TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.10.2025.
Kada je Jonathan Anderson preuzeo Dior početkom ove godine, iza sebe je već imao snažnu reputaciju izgrađenu kroz godine u Loeweu, gdje je redefinisao kako luksuz može izgledati u 21. stoljeću.
U Dior je došao nakon Kim Jonesa, koji je za sobom ostavio impresivan trag u muškoj liniji i visoko postavljene standarde. Anderson je najprije preuzeo Dior Men, sa debijem na muškoj pisti za proljeće/ljeto 2026 u junu u Parizu.
Foto: @fashionweek
Nova silueta Diora
Anderson, već etablirati kao dizajner koji spaja arhivsko s avangardnim, krenuo je u lagani, ali odlučni reset Diora vraćajući mu mekoću i historijsku dubinu koju je ponekad znao izgubiti u eri velikih logotipa i glasnih kolaboracija.
Njegov debi bio je upravo to: hommage arhivi i francuskoj sartorijskoj tradiciji, ali pročitan kroz leću dekonstruisanog slojevitog Andersonovog rukopisa.
Uz suptilnu promjenu tipografije loga s monumentalnog DIOR na historijsko “Dior” u klasičnom Cochin fontu, Anderson je dao vizuelni znak preokreta: ne radi se o radikalnom prekidu, već o povratku i kontinuitetu, o podsjetniku da je Dior uvijek bio i igra s proporcijama i sofisticirana tišina, a ne samo spektakl.
Nagovještaji Andersonovog rukopisa
Prije nego što dekonstruišemo njegovu prvu žensku kolekciju za Dior, Anderson je već na Instagramu ostavio fragmente kao nagovještaj: kadar tenisica, detalj sandale, sitni close-up koji nas je primorao da nagađamo šta će tek uslijediti.
Paralelno, kampanja Lady Dior torbi dodatno je podgrijala atmosferu, sugerišući da će se pažnja usmjeriti na accessories jednako kao i na siluete. Sve to već je nagovještavalo ono što smo danas gledali, Andersonov izlazak u ženskoj ready-to-wear areni Diora, gdje njegovo čitanje arhive i savremenosti dolazi do punog izražaja.
Prvi ženski Dior J.W. Andersona
Današnji Dior show održan je u Jardin des Tuileries, gdje je u samom središtu prostora dominirala obrnuta piramida, golemi ekran koji je otvorio reviju. Na njemu se odvijao reel arhivskih Dior revija, praćen intenzivnom muzikom i pulsirajućim svjetlima, stvarajući atmosferu napetosti i očekivanja.
“Do you dare enter the house of Dior” bile su riječi koje su zatitrale na ekranu, poput izazova publici da zakorači u Andersonovu novu viziju kuće.
Jonathan Anderson otvorio je kolekciju siluetom koja je odmah podcrtala njegov rukopis, bijela strapless haljina s hoop suknjom i raskošnim mašnama.
Bio je to hommage arhivi, ali pročitan kroz savremeni filter, gdje se čistoća linije pretvara u izjavu o volumenu, a ikonografija 1947. dobiva novo, slojevito čitanje.
Kolekcija se potom razvijala u smjeru igre kontrasta: Bar jakna, možda najpoznatiji Diorov simbol, pojavila se u skraćenoj i tvidom obloženoj verziji, spajana s plisiranim mini suknjama koje su klasičnu formu učinile mladom i dinamičnom. 
Foto: @fashionweek
Transparentne tkanine izmjenjivale su se s čvrsto konstruiranim kaputima, denim je dolazio u skinny i barrel krojevima, a čipkaste haljine otkrivale su leđa u krojevima koji su spajali senzualnost i krojačku preciznost.
Dok su tricorn šeširi i novi pristupi Lady Dior torbi dodavali sloj modnog humora, jasno je bilo da Anderson arhivu ne tretira kao muzejski artefakt, nego kao živi materijal spreman za savremeni jezik piste.
