TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.10.2025.
Kada je Jonathan Anderson preuzeo Dior početkom ove godine, iza sebe je već imao snažnu reputaciju izgrađenu kroz godine u Loeweu, gdje je redefinisao kako luksuz može izgledati u 21. stoljeću.
U Dior je došao nakon Kim Jonesa, koji je za sobom ostavio impresivan trag u muškoj liniji i visoko postavljene standarde. Anderson je najprije preuzeo Dior Men, sa debijem na muškoj pisti za proljeće/ljeto 2026 u junu u Parizu.
Foto: @fashionweek
Nova silueta Diora
Anderson, već etablirati kao dizajner koji spaja arhivsko s avangardnim, krenuo je u lagani, ali odlučni reset Diora vraćajući mu mekoću i historijsku dubinu koju je ponekad znao izgubiti u eri velikih logotipa i glasnih kolaboracija.
Njegov debi bio je upravo to: hommage arhivi i francuskoj sartorijskoj tradiciji, ali pročitan kroz leću dekonstruisanog slojevitog Andersonovog rukopisa.
Uz suptilnu promjenu tipografije loga s monumentalnog DIOR na historijsko “Dior” u klasičnom Cochin fontu, Anderson je dao vizuelni znak preokreta: ne radi se o radikalnom prekidu, već o povratku i kontinuitetu, o podsjetniku da je Dior uvijek bio i igra s proporcijama i sofisticirana tišina, a ne samo spektakl.
Nagovještaji Andersonovog rukopisa
Prije nego što dekonstruišemo njegovu prvu žensku kolekciju za Dior, Anderson je već na Instagramu ostavio fragmente kao nagovještaj: kadar tenisica, detalj sandale, sitni close-up koji nas je primorao da nagađamo šta će tek uslijediti.
Paralelno, kampanja Lady Dior torbi dodatno je podgrijala atmosferu, sugerišući da će se pažnja usmjeriti na accessories jednako kao i na siluete. Sve to već je nagovještavalo ono što smo danas gledali, Andersonov izlazak u ženskoj ready-to-wear areni Diora, gdje njegovo čitanje arhive i savremenosti dolazi do punog izražaja.
Prvi ženski Dior J.W. Andersona
Današnji Dior show održan je u Jardin des Tuileries, gdje je u samom središtu prostora dominirala obrnuta piramida, golemi ekran koji je otvorio reviju. Na njemu se odvijao reel arhivskih Dior revija, praćen intenzivnom muzikom i pulsirajućim svjetlima, stvarajući atmosferu napetosti i očekivanja.
“Do you dare enter the house of Dior” bile su riječi koje su zatitrale na ekranu, poput izazova publici da zakorači u Andersonovu novu viziju kuće.
Jonathan Anderson otvorio je kolekciju siluetom koja je odmah podcrtala njegov rukopis, bijela strapless haljina s hoop suknjom i raskošnim mašnama.
Bio je to hommage arhivi, ali pročitan kroz savremeni filter, gdje se čistoća linije pretvara u izjavu o volumenu, a ikonografija 1947. dobiva novo, slojevito čitanje.
Kolekcija se potom razvijala u smjeru igre kontrasta: Bar jakna, možda najpoznatiji Diorov simbol, pojavila se u skraćenoj i tvidom obloženoj verziji, spajana s plisiranim mini suknjama koje su klasičnu formu učinile mladom i dinamičnom. 
Foto: @fashionweek
Transparentne tkanine izmjenjivale su se s čvrsto konstruiranim kaputima, denim je dolazio u skinny i barrel krojevima, a čipkaste haljine otkrivale su leđa u krojevima koji su spajali senzualnost i krojačku preciznost.
Dok su tricorn šeširi i novi pristupi Lady Dior torbi dodavali sloj modnog humora, jasno je bilo da Anderson arhivu ne tretira kao muzejski artefakt, nego kao živi materijal spreman za savremeni jezik piste.
Foto: @archivedrunway
Christian Dior je 12. februara 1947. u Parizu predstavio svoju prvu modnu reviju, kojom je otvorio jedno od najvažnijih poglavlja u historiji mode. Kuća osnovana 1946. nastavila je svoj put i nakon Diorove smrti, kada je samo deset godina kasnije, 1957., tada dvadesetjednogodišnji Yves Saint Laurent postao kreativni direktor.
Prije dva dana smo gledali Saint Laurentovo otvaranje Sedmice mode u Parizu, a danas, gotovo sedam decenija poslije, svjedočimo Andersonovom debiju u Dioru, svojevrsnom krugu mode koji se zatvara i otvara istovremeno.
Anderson je u ovoj kolekciji za Dior uradio ono što je naznačio i za Dior Men: spojo visoku i ready-to-wear modu, učinio arhivu nosivom i aktualnom, a istovremeno oživio tihe, gotovo intimne momente krojačke izvrsnosti.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Prepoznatljiva geometrija, nove proporcije i pet boja. tojeto. ima novu mini torbu, a crna ovog puta ima ozbiljnu konkurenciju.
Ako ste upoznati s dizajnom domaćeg brenda tojeto., znate da je crna boja gotovo neodvojiva od njegovog identiteta. Dizajnerica Adna Kuduzović sada je odlučila istražiti kako bi jedan od prepoznatljivih modela izgledao u nešto drugačijem izdanju. Rezultat je TJT A001, mini torba koja dolazi u pet boja.
Riječ je o manjoj verziji prošlogodišnjeg modela TJT A002, koja zadržava njegove geometrijske linije i karakterističnu formu. Igra geometrije, linija i proporcija ono po čemu je dizajn brenda već prepoznatljiv, a mini izdanje pokazuje koliko dobro taj rukopis funkcionira i u drugačijim dimenzijama. Promjena proporcija i boje bila je sasvim dovoljna.
Uz prepoznatljivu crnu, nova paleta uključuje prigušenu maslinastozelenu, bordo, kafenosmeđu i svijetlosivu. Kuduzović je birala nijanse koje imaju ono zbog čega je crna godinama bila zaštitni znak brenda: vizuelnu snagu i lakoću kombinovanja. Upravo je to jedan od najuspjelijih detalja novog modela. Ista torba u pet boja dobija pet različitih karaktera, a pritom zadržava svoj prepoznatljivi identitet.
Model je namijenjen nošenju na ramenu ili u ruci, a izrađen je od materijala koji izgledom podsjeća na prirodnu kožu, u skladu s praksom brenda da ne koristi kožu životinjskog porijekla.
tojeto. svoj dizajnerski izraz gradi još od 2009. godine, a novi model dobar je primjer kako poznata silueta može dobiti svjež karakter kroz nove proporcije i pažljivo odabranu paletu.
Nama je ipak zapela za oko maslinastozelena. Mada, bordo uz sivi kaput… Ili možda kafenosmeđa? Dobro, vratit ćemo se na ovo.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: tojeto. PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
