TEKST:
DATUM OBJAVE: 15.4.2024.
Ako se s dolaskom proljeća često osjećate umorno, trebate znati da je taj umor moguće izbjeći uz nekoliko sitnih izmjena u vašoj svakodnevnoj rutini.
Što točno treba mijenjati, ali i zašto se takav umor uopće pojavljuje, zna nutricionistica i mentorica za integrativni nutricionizam - Dženita Mustafić.
Dženita je diplomirala na Institutu za integrativni nutricionizam u New Yorku (Institute for Integrative Nutrition of New York), a na istom Institutu završava i sedmomjesečnu edukaciju iz oblasti zdravlja mikrobioma te potom jednogodišnju specijalističku edukaciju iz oblasti upalnih procesa na Harvard Medical School.

Dženita Mustafić, mentorica za integrativni nutricionizam
Foto: Aida Redžepagić
Dženita ističe važnost pristupa zdravlju koji poštuje jedinstvenost svakog pojedinca, a njen holistički pristup obuhvata analizu prehrambenih navika, ali i cjelokupnog životnog okruženja, od odmora i društvenih veza do duhovnosti i finansija. Danas će nam Dženita govoriti više o proljetnom umoru i kako se s njim izboriti.
* * *
Nedostatak energije, tjelesni i mentalni umor, mentalna zbunjenost i loše raspoloženje, osjetite li neki od ovih simptoma čim nam proljeće dođe, niste jedini! Da, riječ je o proljetnom umoru koji pogađa veliki broj ljudi.
Poznat i kao proljetna letargija ili sindrom proljetnog umora, karakterizira ga nizak nivo energije, glavobolja, apatija, nervoza, promjene raspoloženja, a javlja se pri prelazu godišnjih doba iz zime u proljeće.

To nije medicinski priznato stanje, ali ga mnoge osobe često doživljavaju. Istraživanje koje je provelo Američko udruženje za medicinu spavanja (engl. American Academy of Sleep Medicine) pokazalo je da se oko 55% odraslih Amerikanaca osjeća umorno nakon proljetnog prelaza na ljetno računanje vremena.
Zašto se tako osjećamo i koji su najčešći razlozi koji doprinose proljetnom umoru?
Promjene dnevnog svjetla
Kako dani u proljeće postaju duži, dolazi do povećanja izloženosti dnevnom svjetlu. To može poremetiti tjelesni prirodni ritam, odnosno naš “unutrašnji sat", što dovodi do promjena u obrascima spavanja i potencijalno uzrokuje umor i neuravnoteženost raspoloženja.

Promjene temperature
Prelaz s hladnijih zimskih temperatura na toplije proljetne temperature može utjecati na sisteme prilagođavanja našeg tijela i dovesti nas do osjećaja mentalnog i fizičkog umora.
Alergije
Povećan nivo polena u proljeće može dovesti do sezonskih alergija kod nekih ljudi. Simptomi alergije kao što su kihanje, začepljenost nosa i svrbež očiju mogu poremetiti san, oslabiti imunološki sistem i doprinijeti neugodnom osjećaju mentalne magle tipičnom za proljetnu letargiju.

Hormonalne fluktuacije
Promjene dnevnog svjetla također mogu utjecati na nivo hormona, uključujući serotonin (hormon sreće) i melatonin (hormon sna), a brze promjene u nivoima ovih hormona mogu doprinijeti osjećaju ekstremne iscrpljenosti, neraspoloženja i letargije.
Kao mentorica za integrativni nutricionizam, preporučujem postepene promjene navika, a proljeće je idealno doba za uvođenje zdravijih namirnica u ishranu ili kreiranje plana koji će vas postepeno dovesti do cilja. U radu sa klijentima, potičem ih da za početak zamijene brze grickalice bademima ili orasima i voćem. Naime, visokoprerađene grickalice, slatkiši i gazirani napici djeluju tako da naglo podignu nivo šećera u krvi, a time i nivo energije. Jednako tako se događa i njen brzi pad i potreba za daljim unosom takvih namirnica, a time dolazi i do prejedanja.

Kroz integrativni nutricionistički pristup, učimo slušati svoje tijelo i prilagoditi svoje prehrambene i životne navike svojim jedinstvenim potrebama, kako bismo podržali cjelokupno zdravlje i dobrobit tokom cijele godine. U nastavku dijelim nekoliko savjeta koji mogu pomoći da prebrodite proljetni umor.
Hidratacija
Pijte dovoljno vode tokom dana kako biste spriječili dehidraciju koja može pojačati osjećaj umora. Ukoliko pijete više od tri šoljice kafe, razmislite da bar jednu zamijenite nekim od biljnih čajeva poput mente, zelenog čaja ili đumbira koji osvježavaju i pružaju blagi energetski podsticaj.

