz različitih segmenata savremene fotografske i umjetničke scene; od autorske i dokumentarne fotografije, preko kustoskih i festivalskih praksi, do izdavaštva i vizuelnih medija, te svojim iskustvom i međunarodnim djelovanjem doprinose prepoznavanju relevantnih i angažovanih fotografskih radova. 
Šejla Kamerić je vizuelna umjetnica iz Sarajeva čiji rad istražuje društveno-političke teme kroz fotografiju, film i instalacije, a njeni radovi su izlagani širom svijeta. Fernanda Prado Verčić je osnivačica i direktorica Kranj Foto Festa, koja povezuje autore s međunarodnim festivalima i aktivno podržava razvoj fotografske zajednice.
Marko Drobnjaković je dokumentarni fotograf koji istražuje postkonfliktna društva i globalne krize, sarađujući sa prestižnim medijima i organizacijama. Ionuț Trandafirescu je kulturni producent i direktor Bucharest Photofesta, s bogatim međunarodnim iskustvom u organizaciji izložbi, festivala i kulturnih projekata.
Simone Azzoni je historičar umjetnosti i kustos koji vodi festival Grenze - Arsenali Fotografici i razvija projekte u oblasti savremene vizuelne kulture. Timotej Letonja je osnivač i glavni urednik magazina Numéro Netherlands, s iskustvom u modnoj i kulturnoj produkciji i međunarodnim povezivanjem kreativnih scena.
Coline Plançon je nezavisna kustosica i producentica, posebno zadužena za koordinaciju festivala PhotoSaintGermain, te razvija projekte posvećene angažovanoj dokumentarnoj fotografiji. Teresa Freitas je portugalska fotografkinja i koloristkinja koja spaja street, dokumentarnu i fine art fotografiju, sarađuje s brendovima poput Porschea, Netflixa i Pantonea, te vodi edukativne programe o upotrebi boje. 
Foto: Amina Alađuz Lomigora
Sarajevo Photography Festival, koji se ove godine održava po peti put, nastavlja afirmisati savremenu fotografiju i pružati platformu autorima da predstave svoje radove široj publici, ali i da kroz fotografiju otvore važne društvene i umjetničke teme. Ukupni nagradni fond iznosi 10.000 eura.
Više informacija o pravilima konkursa, te žiriju dostupno je na zvaničnom site-u i društvenim mrežama festivala.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
