Ako se s dolaskom proljeća često osjećate umorno, trebate znati da je taj umor moguće izbjeći uz nekoliko sitnih izmjena u vašoj svakodnevnoj rutini.

Što točno treba mijenjati, ali i zašto se takav umor uopće pojavljuje, zna nutricionistica i mentorica za integrativni nutricionizam - Dženita Mustafić.

Dženita je diplomirala na Institutu za integrativni nutricionizam u New Yorku (Institute for Integrative Nutrition of New York), a na istom Institutu završava i sedmomjesečnu edukaciju iz oblasti zdravlja mikrobioma te potom jednogodišnju specijalističku edukaciju iz oblasti upalnih procesa na Harvard Medical School.

Dženita Mustafić, mentorica za integrativni nutricionizam

Foto: Aida Redžepagić

Dženita ističe važnost pristupa zdravlju koji poštuje jedinstvenost svakog pojedinca, a njen holistički pristup obuhvata analizu prehrambenih navika, ali i cjelokupnog životnog okruženja, od odmora i društvenih veza do duhovnosti i finansija. Danas će nam Dženita govoriti više o proljetnom umoru i kako se s njim izboriti.

* * *

Nedostatak energije, tjelesni i mentalni umor, mentalna zbunjenost i loše raspoloženje, osjetite li neki od ovih simptoma čim nam proljeće dođe, niste jedini! Da, riječ je o proljetnom umoru koji pogađa veliki broj ljudi.

Poznat i kao proljetna letargija ili sindrom proljetnog umora, karakterizira ga nizak nivo energije, glavobolja, apatija, nervoza, promjene raspoloženja, a javlja se pri prelazu godišnjih doba iz zime u proljeće.




To nije medicinski priznato stanje, ali ga mnoge osobe često doživljavaju. Istraživanje koje je provelo Američko udruženje za medicinu spavanja (engl. American Academy of Sleep Medicine) pokazalo je da se oko 55% odraslih Amerikanaca osjeća umorno nakon proljetnog prelaza na ljetno računanje vremena.


Zašto se tako osjećamo i koji su najčešći razlozi koji doprinose proljetnom umoru?


Promjene dnevnog svjetla

Kako dani u proljeće postaju duži, dolazi do povećanja izloženosti dnevnom svjetlu. To može poremetiti tjelesni prirodni ritam, odnosno naš “unutrašnji sat", što dovodi do promjena u obrascima spavanja i potencijalno uzrokuje umor i neuravnoteženost raspoloženja.




Promjene temperature

Prelaz s hladnijih zimskih temperatura na toplije proljetne temperature može utjecati na sisteme prilagođavanja našeg tijela i dovesti nas do osjećaja mentalnog i fizičkog umora.


Alergije

Povećan nivo polena u proljeće može dovesti do sezonskih alergija kod nekih ljudi. Simptomi alergije kao što su kihanje, začepljenost nosa i svrbež očiju mogu poremetiti san, oslabiti imunološki sistem i doprinijeti neugodnom osjećaju mentalne magle tipičnom za proljetnu letargiju.




Hormonalne fluktuacije

Promjene dnevnog svjetla također mogu utjecati na nivo hormona, uključujući serotonin (hormon sreće) i melatonin (hormon sna), a brze promjene u nivoima ovih hormona mogu doprinijeti osjećaju ekstremne iscrpljenosti, neraspoloženja i letargije.

Kao mentorica za integrativni nutricionizam, preporučujem postepene promjene navika, a proljeće je idealno doba za uvođenje zdravijih namirnica u ishranu ili kreiranje plana koji će vas postepeno dovesti do cilja. U radu sa klijentima, potičem ih da za početak zamijene brze grickalice bademima ili orasima i voćem. Naime, visokoprerađene grickalice, slatkiši i gazirani napici djeluju tako da naglo podignu nivo šećera u krvi, a time i nivo energije. Jednako tako se događa i njen brzi pad i potreba za daljim unosom takvih namirnica, a time dolazi i do prejedanja.




Kroz integrativni nutricionistički pristup, učimo slušati svoje tijelo i prilagoditi svoje prehrambene i životne navike svojim jedinstvenim potrebama, kako bismo podržali cjelokupno zdravlje i dobrobit tokom cijele godine. U nastavku dijelim nekoliko savjeta koji mogu pomoći da prebrodite proljetni umor.


Hidratacija

Pijte dovoljno vode tokom dana kako biste spriječili dehidraciju koja može pojačati osjećaj umora. Ukoliko pijete više od tri šoljice kafe, razmislite da bar jednu zamijenite  nekim od biljnih čajeva poput mente, zelenog čaja ili đumbira koji osvježavaju i pružaju blagi energetski podsticaj.




Rutina spavanja

Uspostavite rutinu spavanja kako biste osigurali kvalitetan san. Izbjegavajte stimulanse poput kofeina i plavog svjetla ekrana prije spavanja.