Rutina spavanja
Uspostavite rutinu spavanja kako biste osigurali kvalitetan san. Izbjegavajte stimulanse poput kofeina i plavog svjetla ekrana prije spavanja.
Tjelesna aktivnost
Redovna tjelesna aktivnost može pomoći u podizanju energije i raspoloženja. Pronađite aktivnost koja vam odgovara poput šetnje, joge, pilatesa ili vježbi snage te je redovno praktikujte.

Suplementacija
Uz kvalitetnu prehranu, razmislite o dodacima prehrani koji mogu podržati vaše zdravlje tokom proljetnih mjeseci. Vitamin D, magnezij, omega-3 masne kiseline i adaptogeni poput ashwagandhe mogu imati pozitivan učinak na raspoloženje i nivo energije.
Uravnotežena prehrana
Hrana koju jedemo može imati direktan uticaj na način na koji se osjećamo. Visoko prerađena hrana, zasićene masti i šećer mogu biti uzrok letargije, ali ne samo to, mogu utjecati i na naše mentalno zdravlje. Uključite u prehranu namirnice bogate hranjivim tvarima kao što su:
Jagode - odličan su izvor vitamina C i mangana, hemijskog elementa koji ima važnu ulogu u pretvaranju ugljikohidrata i masti u energiju. Također, jagode su bogat izvor antioksidansa i odlična podrška vašoj energiji. Probajte ih u salatama kako biste dali bogatiju notu okusu ili ih dodajte na jogurt za odličnu užinu.

Avokado - bogat proteinima i zdravim mastima, uključujući omega 3 i omega 6 masne kiseline. Masnoće i proteini dva su makronutrijenta potrebna za održivu energiju, stoga ubacite avokado u svoju salatu, napravite guacamole i mažite na tost od cjelovitih žitarica s poširanim jajetom za ultimativni obrok protiv umora!
Kelj - prepun esencijalnih vitamina i minerala potrebnih za održavanje zdravlja mozga, ali je također izuzetno bogat željezom, mineralom potrebnim za prenos kisika do tkiva i stanica u tijelu, a kao što je poznato, niske zalihe željeza mogu dovesti do umora. Možete ga lagano pirjati na maslinovom ulju, začiniti, posuti prženim bademima i imate savršenu salatu.
Tamna čokolada - kvalitetna čokolada s visokim udjelom kakaa i malo šećera je odličan izbor za podizanje nivoa energije. Tamna čokolada je, poput kofeina, stimulans koji može pomoći u podizanju raspoloženja i podsticanju proizvodnje serotonina. Bogata je antioksidansima, pozitivno utiče na kognitivne funkcije i ima protuupalno dejstvo. Naravno, budite umjereni u svemu pa i u konzumaciji čokolade - nekoliko kockica tamne čokolade je sasvim dovoljno da biste iskoristili sve njene benefite.

Orašasti plodovi i sjemenke – izuzetno su bogati proteinima, zdravim masnoćama, vitaminima i mineralima što ih čini najprikladnijim izborom kada je potrebno povećati nivo energije. Izvrsni su za grickanje. Dodajte ih po salatama, juhama, kašama ili kao puter od orašastih plodova.
Banane - izvrstan su način da svom tijelu date gorivo. Prepuno kalija, vlakana i vitamina, ovo voće bogato ugljikohidratima nevjerojatan je način za podizanje vašeg nivoa energije. Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin (hormon sreće). Ukusan su sastojak u palačinkama, kaši, jogurtu, smoothieju, pa čak i na tostu ili rižinom krekeru s komadićem putera od orašastih plodova.
Zob – namirnica bogata vlaknima, mineralima i aminokiselinama, odličan je izbor za održavanje nivoa energije. Zob povećava izdržljivost nakon vježbanja, smanjuje upalnu reakciju i skraćuje oporavak nakon fizičkog napora. Iako je napopularnija u obliku zobenih pahuljica, prava zob je ipak ona u izvornom obliku zrna te se može koristiti za pripremu zobenog mlijeka kako biste uživali u smoothieju, a brašno od zobi za pripremu kolača i drugih poslastica.

