TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.4.2018.
Prostor u kojem radimo uvelike može utjecati na našu fokusiranost i produktivnost u obavljanju zadataka, ali nas i inspirirati u novim poslovnim avanturama. Zato prilikom uređenja radnog prostora, pazimo da svaki detalj oslikava naš karakter i posao kojim se bavimo. Upravo smo zbog toga željeli zaviriti i u studio Aide Redžepagić, fotografkinje čiji je ured neodoljivo mjesto za rad i druženje.
Osim glavnog dijela prostora u kojem Aida fotografira, studio ima i mini šminkeraj, kao i radni kutak gdje se odvija finalni proces retuširanja fotografija. Iako se na početku kao pravi izazov činio uklopiti u jedan prostor studio, radni kutak, šminkeraj, ali i kutak za goste studija koji čekaju, arhitektica Lejla Duran je sve komponente lijepo uklopila u jednu dotjeranu cijelinu koja i dalje ne izgleda natrpano.
„Maštam o vlastitom studiju već nekoliko godina i nakon više promijenjenih lokacija, stanova, poslovnih prostora, konačno sam se našla u prostoru koji je moj i koji stoga mogu urediti baš onako kako ja želim. U glavi sam već imala ideju kako želim da sve bude što jednostavnije, minimalistički, a da apsolutno svaki kutak bude funkcionalan i iskorišten. U tome mi je najviše pomogla arhitektica Lejla Duran koja je strpljivo saslušala sve moje ideje i detaljna objašnjenja o funkciji svakog predmeta u fotografskom studiju i na kraju to predivno prenijela na papir i stvari posložila mnogo bolje nego što sam ih ja zamišljala. Lejla je napravila bas ono što sam željela, minimalistički studio, sa malo detalja gdje ništa nije suvišno i sve ima jasnu funkciju.“ – otkrila nam je Aida. Površina prostora je oko 45 m2 (studijski dio), a jedan od najslađih dijelova studija joj je upravo garderober. Nismo mogli odoljeti da Aidu ne upitamo i koliko je ovako uređen prostor za rad utjecao i na njenu produktivnost u obavljanju svih zadataka vezanih za nastanak i obradu fotografije. „Što se tiče produktivnosti, sada je sve mnogo lakše jer mi je sve na jednom mjestu. Ranije sam retuširanje, post produkciju i samu pripremu za snimanje radila kući a sada mi je sve na jednom mjestu.“
Mali uvod u njen chic, jednostavan, no i dalje jako topao ured donosimo u nastavku.
Foto: Aida Redžepagić
TEKST: Ada Ćeremida
Na jednom mjestu okupljeni su oni koji Sarajevo pretvaraju u šarenu mapu priča i emocija.
Od 2021. godine FASADA, festival ulične umjetnosti, u Sarajevu pretvara gradske fasade u galerije pod vedrim nebom, spajajući umjetnost, zajednicu i ekologiju.
Kroz protekle četiri godine nastalo je 29 murala na više od 3.000 m² javnih površina, a Sarajevo danas broji dvije otvorene galerije ulične umjetnosti i petnaest samostojećih velikih murala.
Iza cijele priče stoji muralist i osnivač Obojene Klape, Benjamin Cengić Zian, čiji prepoznatljivi cvijet krasi zidove Sarajeva i regije. FASADA tako svake godine okuplja umjetnike iz cijelog svijeta, a boje i crteži na zidovima postaju trajni dijalog sa gradom i ljudima.
Ovo je tek početak priče, pratite nas jer ćemo kroz naredne dane otkrivati kako nastaju murali, ko su umjetnici koji ih crtaju i šta ulična umjetnost znači za Sarajevo danas i u budućnosti.
Otvorenje koje širi energiju
Četvrto izdanje festivala otvara se u subotu, 6. septembra, u Despićevoj ulici, gdje će biti otvorena izložba High Five i dodijeljena Balkan Street Art Network nagrada.
Uz muziku i DJ setove, atmosfera otvaranja najavljuje dane ispunjene muralima, radionicama, razgovorima i druženjima.
Naredni dani donose početak oslikavanja zidova na Prusačkovoj i Ujevićevoj ulici, kao i jedinstvenu radionicu Street Art & VR u Manifesto galeriji i Darivi, gdje se kreativnost spaja sa tehnologijom i istražuju nove dimenzije ulične umjetnosti.
Posebnu pažnju privlači projekcija filma Girl Power, priča o ženama u uličnoj umjetnosti i njihovom mjestu u globalnom pokretu. U utorak slijedi šetnja kroz već nastale murale grada, a festival se potom seli na muzičke stepenice u Prusačkovoj, gdje će se održati razgovori sa umjetnicima.
Ovogodišnji FASADA festival dovodi raznoliku postavu autora čiji radovi oblikuju savremenu scenu ulične umjetnosti. Francuski umjetnik STOM500, donosi murale prepune boja i antropomorfnih životinja koji istovremeno zabavljaju i provociraju razmišljanje.
Dok kanadsko-srpska muralistica Zmaja, ilustratorica knjiga, sada javni prostor koristi kao polje kolektivne imaginacije kroz humoristične likove i stripovsku estetiku.
Tu su i Simeon Switch iz Nizozemske sa snovitim, gotovo psihodeličnim pejzažima i životinjama, čije hiperrealistične forme stapaju fantaziju i realnost, te argentinska umjetnica Flo Silva koja svoj prepoznatljivi rukopis prenosi iz Južne Amerike do Evrope.
Hrvatska muralistica Téa Jurišić koristi jarke boje i raznolike likove da ispriča priče vezane za lokalni kontekst, dok španski umjetnik Bubblegum stvara ornamentalne kompozicije koje podsjećaju na arhitektonske filigrane.
Francuska autorica Nush gradi svijet ptica, mitskih bića i plamenih boja, a lokalni Vedran Purićanin, poznat i kao tattoo majstor i DJ, unosi humor, spontanost i duh Sarajeva u svaku liniju.
Pred sam kraj festivala, na Darivi će se održati tradicionalni Graffiti Jam, uz druženje i afterparty. Završnica je zakazana za 14. septembar u Prusačkovoj ulici, kada će se simbolično zatvoriti ovogodišnje izdanje.
No, murali i crteži ostaju kao javni arhiv emocija, znak da Sarajevo neprestano diše, mijenja se i raste kroz boje i poruke svojih zidova.
Murali su i platforme za dijalog o tome kako umjetnost oblikuje urbane pejzaže, povezuje ljude i zajednice i postaje pokretač novih razgovora o budućnosti grada.
Kada ulice postanu galerije, umjetnost prestaje biti zatvorena i počinje živjeti u svakodnevici, dodirujući prolaznike jednako kao i posmatrače iz daljine.
Upravo zato ovi projekti pokreću i ekološki diskurs: korištenje održivih boja i sprejeva koji poboljšavaju kvalitet zraka otvara prostor za razmišljanje o tome kako umjetnost može i treba biti u službi zdravije urbane sredine.
Dok različite kulture i autori utiskuju svoje tragove u gradske zidove, Sarajevo se sve više profilira kao mjesto gdje se lokalna urbana scena prirodno uklapa u razgovor o tome šta umjetnost znači u javnom prostoru i kakvu budućnost zajedno gradimo.
Foto: @fasadafestival
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