Tjelesna aktivnost

Redovna tjelesna aktivnost može pomoći u podizanju energije i raspoloženja. Pronađite aktivnost koja vam odgovara poput šetnje, joge, pilatesa ili vježbi snage te je redovno praktikujte.




Suplementacija

Uz kvalitetnu prehranu, razmislite o dodacima prehrani koji mogu podržati vaše zdravlje tokom proljetnih mjeseci. Vitamin D, magnezij, omega-3 masne kiseline i adaptogeni poput ashwagandhe mogu imati pozitivan učinak na raspoloženje i nivo energije.


Uravnotežena prehrana

Hrana koju jedemo može imati direktan uticaj na način na koji se osjećamo. Visoko prerađena hrana, zasićene masti i šećer mogu biti uzrok letargije, ali ne samo to, mogu utjecati i na naše mentalno zdravlje. Uključite u prehranu namirnice bogate hranjivim tvarima kao što su:

Jagode - odličan su izvor vitamina C i mangana, hemijskog elementa koji ima važnu ulogu u pretvaranju ugljikohidrata i masti u energiju. Također, jagode su bogat izvor  antioksidansa i odlična podrška vašoj energiji. Probajte ih u salatama kako biste dali bogatiju notu okusu ili ih dodajte na jogurt za odličnu užinu.




Avokado - bogat proteinima i zdravim mastima, uključujući omega 3 i omega 6 masne kiseline. Masnoće i proteini dva su makronutrijenta potrebna za održivu energiju, stoga ubacite avokado u svoju salatu, napravite guacamole i mažite na tost od cjelovitih žitarica s poširanim jajetom za ultimativni obrok protiv umora!

Kelj - prepun esencijalnih vitamina i minerala potrebnih za održavanje zdravlja mozga, ali je također izuzetno bogat željezom, mineralom potrebnim za prenos kisika do tkiva i stanica u tijelu, a kao što je poznato, niske zalihe željeza mogu dovesti do umora. Možete ga lagano pirjati na maslinovom ulju, začiniti, posuti prženim bademima i imate savršenu salatu.

Tamna čokolada - kvalitetna čokolada s visokim udjelom kakaa i malo šećera je odličan izbor za podizanje nivoa energije. Tamna čokolada je, poput kofeina, stimulans koji može pomoći u podizanju raspoloženja i podsticanju proizvodnje serotonina. Bogata je antioksidansima, pozitivno utiče na kognitivne funkcije i ima protuupalno dejstvo. Naravno, budite umjereni u svemu pa i u konzumaciji čokolade - nekoliko kockica tamne čokolade je sasvim dovoljno da biste iskoristili sve njene benefite.




Orašasti plodovi i sjemenke – izuzetno su bogati proteinima, zdravim masnoćama, vitaminima i mineralima što ih čini najprikladnijim izborom kada je potrebno povećati nivo energije. Izvrsni su za grickanje. Dodajte ih po salatama, juhama, kašama ili kao puter od orašastih plodova.

Banane - izvrstan su način da svom tijelu date gorivo. Prepuno kalija, vlakana i vitamina, ovo voće bogato ugljikohidratima nevjerojatan je način za podizanje vašeg nivoa energije. Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin (hormon sreće). Ukusan su sastojak u palačinkama, kaši, jogurtu, smoothieju, pa čak i na tostu ili rižinom krekeru s komadićem putera od orašastih plodova.

Zob – namirnica bogata vlaknima, mineralima i aminokiselinama, odličan je izbor za održavanje nivoa energije. Zob povećava izdržljivost nakon vježbanja, smanjuje upalnu reakciju i skraćuje oporavak nakon fizičkog napora. Iako je napopularnija u obliku zobenih pahuljica, prava zob je ipak ona u izvornom obliku zrna te se može koristiti za pripremu zobenog mlijeka kako biste uživali u smoothieju, a brašno od zobi za pripremu kolača i drugih poslastica.




Navedene namirnice pružit će vam potrebne vitamine, minerale i antioksidanse za podizanje energije i jačanje imunološkog sistema te olakšati simptome proljetnog umora. Budite izbirljivi kada je u pitanju vaše zdravlje i namirnice koje unosite u svoj organizam.

Osluškujte svoje tijelo jer simptomima koje nam tijelo šalje, ono razgovara sa nama i šalje poruke koje, ukoliko ih analiziramo i konsultujemo se sa stručnim osobama, možemo prevazići i time spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme.

* * *
Naslovna fotografija: Aida Redžepagić
Foto: Pexels

Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Laura (@lglora)

Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.

Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.

Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.

Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?

„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale. 

Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“

Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?

Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“

Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete

Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“

Kada dijete treba prvi pregled?

Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?

Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“

Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice

Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“

Najveći mit? Da naočale kvare vid

Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?

Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“

Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida

Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“

Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.

Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.

Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.

Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.

Foto: @dr_ajla