TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 1.6.2021.

Nakon mjeseci slanja e-mailova i neprekidnih telefonskih razgovora i pregovora, čak i najbolji od nas mogu se suočiti sa sagorijevanjem ili burnout simptomom na poslu.

To bi mogle biti emocije koje osjetite kada otvorite laptop ujutru jer noć ranije niste dobro spavali zbog posla.

Mogli biste se osjećati kao da ne možete pobjeći sa posla uprkos činjenici da je vikend tek završio.

Burnout može biti rezultat previše sati provedenih za ekranom ili obavljanje previše zadataka odjednom, tako da zaboravite jesti, brinuti se o sebi, odmarati i uživati ​​u životu.

Da bismo saznali kako se uspješno boriti protiv - čak i izbjeći - ove pojave, saznali smo na koje se strategije trebamo osloniti.

ŠTA JE BURNOUT?

Stanje konstantnog stresa u kojem se čini da bez obzira čime se bavite, ne možete se izvući iz negativnog razmišljanja i stresa. Neki znakoviti znakovi su fizički i emocionalni umor, nesanica, nedostatak fokusa i negativni osjećaji poput bijesa i konstantno negativnih komentara. Ako se ovako osjećate, rezultat je da će i vaš rad ispaštati, vaša osobnost će se promijeniti, a vi ćete biti iscrpljeni da biste funkcionirali u bilo kojem životnom aspektu, ali ne mora biti tako. Evo pet načina na koje možete izbjeći burnout na poslu.

DOVOLJNO SNA

Nesanica je jedan od prvih simptoma burnout-a jer kad ne spavate, mozak ne funkcionira u najboljem izdanju. Premalo sna ima i druge ozbiljne posljedice, uključujući nedostatak prosudbe i razvoj hroničnih bolesti.

Dovoljno spavanja presudno je za vaše zdravlje i sreću, zato nemojte štedjeti na njemu ili dopustite da se vaš rad ureže u te dragocjene sate! Nauka je dokazala da odraslima treba 7-9 sati noćnog sna da bi optimalno funkcionirali.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lisa Doehl (@lisadoehl)

JUTARNJA ŠETNJA

Ima nešto zaista osvježavajuće u pogledu na zeleno drveće, travu, cvijeće ili pejzaže, bez obzira gdje živite. Zvuči idilično i jeste. Pomaže vam da se sjetite da postoji život izvan kućne kancelarije.

VJEŽBA

Možda vam se čini neintuitivno napustiti posao da biste vježbali, ali vježbanje je presudno za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Redovno vježbanje smanjuje nivo stresa, poboljšava samopouzdanje, sprečava pad kognitivnih sposobnosti, povećava produktivnost i poboljšava pamćenje. Zadovoljstvo zbog saznanja da se brinete o sebi i poboljšana energija koju ćete dobiti ustajanjem i kretanjem, umjesto da cijeli dan mirujete za stolom, pomoći će da spriječite fizičku i emocionalnu iscrpljenost koju uzrokuje burnout.

SMIJITE SE

Dokazano je da smijeh ublažava stres i ima brojne pozitivne kratkoročne i dugoročne učinke. Zato više komunicirajte s osobama zbog kojih se od srca smijete. Pogledajte dobru komediju ili organizujte  noć društvenih igri i doslovno se nasmijte stresu.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Audrey Rivet (@audreyrivet)

DRUŽITE SE

Druženje se sa ljudima izvan posla daje vam prijeko potrebno emocionalno ispunjenje. Pokušajte zakazati redovne društvene aktivnosti, bilo da je to nedjeljni brunch ili sedmična filmska večer.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Zoë Sugg (@zoesugg)

POČNITE GOVORITI NE

Ukoliko na poslu za svaki zadatak odgovarate sa 'da' i svaki projekt preuzimate na sebe, time se sve više počinjete trošiti. Odaberite ono što vam je najvažnije (ili najvažnije za vaš posao) i držite se samo tih događaja ili projekata dok ih ne završite.

NAPRAVITE SEBI SISTEM NAGRAĐIVANJA

Nagradite sebe za završen posao. Na primjer, ako imate 10 e-mailova koje morate riješiti, kažite si da, bez obzira na to koliko vremena traje, morate proći kroz te mailove ili počastiti se sa jelom iz omiljenog restorana. Koristite stalni sistem nagrađivanja kako biste izbjegli sagorijevanje i da biste u svoj raspored unijeli pozitivnost.

***

Naslovna fotografija: @masha
Tekst: Ilda Lihić-Isović


Bonjour

Jedna žena. Jedan intervju. Sigurnost je proces, rizici prilika.

TEKST: Bonjour.ba

Jedna žena. Jedan intervju. Sigurnost je proces, rizici prilika. Jedna žena. Jedan intervju. Sigurnost je proces, rizici prilika.

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

asa-banka-arnela-alagic-3-bonjour-ba

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  


Vidjeti ono što drugi ne vide


Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?


“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

asa-banka-arnela-alagic-5-bonjour-ba

asa-banka-arnela-alagic-9-bonjour-ba


Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.


Moć odluke koja nije popularna


Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

 

asa-banka-arnela-alagic-100-bonjour-ba


Sigurna opcija… postoji li uopće?


Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

asa-banka-arnela-alagic-1-bonjour-ba

asa-banka-arnela-alagic-2-bonjour-ba


Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu


Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

asa-banka-arnela-alagic-10-bonjour-ba


Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

asa-banka-arnela-alagic-12-bonjour-ba
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom
 
Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!