Navedene namirnice pružit će vam potrebne vitamine, minerale i antioksidanse za podizanje energije i jačanje imunološkog sistema te olakšati simptome proljetnog umora. Budite izbirljivi kada je u pitanju vaše zdravlje i namirnice koje unosite u svoj organizam.
Osluškujte svoje tijelo jer simptomima koje nam tijelo šalje, ono razgovara sa nama i šalje poruke koje, ukoliko ih analiziramo i konsultujemo se sa stručnim osobama, možemo prevazići i time spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme.
* * *
Naslovna fotografija: Aida Redžepagić
Foto: Pexels
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
SPF koji se vratio s odmora možda još nije završio svoju sezonu. Prije nego što ga spremite ili bacite, vrijedi provjeriti nekoliko detalja koji mijenjaju odgovor.
Sada kada smo se skoro svi već vratili s odmora, a oni koji nisu imaju još nekoliko dana prije ove beauty inventure. Losioni poslije sunčanja polako odlaze u drugi plan, bronzeri se sele nekoliko mjesta unazad, ali s jednom bočicom stvar nije baš tako jednostavna.
Kupaći kostim je opran posljednji put, peškir se vratio u ormar, a na dnu torbe za plažu ostala je ona jedna bočica SPF-a koju smo cijelo ljeto nosili između mora, automobila i apartmana. Rok joj možda još nije ni blizu, a otvorena je tek prije dva mjeseca. Znači li to da je spremna za iduće ljeto? Ne baš.
I prije nego što krenemo čistiti police, vrijedi reći nešto očito što nakon augusta često zaboravimo: SPF nije sezonski proizvod. Ako je formula i dalje dobra, nema razloga spremati je do juna 2027. Zaštita od UV zračenja ima mjesto u svakodnevnoj rutini i tokom jeseni, posebno na licu, vratu i rukama.
Pitanje je samo je li ona bočica koja se vratila s nama s mora još uvijek formula kojoj možemo vjerovati.
Ako na pakovanju nema klasičnog datuma, potražite simbol otvorene teglice uz oznaku poput 6M, 12M ili 18M. To je PAO, odnosno period nakon otvaranja tokom kojeg je proizvod predviđen za korištenje.
Ako vidite 12M, računica je jednostavna: proizvod je predviđen za korištenje 12 mjeseci nakon otvaranja. Ono što se lakše previdi jeste da taj period podrazumijeva i odgovarajuće uvjete čuvanja.
Dakle, SPF otvoren početkom ljeta nije automatski za baciti čim dođe septembar. Ali 12M na pakovanju ne poništava tri mjeseca provedena između visokih temperatura, plaže i automobila.
Proizvode za zaštitu od sunca preporučuje se štititi od pretjerane topline i direktnog sunčevog zračenja. Ako smo duže na plaži, bolje ih je držati u hladu ili barem sklonjene ispod peškira nego ostaviti da cijelo poslijepodne stoje na suncu.
I tu je važna razlika.
SPF koji je bio u torbi pod suncobranom, korišten tokom dana i zatim vraćen u kupaonicu nije ista priča kao bočica koja je redovno ostajala na direktnom suncu ili satima u zatvorenom, zagrijanom automobilu.
Visoke temperature i dugotrajno izlaganje svjetlosti mogu utjecati na stabilnost kozmetičke formule. Zato, ako znate da je vaš SPF sedmicama prolazio kroz takve uvjete, mi ga ne bismo spremali za sljedeće ljeto.
Ne zato što pogledom možemo utvrditi koliko se njegova zaštitna vrijednost promijenila. Upravo suprotno: zato što to ne možemo.
Istisnite malo proizvoda i usporedite ga s onim čega se sjećate iz juna.
Je li tekstura ista? Je li postala izrazito vodenasta, suha ili zrnasta? Jesu li se slojevi odvojili? Miriše li drugačije? Je li promijenila boju?
Promjene u mirisu, boji i teksturi, kao i vidljivo razdvajanje formule, znakovi su zbog kojih proizvod više ne bismo nastavili koristiti. Tu nema potrebe spašavati posljednjih nekoliko nanošenja.
Kod hidratantne kreme možda bismo oko sumnjive teksture pregovarali još minut. Kod proizvoda čiji je posao zaštititi kožu od UV zračenja, taj kompromis nema naročito dobar argument.
Normalan izgled, miris i tekstura znače da nema očiglednih znakova propadanja. Ne znače da kod kuće možemo potvrditi njegovu stvarnu zaštitnu vrijednost.
SPF broj na pakovanju nije procjena napravljena prema tome kako formula izgleda ili se razmazuje. Dobiva se standardiziranim testiranjem. Nakon ljeta ne postoji kućni trik kojim možemo provjeriti pruža li bočica koja izgleda sasvim uredno i dalje tačno onu razinu zaštite napisanu na njenoj prednjoj strani.
Zato je presuda prilično jednostavna:
1. Provjerite rok ili PAO.
2. Prisjetite se kada ste ga otvorili.
3. Razmislite gdje je bio pohranjen.
4. Provjerite teksturu.
5. Provjerite boju i miris.
To je pet informacija koje zajedno vrijede mnogo više od samog datuma na poleđini pakovanja.
A ako je SPF sve provjere prošao, nema mnogo smisla spremiti ga duboko u ladicu do sljedećeg juna. Zaštita od UV zračenja ne završava povratkom s mora, pa urednu bočicu jednostavno nastavite koristiti kroz naredne mjesece.
Tako možda dobivamo i najjednostavniji odgovor na cijelu dilemu: dobar SPF koji je pravilno čuvan i još je unutar svog perioda korištenja ne treba čuvati za sljedeće ljeto.
Treba ga koristiti sada.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @fashionfresh
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!