TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.10.2025.
Kada je Jonathan Anderson preuzeo Dior početkom ove godine, iza sebe je već imao snažnu reputaciju izgrađenu kroz godine u Loeweu, gdje je redefinisao kako luksuz može izgledati u 21. stoljeću.
U Dior je došao nakon Kim Jonesa, koji je za sobom ostavio impresivan trag u muškoj liniji i visoko postavljene standarde. Anderson je najprije preuzeo Dior Men, sa debijem na muškoj pisti za proljeće/ljeto 2026 u junu u Parizu.
Foto: @fashionweek
Nova silueta Diora
Anderson, već etablirati kao dizajner koji spaja arhivsko s avangardnim, krenuo je u lagani, ali odlučni reset Diora vraćajući mu mekoću i historijsku dubinu koju je ponekad znao izgubiti u eri velikih logotipa i glasnih kolaboracija.
Njegov debi bio je upravo to: hommage arhivi i francuskoj sartorijskoj tradiciji, ali pročitan kroz leću dekonstruisanog slojevitog Andersonovog rukopisa.
Uz suptilnu promjenu tipografije loga s monumentalnog DIOR na historijsko “Dior” u klasičnom Cochin fontu, Anderson je dao vizuelni znak preokreta: ne radi se o radikalnom prekidu, već o povratku i kontinuitetu, o podsjetniku da je Dior uvijek bio i igra s proporcijama i sofisticirana tišina, a ne samo spektakl.
Nagovještaji Andersonovog rukopisa
Prije nego što dekonstruišemo njegovu prvu žensku kolekciju za Dior, Anderson je već na Instagramu ostavio fragmente kao nagovještaj: kadar tenisica, detalj sandale, sitni close-up koji nas je primorao da nagađamo šta će tek uslijediti.
Paralelno, kampanja Lady Dior torbi dodatno je podgrijala atmosferu, sugerišući da će se pažnja usmjeriti na accessories jednako kao i na siluete. Sve to već je nagovještavalo ono što smo danas gledali, Andersonov izlazak u ženskoj ready-to-wear areni Diora, gdje njegovo čitanje arhive i savremenosti dolazi do punog izražaja.
Prvi ženski Dior J.W. Andersona
Današnji Dior show održan je u Jardin des Tuileries, gdje je u samom središtu prostora dominirala obrnuta piramida, golemi ekran koji je otvorio reviju. Na njemu se odvijao reel arhivskih Dior revija, praćen intenzivnom muzikom i pulsirajućim svjetlima, stvarajući atmosferu napetosti i očekivanja.
“Do you dare enter the house of Dior” bile su riječi koje su zatitrale na ekranu, poput izazova publici da zakorači u Andersonovu novu viziju kuće.
Jonathan Anderson otvorio je kolekciju siluetom koja je odmah podcrtala njegov rukopis, bijela strapless haljina s hoop suknjom i raskošnim mašnama.
Bio je to hommage arhivi, ali pročitan kroz savremeni filter, gdje se čistoća linije pretvara u izjavu o volumenu, a ikonografija 1947. dobiva novo, slojevito čitanje.
Kolekcija se potom razvijala u smjeru igre kontrasta: Bar jakna, možda najpoznatiji Diorov simbol, pojavila se u skraćenoj i tvidom obloženoj verziji, spajana s plisiranim mini suknjama koje su klasičnu formu učinile mladom i dinamičnom. 
Foto: @fashionweek
Transparentne tkanine izmjenjivale su se s čvrsto konstruiranim kaputima, denim je dolazio u skinny i barrel krojevima, a čipkaste haljine otkrivale su leđa u krojevima koji su spajali senzualnost i krojačku preciznost.
Dok su tricorn šeširi i novi pristupi Lady Dior torbi dodavali sloj modnog humora, jasno je bilo da Anderson arhivu ne tretira kao muzejski artefakt, nego kao živi materijal spreman za savremeni jezik piste.
Foto: @archivedrunway
Christian Dior je 12. februara 1947. u Parizu predstavio svoju prvu modnu reviju, kojom je otvorio jedno od najvažnijih poglavlja u historiji mode. Kuća osnovana 1946. nastavila je svoj put i nakon Diorove smrti, kada je samo deset godina kasnije, 1957., tada dvadesetjednogodišnji Yves Saint Laurent postao kreativni direktor.
Prije dva dana smo gledali Saint Laurentovo otvaranje Sedmice mode u Parizu, a danas, gotovo sedam decenija poslije, svjedočimo Andersonovom debiju u Dioru, svojevrsnom krugu mode koji se zatvara i otvara istovremeno.
Anderson je u ovoj kolekciji za Dior uradio ono što je naznačio i za Dior Men: spojo visoku i ready-to-wear modu, učinio arhivu nosivom i aktualnom, a istovremeno oživio tihe, gotovo intimne momente krojačke izvrsnosti.
TEKST: Ada Ćeremida
Bh. modni brend Stribor iz Vogošće predstavio je kolekciju u Parizu u okviru Paris Fashion Weeka i pokazao kako se tradicija, ručni rad i održivi procesi mogu pretvoriti u savremeni modni jezik.
Tokom Paris Fashion Weeka, jednog od najvažnijih trenutaka globalne modne industrije, bh. brend Stribor, predstavio je kolekciju u okviru programa Beyond Adaptation: The Shift to Circular Practices, koji je okupio dizajnere, organizacije i investitore zainteresovane za razvoj cirkularne mode.
Za Stribor je ovo bio važan međunarodni trenutak, ali i prilika da pokažu kako se savremeni dizajn može razvijati kroz lokalno naslijeđe, ručni rad i održive procese proizvodnje.
Inspiracija tradicijom kroz savremeni dizajn
Kolekcija koju je Stribor predstavio u Parizu inspirisana je elementima tradicionalne odjeće, reinterpretiranim kroz moderan modni pristup. Dizajnerski koncept istražuje odnos između kulturnog naslijeđa i savremene estetike, ali i načine na koje se tradicionalne tehnike mogu prenijeti u današnji kontekst.
U kolekciji su korišteni procesi poput ručnog bojenja materijala, ručne izrade te upcycling i recycling tekstila, čime se dodatno naglašava ideja održivosti. Ovakav pristup pokazuje kako moda može istovremeno čuvati identitet i odgovoriti na savremene izazove industrije.
Moda koja istražuje cirkularne modele proizvodnje
Predstavljanje kolekcije održano je u okviru međunarodnog događaja koji je dio programa NEB Fashion Adaptor, inicijative usmjerene na razvoj cirkularnih poslovnih modela u modnoj industriji.
Program okuplja nezavisne modne brendove iz različitih evropskih zemalja i pruža im podršku u istraživanju novih načina proizvodnje, korištenja materijala i distribucije mode.
Fokus je na transparentnijim lancima proizvodnje, novim materijalima i održivijim poslovnim praksama, temama koje postaju ključne za budućnost modne industrije.
Važan međunarodni trenutak za bh. modni dizajn
Učešće Stribora na događaju tokom Paris Fashion Weeka predstavlja važan korak za brend, ali i za vidljivost modne scene iz Bosne i Hercegovine.
Stribor je u prethodnim projektima bio uključen i u razvoj još jednog održivog bh. brenda Eterna što naglašava mogućnost stvaranja održive mode i unutar lokalne proizvodnje.
Predstavljanje u Parizu pokazuje da se i iz BiH mogu razvijati projekti koji učestvuju u međunarodnim razgovorima o budućnosti mode, cirkularnim praksama i odgovornoj proizvodnji.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
