TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 3.12.2018.

Bh.dizajnerica Ljiljana Majkić postala je prepoznatljiva po kreacijama koje su rezultat igre s različitim formama te eksperimentiranja s materijalima.

Dizajnerica koja iza sebe ima i dvije samostalne izložbe, ali i nekoliko domaćih i regionalnih nagrada za svoj rad, kreacijom 'Igrokaz' dobila je priliku sudjelovati i na internacionalnoj bijenalnoj izložbi 'Pomeranje granica/4'. Izložba je konceptualnog sadržaja s polazištem od tekstila i suvremenog odijevanja i bit će postavljena u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu od 20. 12. ove do 20. 1. sljedeće godine.

Kada smo s Ljiljanom razgovarali o samom konceptu njenog rada, otkrila nam je:

Kroz igru i dijalog s nevidljivim djeca razvijaju maštu i oslobađaju svoju stvaralačku energiju i pripremaju se za stvarni svijet, za budućnost. Kad dijete dovoljno poraste, razvije i izgradi svijest o okruženju i samome sebi, u očima onih koji su podlegli nametnutim normama, igra postaje suvereni čin. To je trenutak kada nas počinju učiti da smo prerasli igru, da nam ona ne priliči i podižu zid između nas i mašte, tog nepreglednog prostora slobode. Rušenje i nepristajanje, savladavanje te prepreke pomjera granice i mijenja svjetove. Bernard Show: 'Ne prestajemo se igrati zato što starimo, nego starimo, jer smo se prestali igrati'.“

ljiljanamajkic nastank kreacije 5

Ljiljanu smo pitali i kako je tekao sam proces nastanka ove kreacije:
„Proces izrade projekta je kao i obično započeo istraživanjem materijala, uz kombinovanje i prožimanje ideja. Smatram da je materijal temelj rada i da se mora pažljivo odabrati za svaki novi dizajn. Ovaj put sam se odlučila za mekanu vunenu tkaninu, koja je prirodno elastična i dozvoljava savijanje i oblikovanje elemenata, čija je izrada bila polazna faza u nastanku ovog projekta.

ljiljanamajkic nastank kreacije 6

ljiljanamajkic nastank kreacije 7

ljiljanamajkic nastank kreacije 1

Daljim eksperimentisanjem i spajanjem tih elemenata s malim odjevnim predmetima za lutke nastajao je ovaj kaput. Naravno lutke su bile ideja vodilja od samog početka. Dizajnirala sam ih baš kao lutku, koju bih ja voljela imati, a u izradi iste mi je pomogla slikarka Rebeka Abdagić.
Što se tiče vremena nastanka ovakvog konceptualnog rada teško ga je odrediti. Ideja je nastala dosta prije i po fazama se kristalisala, a sama izložba je bila glavni povod njene realizacije. Pošto je za predstavljanje svakog rada neophodna fotografija, njih je uradila grafička dizajnerica Mila Melank, dok je model bila teatrologinja Marija Šuković.“

igrokaz ljiljanamajkic

igrokaz ljiljanamajkic1

Ljiljani čestitamo na još jednoj odličnoj prilici za promociju vlastitog rada te vas pozivamo ukoliko ste u Beogradu da i vi posjetite izložbu koja će se na adresi Muzej primenjene umetnosti, Vuka Karadžića 18, Beograd, održavati u periodu 20.12.2018. - 20.1.2019.


Bonjour

Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja

TEKST: Ada Ćeremida

Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja

Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.

Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.

Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo. 

Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.

 



Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?  

Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.

Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.

Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti  mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.

 



Tri tijela tri načina čitanja mode 

Tema se tumači kroz tri vrste tijela:

  • Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.

  • Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.

  • Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.

Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.

Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.

 



Šta možemo očekivati ovog maja?  

Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela. 

Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu. 

 

 

Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @metmuseum


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!