Foto: @archivedrunway
Christian Dior je 12. februara 1947. u Parizu predstavio svoju prvu modnu reviju, kojom je otvorio jedno od najvažnijih poglavlja u historiji mode. Kuća osnovana 1946. nastavila je svoj put i nakon Diorove smrti, kada je samo deset godina kasnije, 1957., tada dvadesetjednogodišnji Yves Saint Laurent postao kreativni direktor.
Prije dva dana smo gledali Saint Laurentovo otvaranje Sedmice mode u Parizu, a danas, gotovo sedam decenija poslije, svjedočimo Andersonovom debiju u Dioru, svojevrsnom krugu mode koji se zatvara i otvara istovremeno.
Anderson je u ovoj kolekciji za Dior uradio ono što je naznačio i za Dior Men: spojo visoku i ready-to-wear modu, učinio arhivu nosivom i aktualnom, a istovremeno oživio tihe, gotovo intimne momente krojačke izvrsnosti.
TEKST: Emina Smaka
Radove dizajnera često pratite s profesionalnim interesom, no, postoje i oni drugi, rjeđi, čiji proces razumijete gotovo intuitivno.
Marko Feher pripada ovoj drugoj kategoriji. Njegov dizajnerski rukopis već godinama prepoznajemo po jasnoj strukturi, promišljenim narativima i hrabrosti da kroz modu kaže ono što mnogi zaobilaze.
Casa Mediterráneo, Alicante
Zato nas je posebno obradovala vijest da večeras, u okviru međunarodnog MedModa Fashion Showa, u Španiji, predstavlja novu kolekciju. Naravno da i sam naziv kolekcije nosi važan i snažan emotivni naboj: “We Are Living in the World of Striped Pajamas”.
Imali smo priliku zaviriti iza kulisa u Casa Mediterráneo, prije makeupa i frizure, i ono što smo tamo vidjeli je upravo ono što od Fehera očekujemo, ali kao i uvijek, korak dalje. Njegova prepoznatljiva igra kroja i strukture sada dolazi u dijalogu s grafičkim, gotovo pulsirajućim linijama u crvenoj i bijeloj boji, koje razbijaju tamnu bazu odijela. To linije koje pričaju. Osjetite taj puls.
Kolekcija je, kako i sam kaže, njegov lični komentar vremena: “Danas često imam osjećaj da ljudi žive unutar nevidljivih, ali i vidljivih granica, podjela, strahova i sistema koji nas udaljavaju jedne od drugih.” Upravo zato “striped pajamas” u njegovoj interpretaciji nisu referenca na historiju, nego snažna metafora sadašnjosti:
I to je ono što kod Fehera cijenimo... nikada ne ostaje na površini. Njegove kolekcije uvijek imaju jasno uporište u stvarnosti, ali i potrebu da tu stvarnost preispitaju. Ovdje to radi kroz kontrast: strogi tailoring nasuprot emotivnoj poruci, kontrolisana silueta nasuprot unutrašnjem nemiru koji linije sugerišu.
Komadi koje vidimo u backstageu jesu statement, ali i garderoba koja može živjeti van piste, što je rijetka ravnoteža koju Feher već godinama uspješno održava.
“Moda za mene nikada nije samo odjeća, oduvijek je način da izrazim stav, emociju i poruku,” govori nam, i upravo se kroz ovu kolekciju taj stav dodatno produbljuje. Ovo je njegov poziv na empatiju, slobodu i povezivanje.
Poseban sloj cijeloj priči daje i kontekst u kojem se kolekcija predstavlja. Mediteran kao prostor susreta kultura čini savršenu pozornicu za ovakvu poruku, a kako Feher ističe, iako Bosna i Hercegovina ima malu obalu, itekako ima glas koji vrijedi čuti.
Ova kolekcija nas podsjeća na ono što kod Fehera već znamo, da moda može biti estetski precizna, ali i emotivno neugodna na najbolji mogući način.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
