Modna industrija u posljednjih deset godina dobila je nekoliko modnih dokumentaraca i filmova koji su na osebujan način prenijeli modni svijet i rad njenih djelatnika - dizajnera, modela, manekenki, vizažista i svih kreativaca u modi na veliko filmsko platno.

Dali su nam mogućnost da zavirimo iza kulisa, otkrijemo kako su se razvijale karijere dizajnera koji su ostavili neizbrisiv trag na povijest mode, ali i osvjestili o važnosti ekološkog pristupa modi, razumijevanja nastanka jednog odjevnog artikla, ali i pokazali što je potrebno za nastanak jednog modnog magazina ili eventa.

Sasvim je sigurno da će se u razne emocije (od uzbuđenja, vala inspiracije do želje za promjenom) zavrtjeti u vama barem nekoliko puta tijekom trajanja ovih filmova.

Saint Laurent (2014)
Film koji u fokus stavlja vrhunac karijere francuskog dizajnera Yves Saint Laurenta i stvaralaštva između 1967. i 1976. godine.

https://www.youtube.com/watch?v=LYFN7Pbwtbs
 

Iris (2014)
Modna kameleonka, ikona stila i kolekcionarka koja iznova inspirira osebujnim karakterom, vibrantnošću i ljubavi prema modnom dizajnu.

https://www.youtube.com/watch?v=Fo8jwJ_2l0c

Bill Cunningham New York (2010)
Simpatični fotograf koji je vozeći se na biciklu ulicama New Yorka kreirao neke od najljepših street style fotogrtafija i pokrenuo trend, zahvaljujući kojem potpuno drugačije gledamo na modnu fotografiju. 

https://www.youtube.com/watch?v=NYqiLJBXbss

Dior and I (2014)
Kada je Raf Simons postao kreativni direktor modne kuće Dior, mnogi su s dozom skepticima primili vijest. Ovaj film vodi vas u backstage nastanka njegove prve kolekcije za ovu parišku modnu kuću koja je oduševila kritiku. 

https://www.youtube.com/watch?v=-AbdLH9-wGg

The First Monday in May (2016)
Met gala najvažniji je društveni događaj u New Yorku, a film vas vodi u backstage eventa koji ima jako važnu i modnu i umjetničku ulogu. 

https://www.youtube.com/watch?v=3f8u9T_21AM

Diana Vreeland: The Eye Has to Travel (2011)
Diana je bila modna urednica koja je slavila nesavršenosti, pomicala granicu, slavila modu i umjetnost te bila IT cura koja je inspirirala cijelu modnu industriju. Pokazala je da je moda čarobna i kreirala sadržaj koji i danas osvaja na prvu svojom estetikom i porukom. 

https://www.youtube.com/watch?v=Rh8-6PRiyso

McQueen (2018)
Modni dizajner koji je svojom genijalnom vizijom zauvijek promijenio shvaćanje mode i ljepote. Njegov pristup dizajnu, strast i emocije koje je unosio u svaki artikl, revije koje su bile umjetnički performansi… ovo je dokumentarac koji vrijedi pogledati. 

https://www.youtube.com/watch?v=4OjX3ZbsfbU

About Face: Supermodels Then and Now (2016)
Dokumentarac koji donosi inside uvid u karijeru modela i predstavlja i drugu stranu modeling karijere.

https://www.youtube.com/watch?v=DS277MucMTE

True Cost (2015) 
Kako nastaje jedna modna kolekcija, tko izrađuje našu odjeću i u kojim uvjetima?

https://www.youtube.com/watch?v=OaGp5_Sfbss

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art