Bh.dizajnerica Ljiljana Majkić postala je prepoznatljiva po kreacijama koje su rezultat igre s različitim formama te eksperimentiranja s materijalima.

Dizajnerica koja iza sebe ima i dvije samostalne izložbe, ali i nekoliko domaćih i regionalnih nagrada za svoj rad, kreacijom 'Igrokaz' dobila je priliku sudjelovati i na internacionalnoj bijenalnoj izložbi 'Pomeranje granica/4'. Izložba je konceptualnog sadržaja s polazištem od tekstila i suvremenog odijevanja i bit će postavljena u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu od 20. 12. ove do 20. 1. sljedeće godine.

Kada smo s Ljiljanom razgovarali o samom konceptu njenog rada, otkrila nam je:

„Kroz igru i dijalog s nevidljivim djeca razvijaju maštu i oslobađaju svoju stvaralačku energiju i pripremaju se za stvarni svijet, za budućnost. Kad dijete dovoljno poraste, razvije i izgradi svijest o okruženju i samome sebi, u očima onih koji su podlegli nametnutim normama, igra postaje suvereni čin. To je trenutak kada nas počinju učiti da smo prerasli igru, da nam ona ne priliči i podižu zid između nas i mašte, tog nepreglednog prostora slobode. Rušenje i nepristajanje, savladavanje te prepreke pomjera granice i mijenja svjetove. Bernard Show: 'Ne prestajemo se igrati zato što starimo, nego starimo, jer smo se prestali igrati'.“

Ljiljanu smo pitali i kako je tekao sam proces nastanka ove kreacije:
„Proces izrade projekta je kao i obično započeo istraživanjem materijala, uz kombinovanje i prožimanje ideja. Smatram da je materijal temelj rada i da se mora pažljivo odabrati za svaki novi dizajn. Ovaj put sam se odlučila za mekanu vunenu tkaninu, koja je prirodno elastična i dozvoljava savijanje i oblikovanje elemenata, čija je izrada bila polazna faza u nastanku ovog projekta.

Daljim eksperimentisanjem i spajanjem tih elemenata s malim odjevnim predmetima za lutke nastajao je ovaj kaput. Naravno lutke su bile ideja vodilja od samog početka. Dizajnirala sam ih baš kao lutku, koju bih ja voljela imati, a u izradi iste mi je pomogla slikarka Rebeka Abdagić.
Što se tiče vremena nastanka ovakvog konceptualnog rada teško ga je odrediti. Ideja je nastala dosta prije i po fazama se kristalisala, a sama izložba je bila glavni povod njene realizacije. Pošto je za predstavljanje svakog rada neophodna fotografija, njih je uradila grafička dizajnerica Mila Melank, dok je model bila teatrologinja Marija Šuković.“

Ljiljani čestitamo na još jednoj odličnoj prilici za promociju vlastitog rada te vas pozivamo ukoliko ste u Beogradu da i vi posjetite izložbu koja će se na adresi Muzej primenjene umetnosti, Vuka Karadžića 18, Beograd, održavati u periodu 20.12.2018. - 20.1.2019.

Crnogorska modna dizajnerica Milena Đurđić, jedno od najprepoznatljivijih imena regionalne modne scene, posljednjih godina gradi karijeru koja uspješno spaja istančanu estetiku, društveni kontekst i hrabar stilski izražaj.

Osim autorskog rukopisa koji je jasno prepoznatljiv, Milena Đurđić se tokom godina profilirala i kao dizajnerica koju biraju poznate ličnosti s regionalne i svjetske scene. 




Njene kreacije nosile su brojne javne osobe iz svijeta filma, mode i politike, uključujući međunarodno prepoznatu poduzetnicu i javnu govornicu Sara Al Madani.

Milena je godinama prisutna i kao gošća Sarajevo Film Festivala, gdje se njen dizajn kontinuirano pojavljuje na crvenom tepihu, a ove godine posebno se istaknula kreacijom za evropsku glumicu u usponu Lidiju Kordić, koja se na festivalu pojavila u njenoj haljini odabranoj među deset najupečatljivijih izdanja crvenog tepiha, prema izboru modnih urednika i stručne javnosti.




Njene kreacije nosili su i istaknuti regionalni glumci poput Emira Hadžihafizbegovića, dok je na međunarodnoj sceni dodatnu pažnju privukla kada je poznata manekenka Bruna Gadelha nosila njen dizajn na Forbesovom događaju u Brazilu. 

Među važnim projektima izdvaja se i dizajn scenskog kostima za Vanja Radovanović, crnogorskog predstavnika na Eurosongu, kao i kreacija haljine za Prvu damu Crne Gore povodom inauguracije, koja je izazvala veliku pažnju međunarodnih medija.




Njena najnovija kolekcija Rev to Real 0000 predstavlja prirodan nastavak tog autorskog puta; promišljen, zreo i jasno pozicioniran u savremenom modnom diskursu. 

Kolekcija je strukturirana kao vizuelna i konceptualna transformacija: od introspekcije ka jasnoći, od apstraktnog ka konkretnom. 




Dominantni crni modeli u uvodnom dijelu kolekcije simbolizuju unutrašnje preispitivanje, dok se kroz zemljane tonove maslinasto zelene i braon uspostavlja veza sa realnošću, stabilnošću i prirodnim okruženjem. Završni dio donosi svjetlije nijanse, naglašavajući rasterećenje i izlazak u novu, jasnije definisanu fazu.




Milena Đurđić modu ne posmatra isključivo kao estetski izraz, već kao sredstvo komunikacije i refleksije savremenog društva. Kroz precizno konstruisane siluete i snažan materijalni izraz, kolekcija Rev to Real 0000 istražuje odnos pojedinca i sistema, lične slobode i kolektivne odgovornosti, teme koje su danas jednako relevantne na modnoj pisti i izvan nje.




Dizajnerica je diplomirala modni dizajn u Rimu, a njen profesionalni put obilježen je međunarodnim prezentacijama i priznanjima: od Dubaija i Venecije do prestižnih filmskih i modnih događaja. 




Posebnu pažnju međunarodne javnosti privukla je kreacijom haljine za prvu damu Crne Gore povodom inauguracije, kao i osvajanjem dvije statue Oscar della Moda priznanja u Italiji, koje se često naziva „Oscarom mode“, prvo je bila dobitnica srebrnog a od ove godine i zlatnog oskara.




Za BH publiku, Milena Đurđić predstavlja primjer regionalnog brenda koji uspješno gradi prepoznatljiv identitet, ali istovremeno ostaje nosiv, funkcionalan i tržišno relevantan. Njene kolekcije nastaju u vlastitom ateljeu, sa jasnim fokusom na kvalitet izrade, dugotrajnost i individualni pristup klijentima.

Kolekcija Rev to Real 0000 dostupna je kroz direktan kontakt s brendom, a interes za njene komade raste i van granica Crne Gore, posebno među publikom koja traži odjeću s jasnom autorskom pričom, ali i realnom primjenom u svakodnevnom životu.

Milena Đurđić još jednom potvrđuje da savremena moda s Balkana može biti istovremeno konceptualna, međunarodno relevantna i komercijalno održiva, bez kompromisa na identitetu.

Foto: PR