TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 5.6.2024.
Mramor je element koji se u interijerima koristi kroz stoljeća i svaki put nepogrešivo svojom pojavom donosi dozu luksuza i elegancije.
Ljepota mramora krije se u mnoštvu različitih vrsta koje kreiraju neodoljive šare i kontrastne nijanse koje će uljepšati svaki dom. Od kupaonice do kuhinje, hodnika i spavaće sobe… s detaljima od mramora možete kreirati statement momente u interijeru koji potpuno transformiraju prostor.
Otkrili smo koje to vrste najčešće krase interijere, s kojim ih je elementima najbolje upariti te na koji ih način sve možete unijeti u dom.
Više detalja o mramoru
Kroz povijest, mramor je ostao omiljeni materijal arhitekata, umjetnika i dizajnera interijera zbog svoje jedinstvene kombinacije ljepote i trajnosti. Prirodna varijacija u boji i venama čini svaki komad mramora jedinstvenim, što ga čini posebno poželjnim za razne dekorativne svrhe.
Foto: @dactylion_design
Mramor je metamorfna stijena nastala preobrazbom vapnenca pod visokim pritiskom i temperaturom. Ovaj proces rezultira stvaranjem čvrstog, gustog kamena koji se može polirati do visokog sjaja. Mramor se kopa diljem svijeta, a različite regije nude jedinstvene varijante koje se razlikuju po boji, teksturi i uzorcima vena. Bez obzira na podrijetlo, mramor unosi prirodnu eleganciju i sofisticiranost u svaki interijer.
Njegova svestranost omogućuje široku primjenu u raznim prostorijama doma, od podnih obloga i zidnih ploča do kuhinjskih radnih ploča i dekorativnih elemenata. Osim estetske privlačnosti, mramor je poznat i po svojoj dugovječnosti, što ga čini pametnim ulaganjima za one koji žele dodati trajnu vrijednost svom domu.
Primjena mramora u interijeru
Mramor se može koristiti na mnogo različitih načina u interijeru. Njegova svestranost omogućuje primjenu u različitim prostorijama, a evo nekoliko najčešćih načina kako se mramor može koristiti.
Podne obloge - Mramor je odličan materijal za podove zbog svoje trajnosti i elegantnog izgleda. Mramorni podovi posebno su popularni u predvorjima, kupaonicama i kuhinjama. Bijeli Carrara mramor, na primjer, može dodati svježinu i svjetlost prostoru, dok tamniji mramor poput Nero Marquine donosi sofisticiranu i dramatičnu atmosferu.
Kuhinjske ploče - Mramor se često koristi za kuhinjske radne ploče zbog svoje estetske privlačnosti. Iako je mramor porozan i zahtjeva pažljivo održavanje, njegov prirodni izgled čini ga vrijednim ulaganjem. Calacatta i Statuario mramor su popularni izbori za kuhinje zbog svojih jedinstvenih vena i luksuznog izgleda.
Kupaonice - Mramor se koristi u kupaonicama za umivaonike, tuš kabine i zidne obloge. Zeleni mramor poput Verde Alpi može dodati prirodan i opuštajući osjećaj, dok bijeli mramor poput Carrara ili sivi donosi svježinu i čistoću.
Foto: @nicolefullerinteriors
Zidne obloge - Mramor se često koristi za zidne obloge kako bi se stvorio elegantan i sofisticiran izgled. Na primjer, mramorni zid u dnevnoj sobi može biti središnja točka prostora, stvarajući luksuzan dojam. Također, mramorne zidne ploče u hodnicima ili ulaznim prostorima mogu stvoriti impresivan prvi dojam.
Dekorativni elementi - Mramor se također koristi za izradu dekorativnih elemenata kao što su stolovi, vaze i skulpture. Ovi elementi mogu postati središnje točke prostora, dodajući eleganciju i umjetnički dojam.
Foto: @poradauk
Estetika i funkcionalnost mramora
Jedan od glavnih razloga zašto se mramor toliko cijeni u dizajnu interijera je njegova jedinstvena estetska privlačnost. Svaka ploča mramora je jedinstvena, s vlastitim uzorcima vena i nijansama boje. Ove prirodne varijacije čine mramor posebnim i dodaju element luksuza svakom prostoru.
Mramor je također vrlo funkcionalan materijal. Njegova čvrstoća i otpornost čine ga idealnim za područja s visokim prometom, kao što su hodnici i kuhinje. Polirana površina mramora odbija vodu i prljavštinu, što olakšava održavanje. Međutim, važno je napomenuti da je mramor porozan materijal i zahtjeva redovito čišćenje kako bi se spriječilo prodiranje tekućina i nastanak mrlja.
Vrste Mramora
Mramor dolazi u mnogim varijantama, a svaka ima svoje jedinstvene karakteristike koje utječu na njegovu primjenu i estetiku.
Bijeli mramor
Calacatta mramor
Foto: @theworkroominteriors
Crni mramor
Nero Marquina mramor
Foto: @mikolmarmi
Zeleni mramor
Verde Alpi mramor
Sivi mramor
Bardiglio mramor
Šareni mramor
Rosso Levanto
Kombiniranje Mramora s Drugim Materijalima
Mramor se može uspješno kombinirati s raznim materijalima kako bi se postigla uravnotežena i harmonična estetika. Evo nekoliko prijedloga:
Drvo - Kombinacija mramora i drveta donosi toplinu i prirodnost prostoru. Na primjer, mramorna kuhinjska ploča s drvenim ormarićima može stvoriti elegantan, ali ugodan ambijent.
Foto: @2711_interiors
Metal - Metalni akcenti, poput mesinga ili nehrđajućeg čelika, mogu naglasiti sofisticiranost mramora. Metalne slavine i ručke u kupaonici s mramornim površinama izgledaju izuzetno luksuzno.
Staklo - Staklene površine mogu dodatno naglasiti ljepotu mramora. Staklene police ili tuš kabine u kombinaciji s mramornim zidovima ili podovima stvaraju prozračan i moderan izgled.
Foto: @remontconstruction
Tekstil - Mekani tekstili poput baršuna, lana ili svile mogu dodati toplinu i udobnost prostorima s mramorom. Mramorni stolovi ili podovi u kombinaciji s bogatim tekstilnim zavjesama ili jastucima stvaraju luksuzan i ugodan ambijent.
Mramor je materijal koji kombinira prirodnu ljepotu s nevjerojatnom trajnošću. Njegova primjena u interijerima, od podova i zidova do dekorativnih elemenata, čini ga univerzalno cijenjenim materijalom koji dodaje vrijednost i estetsku privlačnost svakom prostoru.
Pravilno kombiniranje mramora s drugim materijalima i redovito održavanje osigurava da će ovaj plemeniti kamen ostati središnji dio vašeg doma još dugi niz godina. Bez obzira na stil ili namjenu, mramor će uvijek biti savršen izbor za dodavanje sofisticiranosti i bezvremenosti vašem prostoru.
* * *
Naslovna fotografija: @kellywearstler
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
