TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 23.11.2025.
U trenutku kad smo odlučili da počnemo raditi gua sha svako jutro, nismo imali pojma da taj mali kamenčić zahtijeva više pažnje nego skincare ormarić. Svi su govorili da mijenja lice, skine natečenost, zategne konture, ali niko nije spomenuo da postoje i greške.
Prvi dan… prehladni kamen. Drugi dan… bez ulja. Treći dan… crvenilo. I tek tada smo shvatili da gua sha nije trend, nego ritual koji traži strpljenje, tehniku i malo ljubavi prema ogledalu.
Gua sha masaža se nikada ne radi na suhoj koži. Ulje (ili bogat serum) stvara zaštitni sloj koji omogućava kamenu da “klizi”, a ne da “struže”. Najbolje se pokazalo ulje s laganom teksturom poput sjemenki grožđa ili skvalana. Ako vam koža reaguje, birajte ulja bez mirisa.
Ako nakon masaže lice boli, pretjerali ste. Trik je u blagom, ravnom pritisku i ritmičnom povlačenju kamena od centra lica prema van. Pokreti neka budu spori, gotovo meditativni kao da iscrtavate mapu svog lica.
Jedna masaža neće promijeniti konture, ali sedam dana zaredom sigurno hoće. Lice se s vremenom “probudi”, cirkulacija se poboljša, a tonus postane čvršći. Ujutro pomaže protiv natečenosti, navečer smiruje lice nakon dana punog ekrana i stresa.
Ovo smo otkrili slučajno, ali… kakva razlika! Hladan kamen umiruje kožu i daje onaj “spa” osjećaj kod kuće. Plus, pomaže kod podočnjaka i jutarnje natečenosti. Također, možete 10 minuta prije staviti ga u čašu sa ledom.
Ako nas danas neko pita odakle početi, odgovor je sa strpljenjem. Gua sha nije čarobni trik, ali jeste prekrasan ritual koji u pet minuta vraća mir i fokus.
Konkretni početak? Idealna nam je bila 20 sekundi rutina Kendall Jenner.
Koliko često treba raditi gua sha masažu? Idealno svaki dan ili barem 3–4 puta sedmično, po 5–10 minuta.
Koji oblik kamena je najbolji za početnike? Klasični “heart shape” jer je najjednostavniji za kontrolu i radi na svim zonama lica.
Smije li se gua sha raditi ako imaš akne? Da, ali s oprezom. Izbjegavajte aktivne upale i područja s otvorenim bubuljicama. Umjesto po cijelom licu, fokusirajte se na vrat i liniju vilice. To pomaže limfnoj drenaži bez iritacije.
Da li gua sha može promijeniti oblik lica? Ne “preoblikuje” lice trajno, ali smanjuje natečenost i definiše konture pa lice djeluje svježije i zategnutije. Dakle, efekat da, a nova kostur struktura ne.
Koliko često treba prati gua sha kamen? Nakon svake upotrebe mlakom vodom i blagim sapunom. Inače se na površini nakupljaju ostaci ulja i bakterije koje mogu izazvati prištiće.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: @hannaschonberg
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
