Ljubavne komedije imaju posebnu čar koja nas uvijek iznova privlači.

One nas podsjete na tople trenutke, humor i ljubavne zaplete koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U moru filmova koji slave ljubav na jedinstven način, postoje oni klasici koje uvijek rado ponovno gledamo.

Mi smo složili jednu neodoljivu listu od 3 klasika koji osvajaju publiku iz generacije u generaciju.


Francuski poljubac

"French Kiss" je romantična komedija iz 1995. godine koja prati Kate (Meg Ryan), ženu koja putuje u Pariz kako bi vratila svog zaručnika. Usput se sprijatelji sa šarmantnim lopovom, Francuzom koji se zove Luc (Kevin Kline) i koji joj pomaže u ovoj ljubavnoj avanturi. Njihova neobična povezanost i humoristični zapleti čine ovaj film nezaboravnim iskustvom, uz šarmantne scene iz Pariza koje dodatno obogaćuju atmosferu.


https://www.youtube.com/watch?v=tL9rSD0wrHM


Kad je Harry upoznao Sally

Klasik iz 1989. godine, "When Harry Met Sally" prati dugogodišnje prijateljstvo između Harryja (Billy Crystal) i Sally (Meg Ryan), dok pokušavaju odgovoriti na pitanje mogu li muškarac i žena biti samo prijatelji ili uvijek postoji privlačnost. Kroz seriju susreta tijekom godina, njihova dinamika raste i mijenja se, donoseći duboke i duhovite trenutke koji su postali kultni u svjetskoj kinematografiji.


https://www.youtube.com/watch?v=k7utaa1Ify4


Prije ponoći

"Before Midnight" je treći dio filmske trilogije koja prati život Jessea (Ethan Hawke) i Celine (Julie Delpy). Smješteno devet godina nakon prethodnog filma, ova priča prati par dok provode ljetovanje u Grčkoj, suočavajući se s dubokim temama kao što su ljubav, kompromisi i izazovi dugoročnih veza. Njihovi intimni dijalozi i prirodna kemija glavnih glumaca čine ovaj film izuzetno emotivnim i autentičnim.


https://www.youtube.com/watch?v=It9yk1pSzPM


Svi ovi nezaboravni filmovi dostupni su za gledanje na Max platformi, gdje možete uživati u njihovim pričama i karizmi, iznova i iznova. Bilo da tražite smijeh, suze ili duboku introspekciju o ljubavi, ovi filmovi su savršen izbor za večernje uživanje uz omiljeni napitak i grickalice.

* * *
Naslovna fotografija: @megryan

Naslov obećava nevinost, ali ono što ćete dobiti je priča o opsesiji, moći i ljubavi koja to zapravo nikada nije bila.

Nova Netflix mini-serija nastala po romanu The Museum of Innocence autora Orhan Pamuk dostupna je od 13. februara i već je pokrenula niz reakcija među publikom. 

Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ime je koje smo susretali kroz lektire, univerzitetske kurseve i književne liste širom svijeta, autor čiji su romani duboko ukorijenjeni u društveni, politički i emotivni pejzaž Turske. 

“Muzej nevinosti” je godinama imao gotovo kultni status, ne samo kao roman nego i kao stvarni muzej u Istanbulu koji materijalizira fikcionalnu priču. 

Ako ste upoznati s materijalom, znate da je već sam naslov pomalo varljiv u ovoj priči nema mnogo nevinog. Ako niste i očekujete klasičnu romantičnu tursku seriju, možda vas čeka iznenađenje. I to ne ono lagano, večernje, comfort watch iznenađenje.



 

5 misli bez spoilera o Netflix adaptaciji Pamukovog romana

Ovo nisu spoileri, već utisci koji vam mogu pomoći da odlučite je li ova serija za vas. Ako u priču ulazite potpuno “slijepi”, bez čitanja romana i bez posjete muzeju, iskustvo će biti drugačije, ali možda još intenzivnije. 

Adaptacija se ne trudi da bude laka za gledanje, niti da romantizira ono što je već u romanu problematično.



 

#1 Ovo nije romansa, ma koliko tako izgledalo na prvu

Ako očekujete nježnu, sudbinsku ljubavnu priču, vrlo brzo ćete shvatiti da gledate nešto sasvim drugo. U središtu narativa nije romantična ljubav, nego opsesija jednostrana, destruktivna, polako razotkrivena. 

Već odnos između Kemala i Füsun, sa svojom razlikom u godinama, klasnim jazom i porodičnim vezama, nosi težinu koja je danas teško probavljiva. I to je namjerno. Serija vas ne poziva da sanjate, nego da preispitate.




 

#2 Početak je spor, ali morate mu dati vremena

Prve epizode mogu djelovati tromo, gotovo frustrirajuće. Nema naglih obrta, nema dramatičnih cliffhangera, nema šoka na svakih deset minuta. Umjesto toga, dobijate atmosferu, poglede, tišinu i nelagodu. 

Onda, gotovo neprimjetno, uhvatite sebe kako gledate još jednu epizodu, pa još jednu, jer želite znati dokle ta opsesija ide i kako će završiti. Ovo je serija koja vas ne osvaja bukom, nego upornošću.



 

#3 Kontroverzne teme nisu tu da bi šokirale, nego da bi pokazale duh vremena

Afera, preljub, rodbinska povezanost, patrijarhalni obrasci, muška posesivnost, sve su to elementi koji danas izazivaju nelagodu. Ali priča je smještena u drugo vrijeme, u društveni kontekst u kojem su takvi odnosi imali drugačiju dinamiku i “normalnost”. 

To ne znači da ih serija opravdava. Naprotiv, ona ih prikazuje bez uljepšavanja. Ako ste osjetljivi na ovakve teme, ovo možda neće biti lagano gledanje ali će biti relevantno.




 

#4 Najveće pitanje serije je: na čijoj ste strani?

Jedan od najzanimljivijih aspekata je emotivna konfuzija koju izaziva. U jednom trenutku pomislite da je riječ o velikoj, tragičnoj ljubavi. U drugom vam postaje jasno da gledate priču o kontroli i sebičnosti. 

Kemalova ideja “čuvanja” Füsun kroz predmete, kroz sjećanja, kroz muzejski koncept, može djelovati romantično dok ne shvatite šta ta ideja zapravo podrazumijeva. Serija vas konstantno tjera da preispitujete vlastite simpatije.




 

#5 Gluma i detalji spašavaju priču od banalnosti

Ono što ovu adaptaciju čini uvjerljivom jeste izvedba. Hemija, tišina, pogledi, simbolika sitnih predmeta, sve to gradi slojevitu atmosferu. Posebno je snažno kako se kroz dijaloge otkriva da je Füsun često svedena na svoju ljepotu, dok njene ambicije i snovi ostaju u drugom planu. 

Upravo u tim detaljima serija najjasnije pokazuje da ovo nije priča o idealiziranoj ljubavi, nego o tome kako opsesija može uništiti nečiju budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @netflixturkiye