TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 1.6.2021.
Nakon mjeseci slanja e-mailova i neprekidnih telefonskih razgovora i pregovora, čak i najbolji od nas mogu se suočiti sa sagorijevanjem ili burnout simptomom na poslu.
To bi mogle biti emocije koje osjetite kada otvorite laptop ujutru jer noć ranije niste dobro spavali zbog posla.
Mogli biste se osjećati kao da ne možete pobjeći sa posla uprkos činjenici da je vikend tek završio.
Burnout može biti rezultat previše sati provedenih za ekranom ili obavljanje previše zadataka odjednom, tako da zaboravite jesti, brinuti se o sebi, odmarati i uživati u životu.
Da bismo saznali kako se uspješno boriti protiv - čak i izbjeći - ove pojave, saznali smo na koje se strategije trebamo osloniti.
ŠTA JE BURNOUT?
Stanje konstantnog stresa u kojem se čini da bez obzira čime se bavite, ne možete se izvući iz negativnog razmišljanja i stresa. Neki znakoviti znakovi su fizički i emocionalni umor, nesanica, nedostatak fokusa i negativni osjećaji poput bijesa i konstantno negativnih komentara. Ako se ovako osjećate, rezultat je da će i vaš rad ispaštati, vaša osobnost će se promijeniti, a vi ćete biti iscrpljeni da biste funkcionirali u bilo kojem životnom aspektu, ali ne mora biti tako. Evo pet načina na koje možete izbjeći burnout na poslu.
DOVOLJNO SNA
Nesanica je jedan od prvih simptoma burnout-a jer kad ne spavate, mozak ne funkcionira u najboljem izdanju. Premalo sna ima i druge ozbiljne posljedice, uključujući nedostatak prosudbe i razvoj hroničnih bolesti.
Dovoljno spavanja presudno je za vaše zdravlje i sreću, zato nemojte štedjeti na njemu ili dopustite da se vaš rad ureže u te dragocjene sate! Nauka je dokazala da odraslima treba 7-9 sati noćnog sna da bi optimalno funkcionirali.
JUTARNJA ŠETNJA
Ima nešto zaista osvježavajuće u pogledu na zeleno drveće, travu, cvijeće ili pejzaže, bez obzira gdje živite. Zvuči idilično i jeste. Pomaže vam da se sjetite da postoji život izvan kućne kancelarije.
VJEŽBA
Možda vam se čini neintuitivno napustiti posao da biste vježbali, ali vježbanje je presudno za vaše mentalno i fizičko zdravlje. Redovno vježbanje smanjuje nivo stresa, poboljšava samopouzdanje, sprečava pad kognitivnih sposobnosti, povećava produktivnost i poboljšava pamćenje. Zadovoljstvo zbog saznanja da se brinete o sebi i poboljšana energija koju ćete dobiti ustajanjem i kretanjem, umjesto da cijeli dan mirujete za stolom, pomoći će da spriječite fizičku i emocionalnu iscrpljenost koju uzrokuje burnout.
SMIJITE SE
Dokazano je da smijeh ublažava stres i ima brojne pozitivne kratkoročne i dugoročne učinke. Zato više komunicirajte s osobama zbog kojih se od srca smijete. Pogledajte dobru komediju ili organizujte noć društvenih igri i doslovno se nasmijte stresu.
DRUŽITE SE
Druženje se sa ljudima izvan posla daje vam prijeko potrebno emocionalno ispunjenje. Pokušajte zakazati redovne društvene aktivnosti, bilo da je to nedjeljni brunch ili sedmična filmska večer.
POČNITE GOVORITI NE
Ukoliko na poslu za svaki zadatak odgovarate sa 'da' i svaki projekt preuzimate na sebe, time se sve više počinjete trošiti. Odaberite ono što vam je najvažnije (ili najvažnije za vaš posao) i držite se samo tih događaja ili projekata dok ih ne završite.
NAPRAVITE SEBI SISTEM NAGRAĐIVANJA
Nagradite sebe za završen posao. Na primjer, ako imate 10 e-mailova koje morate riješiti, kažite si da, bez obzira na to koliko vremena traje, morate proći kroz te mailove ili počastiti se sa jelom iz omiljenog restorana. Koristite stalni sistem nagrađivanja kako biste izbjegli sagorijevanje i da biste u svoj raspored unijeli pozitivnost.
***
Naslovna fotografija: @masha
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Adelisa Mašić
Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.
Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.
Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.
‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.
‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.

Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar
Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.
I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.
‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.
Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.
Odnosi nisu problem nego ogledalo
Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.
Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.
Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.
Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.
‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.
Onaj osjećaj da si ‘previše’
Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.
Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.
Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.
Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.
Narativ kao logičan nastavak njihove priče
Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.
Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.
Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.
Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.
Foto: @terapeutov.kutak
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!