TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 24.12.2020.
Iz radionice kreativnog dvojca, Adne Ahmedić-Kadić i Alise Čaber, stiže nova zimska kolekcija jakni. Nit vodilja je i ovaj put vječna inspiracija arhitektura, ali sa novim stilskim igrama oblika i silueta kojima zaljubljenice u modu neće odoljeti.
Dosad smo imali prilike svjedočiti zanimljivim vizijama Muchness tima i artiklima koji su često postali omiljeni dio garderobe damama stoga nas ne iznenađuje da i ovaj put artikli sa etiketom Muchness donose upečatljivu stilsku priču.
„Za gotovo sve dizajnere i njihove brendove, arhitektura predstavlja izvor vječne inspiracije. Podjednako se u obje discipline (modnom dizajnu i arhitekturi) bavi stvaranjem prostora i volumena, ravnih i dvodimenzionalnih materijala, iako na različitim mjerilima. Danas se njihov odnos istražuje na mnogim poljima, počevši od estetike, umjetnosti, oblika, teksture, forme i strukture. I naša kreativna priča se temelji na zajedničkim vizualnim i intelektualnim principima, kroz privlačnost mode, arhitekture i umjetnosti iz kojih crpimo inspiraciju. Glavna ideja nove Muchness zimske kolekcije predstavljaju oblici i siluete koji zbunjuju konvencionalne ideje o proporciji i obliku, igramo se sa kontrastima u dužinama, bojama i teksturama, te oblikovanju negativnog prostora na odjevnom predmetu (kroz asimetriju) i dobivanjem pored pozitivnog i negativni volumen.“ - komentirale su Adna i Alisa.
Radi se o limitiranoj kolekciji kojima je na prvom mjestu kvaliteta izvedbe i korištenje materijala.
„Pored Muchness suknji, majica, bluza, naglasak u ovoj kolekciji za zimu su voluminozne jakne izražene kroz paletu crne, sive, maslinaste, i različitih nijansi narandžaste od štep materijala. Izazov nam je bio da predstavimo jednu konceptualnu i arhitektonsku formu jakne koja začudno kombinira lakoću materijala sa arhitektonskom, strukturalnom težinom. Prilikom dizajniranja akcent smo stavili i na tehniku kolažiranja kompozicije sa geometrijskim oblicima poput našivenih džepova u suprotnoj boji, trakama za vezanje i kontrastima u renderima na rukavima.“- pojasnile su nam Adna i Alisa.
Kreativni dvojac, stvarajući još jednu kolekciju koja odiše unikatnošću, a koja je ponajviše stvorena za zimsku uživanje sa stilom objašnjavaju da: „Posebna pažnja je usmjerena na multifunkcionalnost jer su jakne dvostrane i mogu se nositi na dva načina ovisno o raspoloženju, sa druge strane griju i omogućavaju nam da podnesemo sve vremenske (ne)prilike, kao i spremnosti za kombiniranje stilova u različite namjene. U svakoj kolekciji primarna misao nam je da osmislimo funkcionalan i udoban odjevni komad u kojem će se osoba osjećati nesputano, slobodno, a opet posebno i drugačije. I ova Muchness priča usmjerena je ka bezvremenskim i vizualno atraktivnim komadima koji ne podliježu trendovima, odnosno promocija „slow fashion“ koncepta pri čemu je modele nemoguće izvesti u velikom broju primjeraka, a samo ulaganje u kvalitet stvara održivost i dugotrajnost u modi.“
Njihov rad možete pratiti i na Facebook stranici brenda, kao i Instagram profilu @muchness_, a dio nove kolekcije istražite kroz fotografije Ane Lukende u nastavku.
***
Dizajnerice Muchness: Adna Ahmedić Kadić i Alisa Čaber
Fotografija: Ana Lukenda
Model: Nadine Mičić
Make up: Renata Ponjević
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
